Članice Evropske unije u akciji spasavanja evra
Merkelovoj glavna uloga u evrozoni
Izvor: Blic J. S. | 05. 02. 2011. - 00:02h
Angela Merkel, nemačka kancelarka, obelodanila je juče na samitu lidera EU u Briselu odluku da odustaje od višegodišnjeg protivljenja zajedničkoj ekonomskoj politici zemalja evrozone. To je drastičan politički preokret koji će proširiti jaz između Britanije i glavne struje u Evropskoj uniji.
Angela Merkel i Nikola Sarkozi
Udruživši snage sa Nikolom Sarkozijem, francuskim predsednikom, Merkelova je rekla da su mere koje su već preduzete za jačanje evra neadekvatne i da 17 država evrozone moraju sada da usvoje zajedničku politiku u nekoliko oblasti. To su, pre svega, usaglašavanje granice za odlazak u starosnu penziju, oporezivanje preduzeća, usaglašavanje plata u javnom sektoru, ograničavanje javnih izdataka i usklađivanje sistema socijalnog osiguranja, uz eventualno uvođenje kaznenih mera za zemlje koje krše nova pravila.
Nemačka je jasno stavila do znanja da će staviti veto na svaki pokušaj da se poveća paket pomoći od 440 milijardi dolara za zemlje u dugovima, kao što su Irska ili Grčka, ukoliko se ne prihvate njeni predlozi za strožu ekonomsku i fiskalnu koordinaciju. Analitičari u Berlinu i drugim državama Evrope smatraju njenu odluku najvećim preokretom u politici i strategiji prema Evropi.
Kancelarka se godinama protivila pritisku Francuske da se formira neka vrsta ekonomske vlade za evrozonu, tvrdeći da ekonomsku politiku treba da koordinira svih 27 država članica EU. Time je nastojala da Britanija ne ostane po strani. Međutim, kriza jedinstvene valute i rešenost vlade Dejvida Kamerona da njegova zemlja ostane po strani i ne učestvuje u rešavanju problema u evrozoni naterali su je da se predomisli. “Berlin je izvršio realnu procenu i zaključio da svih 27 članica EU ne mogu da se usaglase”, rekao je zvaničnik Evropske komisije.
Ipak, Merkelova je i dalje uzdržana prema ideji ekonomske vlade za evrozonu. Poznato je da se kancelarka plaši da će time države izvan te zone, kao što su Poljska i Britanija, biti “zapostavljene”.
Merkelovoj glavna uloga u evrozoni
Izvor: Blic J. S. | 05. 02. 2011. - 00:02h
Angela Merkel, nemačka kancelarka, obelodanila je juče na samitu lidera EU u Briselu odluku da odustaje od višegodišnjeg protivljenja zajedničkoj ekonomskoj politici zemalja evrozone. To je drastičan politički preokret koji će proširiti jaz između Britanije i glavne struje u Evropskoj uniji.
Angela Merkel i Nikola Sarkozi
Udruživši snage sa Nikolom Sarkozijem, francuskim predsednikom, Merkelova je rekla da su mere koje su već preduzete za jačanje evra neadekvatne i da 17 država evrozone moraju sada da usvoje zajedničku politiku u nekoliko oblasti. To su, pre svega, usaglašavanje granice za odlazak u starosnu penziju, oporezivanje preduzeća, usaglašavanje plata u javnom sektoru, ograničavanje javnih izdataka i usklađivanje sistema socijalnog osiguranja, uz eventualno uvođenje kaznenih mera za zemlje koje krše nova pravila.
Nemačka je jasno stavila do znanja da će staviti veto na svaki pokušaj da se poveća paket pomoći od 440 milijardi dolara za zemlje u dugovima, kao što su Irska ili Grčka, ukoliko se ne prihvate njeni predlozi za strožu ekonomsku i fiskalnu koordinaciju. Analitičari u Berlinu i drugim državama Evrope smatraju njenu odluku najvećim preokretom u politici i strategiji prema Evropi.
Kancelarka se godinama protivila pritisku Francuske da se formira neka vrsta ekonomske vlade za evrozonu, tvrdeći da ekonomsku politiku treba da koordinira svih 27 država članica EU. Time je nastojala da Britanija ne ostane po strani. Međutim, kriza jedinstvene valute i rešenost vlade Dejvida Kamerona da njegova zemlja ostane po strani i ne učestvuje u rešavanju problema u evrozoni naterali su je da se predomisli. “Berlin je izvršio realnu procenu i zaključio da svih 27 članica EU ne mogu da se usaglase”, rekao je zvaničnik Evropske komisije.
Ipak, Merkelova je i dalje uzdržana prema ideji ekonomske vlade za evrozonu. Poznato je da se kancelarka plaši da će time države izvan te zone, kao što su Poljska i Britanija, biti “zapostavljene”.