Šta je novo?
Učlanjen(a)
19.09.2009
Poruka
27.643
Marilyn Monroe

marilyn-monroe-frizura.jpg



U Los Angelesu 1. juna 1926. godine rodila se Norma Jeane Baker (Mortenson) - kako glasi pravo ime Marilyn Monroe. Njena majka Gladys Monroe, filmska montazerka, ostavljena od zakonitog supruga Mortensona, ali i ljubavnika Gifforda, vjerovatnog oca djevojcice, bila je problematicnog psihickog zdravlja i nespremna za odgovornu duznost samohrane majke. Tuzna odiseja nezeljenog djeteta zapocela je u kuci obitelji Bolender. Strogi vjernici sedam su godina udomljivali Normu nudeci joj cistocu i hranu, ali ne i njeznost. Dolasci neuroticne majke i bake nisu mogli uspokojiti dane djetinstva. Za vrijeme jakog napada manicne depresije baka Della pokusala je svoju unuku usmrtiti gusenjem. Smjestena je u dusevnu bolnicu gdje je ubrzo i preminula. Pas Tippy bio je rijetki stvor koji je Normi darivao ljubav i posvuda je slijedio. Ali jednog dana pas je pronadjen mrtav. Od tada ce potraga za ljubavlju, obostranom i strasnom postati konstantom Norimina zivotnog puta.

S majkom je zajedno stanovala tek nakratko. Gladys je uspjela od ustedjevine kupiti kucicu koju je odrzavala iznajmljivanjem. Za sebe i kcerku zadrzala je samo dvije sobe. Godinu dana (1933. - 1934.) dijeljenja doma s obitelji glumca Georgea Arlissa unijelo je veliku promjenu. Tu se upoznala sa svijetom filma, naucila pjevati prve nereligiozne pjesme i pocela zamisljati i zeljeti da joj Clark Gable bude otac. Njezin bioloski tvorac do konca zivota ostat ce samo lice s fotografije. Sve njene pokusaje da se sretnu on ce grubo odbiti.

Nakon sto doznaje za samoubojstvo djeda Hogana, majka postaje depresivna i 1934. dozivjevsi zivcani slom, mora biti smjestena u bolnicu. Agonija ce potrajati do 1935. - povremeni vikend dolasci bit ce prekinuti, kuca prodana, a Norma ce nemocno cekati odluku o vlastitoj buducnosti. Iz umobolnice njena ce majka cesto nepravedno sebicno odlucivati o sudbini svoga djeteta. Kratkotrajan boravak u obitelji Giffen zamjenit ce smjestanje u Dom za sirocad. Dvadesetjedan mjesec Norma ce provesti u spavaonici s jos 26 od roditelja ostavljenih djevojcica.

Majcina prijateljica Grace McKee ostat ce joj jedinom sponom s "zbiljskim" vanjskim svijetom. Zivot u gomili nije joj se nimalo svidio. Slobodu ce joj vratiti Grace McKee, ali lutanjima nece biti kraja. Neko je vrijeme smjestena u domu jednog para iz Comptona koji ju je citave dane tjerao na ispomaganje u raznosenju potrepstina kupcima. Potom se nasla u domu notornog alkoholicara. Konacno ce se novopeceni bracni par Goddard (Grace McKee se udala) smilovati i uzeti k sebi, ali kraj godine opet docekuje u sirotistu. Ponovni povratak, sada sluzbenoj skrbnici Grace, bit ce zasjenjen pokusajem napastvovanja - alkoholizirani Goddard na trenutak ce se zaboraviti. Konacni oprostaj od djetinstva nastupit ce samo 18 dana nakon 16 rodjendana. Kako ne bi bila vracena u sirotiste, a bez zelje da je u novi grad vode sa sobom, njezini je staratelji nagovaraju na udaju za dobrog decka iz susjedstva.

19. juna 1942. Norma Jeane Baker reci ce svoje prvo "da". Pet godina stariji Jim Dougherty postat ce njen izabranik. Za vrijeme 2. svjetskog rata njen suprug odlazi u trgovacku mornaricu. Norma zivi s muzevljevim roditeljima i radi u Burbanku u ratnoj industriji (lakira trupove aviona, te pregledava i slaze padobrane). Fotograf David Conover doci ce u tvornicu snimati zene koje predano pomazu uspjeh ratnih operacija i tamo ce otkriti Normu. Potpis za rad fotomodela u agenciji za modele Blue Book omogucit ce joj da se do proljeca 1945. pojavi na 33 naslovnice nacionalnih magazina. U decembru boji kosu u plavo i debitira u kratkom nijemom filmu agencije - reklamira ljetnu haljinu i kupaci kostim. Dana 11. marta 1946. potpisuje ugovor s agencijom za talente National Concert Artists Corporation, a u maju u Las Vegasu ceka papire za razvod.

