LEGEND
- Učlanjen(a)
- 14.12.2009
- Poruka
- 29.042
[h=1]Meksikanci napuštaju SAD, idu kući[/h] Izvor: Tanjug
Montreal -- Prvi put u poslednjih nekoliko decenija broj Meksikanaca povratnika i iseljenika u SAD sveden je na nulu jer je stopa nezaposlenosti niža nego kod komšija.
Uz to, trenutni privredni rast u Meksiku viši je nego u SAD.
"Meksikanci prelaze i dalje Rio Grande, ali u suprotnom smeru", prokomentarisao je kanadski ekonomski analitičar Rišar Dipal.
Posle velikog imigracionog talasa od 12 miliona meksičkih građana koji su se uselili u SAD tokom protekle četiri decenije, i to polovina njih ilegalnim putem, ponovo je uspostavljena ravnoteža izmedju broja meksičkih iseljenika i povratnika u zemlju.
[TABLE="class: antrfile right, align: right"]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: textvesti"]Meksikanci sve manje pate od kompleksa niže vrednosti, za tim nema potrebe, jer kako je ironično primetio meksički milijarder Karlos Slim: "Kada su svi bogatiji od vas, onda oni kupuju više, povećavaju potražnju, stimulišu tržište i na taj način podstiču razvoj naše zemlje", prokomentarisao je La pres.
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Razlozi ovakvog demografskog bilansa su pre svega ekonomske prirode.
Dok prva ekonomska sila sveta sa teškoćom uspeva da prevaziđe finasijsku krizu 2008-2009, Meksiko beleži impozantne ekonomske rezultate, ostavljajući iza sebe svog glavnog konkurenta Brazil.
[TABLE="class: antrfile right, align: right"]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: textvesti"]Meksiko obiluje mladim obrazovnim kadrom, broj inženjera na 1.000 osoba iznosi 0,6 odsto, a u SAD 0,2. Nafta više nije glavni izvozni adut zemlje, pre trideset godina 70 odsto ukupnog izvoza zemlje svodio sa na prodaju ove sirovine, a danas on prelazi 14 odsto. Meksiku, preostaje da reši osim problema korupcije i droge i pitanje velike koncentracije bogatstva i pomanjkanje konkurentnosti u pojedinim sektorima, što koči dalje investiranje.
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Meksikanci su posle krize 2008. shvatili da je lakše doći do posla u njihovoj otadžbini nego u susednom SAD kome su se donedavno divali.
Naime, stopa nezaposlenosti u Meksiku pala je na 4,6 odsto u martu ove godine, dok ona u SAD prelazi osam odsto.
Već dve godine privredni rast Meksika od 8,3 odsto je skoro duplo veći nego u SAD. Čak ni "Jaguar" Latinske Amerike, Brazil, nije uspeo da prati ovakav trend meksičke privrede.
Bez obzira na zvezde rastućih ekonomija, Brazil, Rusiju, Indiju, Kinu kao i na lošu reputaciju zbog ogromne korupcije u zemlji i rata protiv droge u kome je za šest godina 50.000 osoba izgubilo život, Meksiko je uspeo da umnoži svoja tržišta zahvaljujući pre svega raznovrsnim komercijalnim sporazumima o slobodnoj trgovinskoj razmeni sa Severnom Amerikom.
Meksiko je 2006. izvozio 90 odsto svoje robe u SAD a sada manje od 80 odsto, sa tendencijom rasta u latinoameričke zemlje.
Veliki ekonomski uspeh Meksika privlači sve veći broj stranih investitora, poput uglednih kompanija Folksvagen i Nisan koje su uložile na stotine miliona dolara u otvaranje fabrika na tom prostoru koje sada plasiraju svoje proizvode širom sveta.
Izvoz prerađivačkog sektora koji je 1980. predstavljao dva odsto bruto domaćeg proizvoda, sada predstavlja četvrtinu ekonomske aktivnosti u zemlji.
Montreal -- Prvi put u poslednjih nekoliko decenija broj Meksikanaca povratnika i iseljenika u SAD sveden je na nulu jer je stopa nezaposlenosti niža nego kod komšija.
"Meksikanci prelaze i dalje Rio Grande, ali u suprotnom smeru", prokomentarisao je kanadski ekonomski analitičar Rišar Dipal.
Posle velikog imigracionog talasa od 12 miliona meksičkih građana koji su se uselili u SAD tokom protekle četiri decenije, i to polovina njih ilegalnim putem, ponovo je uspostavljena ravnoteža izmedju broja meksičkih iseljenika i povratnika u zemlju.
[TABLE="class: antrfile right, align: right"]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: textvesti"]Meksikanci sve manje pate od kompleksa niže vrednosti, za tim nema potrebe, jer kako je ironično primetio meksički milijarder Karlos Slim: "Kada su svi bogatiji od vas, onda oni kupuju više, povećavaju potražnju, stimulišu tržište i na taj način podstiču razvoj naše zemlje", prokomentarisao je La pres.
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Razlozi ovakvog demografskog bilansa su pre svega ekonomske prirode.
Dok prva ekonomska sila sveta sa teškoćom uspeva da prevaziđe finasijsku krizu 2008-2009, Meksiko beleži impozantne ekonomske rezultate, ostavljajući iza sebe svog glavnog konkurenta Brazil.
[TABLE="class: antrfile right, align: right"]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: textvesti"]Meksiko obiluje mladim obrazovnim kadrom, broj inženjera na 1.000 osoba iznosi 0,6 odsto, a u SAD 0,2. Nafta više nije glavni izvozni adut zemlje, pre trideset godina 70 odsto ukupnog izvoza zemlje svodio sa na prodaju ove sirovine, a danas on prelazi 14 odsto. Meksiku, preostaje da reši osim problema korupcije i droge i pitanje velike koncentracije bogatstva i pomanjkanje konkurentnosti u pojedinim sektorima, što koči dalje investiranje.
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Meksikanci su posle krize 2008. shvatili da je lakše doći do posla u njihovoj otadžbini nego u susednom SAD kome su se donedavno divali.
Naime, stopa nezaposlenosti u Meksiku pala je na 4,6 odsto u martu ove godine, dok ona u SAD prelazi osam odsto.
Već dve godine privredni rast Meksika od 8,3 odsto je skoro duplo veći nego u SAD. Čak ni "Jaguar" Latinske Amerike, Brazil, nije uspeo da prati ovakav trend meksičke privrede.
Bez obzira na zvezde rastućih ekonomija, Brazil, Rusiju, Indiju, Kinu kao i na lošu reputaciju zbog ogromne korupcije u zemlji i rata protiv droge u kome je za šest godina 50.000 osoba izgubilo život, Meksiko je uspeo da umnoži svoja tržišta zahvaljujući pre svega raznovrsnim komercijalnim sporazumima o slobodnoj trgovinskoj razmeni sa Severnom Amerikom.
Meksiko je 2006. izvozio 90 odsto svoje robe u SAD a sada manje od 80 odsto, sa tendencijom rasta u latinoameričke zemlje.
Veliki ekonomski uspeh Meksika privlači sve veći broj stranih investitora, poput uglednih kompanija Folksvagen i Nisan koje su uložile na stotine miliona dolara u otvaranje fabrika na tom prostoru koje sada plasiraju svoje proizvode širom sveta.
Izvoz prerađivačkog sektora koji je 1980. predstavljao dva odsto bruto domaćeg proizvoda, sada predstavlja četvrtinu ekonomske aktivnosti u zemlji.