Zelja da postane filmska glumica dovest ce je 16. jula u prostorije Fox-a gdje ce razgovarati s Benom Lyonom - agentom za nove talente. Nakon probnog snimanja i nagovaranja Darryla Zanucka, sefa firme, buduca zvijezda pozvana je da potpise ugovor na sest mjeseci. Rasplakana i raznjenesena jer ce se moci nazvati starletom, pristala je i na uzimanje novog, umjetnickog imena. Nakon razmatranja mogucnosti da postane Jean Norma ili Carold Lind, pobijedilo je ime Marilyn Monroe. Ben Lyon prisjeca se toga dana: Pregledavali smo kataloge glumica trazeci ideju i odjednom sam ugledao ime Marilyn Miller, Ziegfildove zvijezde iz New Yorka. Pogledao sam je i rekao - Ti si za mene Marilyn. Priznala je kako joj se ime svidja. Zamolila me da joj dopustimo zadrzavanje bakina prezimena. Cudno, poslije dosta godina postala je zena s imenom koje sam joj zelio nadjenuti. Udajom za Arthura Millera postala je Marilyn Miller.

U augustu 1947. raskida ugovor s Fox-om, jer unatoc vezi, ispunjenoj seksualnim uzicima koji su je rasterecivali i usrecivali, s Joe Schenckom, izvrsnim producentom dobila je samo ulogu veslacice u dnu jednog kadra romanticne komedije Scudda Hoo! Scudda Jay!. Potpisivanje ugovora s Columbia Pictures dovelo ju je u vezu s Fredom Kargerom, glazbenikom koji ju je povremeno poducavao pjevanje. On ce njezin tihi, ali senzulani glas kultivirati. Moramo ga upamiti i kao rijetkog, mozda cak jedinog muskarca koji nije pao na njene cari. Ostali su prijatelji i nakon sto je odbio postati njezinim suprugom. U njenom zivotu izuzetnu ce ulogu imati Johnny Hyde, agent za glumce, muskarac koji ce zbog nje ostaviti svoju obitelj, do smrti je bespogovorno voljeti i predano profesionalno pomagati. Iako mu nikada nije mogla uzvratiti osjecaje bila je beskrajno zahvalna za zastitu i sigurnost koju joj je pruzao. Nakon njegove smrti prvi put ce pokusati izvrsiti samoubojstvo, svjesna da vjerovatno nikad vise nece biti tako voljena i pazena.

Bila je samoironicna kad su je 1953. pozvali da nakon filma Muskarci vole plavuse zajedno s Jane Russel u cementu ostavi otisak ruku i stopala, rekavsi: Jane bi trebala ovjekovjeciti svoju straznjicu, a ja grudi. Po tome nas pamte. Susret s americkim vojnicima u Koreji i njihovo burno odobravanje, tada vec slavnoj zvijezdi, cinit ce joj se najljepsim trenutkom koji je ikad prozivjela. Zasicena ulogama koje je ne zadovoljavaju 1955. okrenula je ledja Hollywoodu i otisla u New York uciti glumu u Actor's studiju. Zeleci se osloboditi tiranije holivudskih studija i njihovog eksploatiranja s fotografom Miltonom Greenejem osniva vlastitu firmu Marilyn Monroe Productions.

Jos u braku s Doughertyjem, ali na putu ka filmskoj slavi, Norma se upusta u ljubavne odnose. Svi biografi tvrde da je ova senzualna zena voljela voditi ljubav. Uzivala je davati se i uzimati tjelesno, tvrdeci da je seks jedan od rijetkih cistih i jasnih odnosa izmedju dvoje ljudi. Svaki njen pokusaj da u braku nadje smirenje nije bio plodotvoran. Njeni prijatelji tvrdili su da je za nju, u duhu ipak provincijalno odgojenu, ljubav uvijek zahtijevala potvrdu maticara. Mogla se upustati u slobodne seksualne odnose bez obaveza, ali je prvi znak zaljubljivanja budio misao na bracne vode. Imala je tri neuspjesna braka. Uz momka iz susjedstva supruzi su joj bili i dvojica slavnih Amerikanaca. Drugi suprug Joe DiMaggio, slavni igrac bejzbola, bio je krajnje posesivan. U svojoj ljubomori vidio je svoju suprugu samo kao ukras doma. Razvod je Marilyn prokomentirala: Nisam htjela napustiti svoju karijeru, a Joe je samo to zelio. Novog partnera pronasla je u Arthuru Milleru. Radi njega je prihvatila zidovstvo i zenom mu postala prema obredima njegove vjeroispovjesti. Uz dva spontana pobacaja, pokusaje samoubojstva i hiljadu sukoba uspjeli su svoj brak odrzati gotovo cetiri i pol godine. Iza njih, kao najvrijednija zajednicka tvorevina, ostao je tek film Neprilagodjeni. Yves Montand bio je ljubavnik koji ju je iznevjerio. Partner u filmu Daj da se volimo, na trenutak je zaboravio svoju suprugu i prijateljstvo s Millerom, ali ga nepokolebljiva Simone Signoret uspjela vratiti pod svoje okrilje. Price o braci Kennedy (i predsjedniku i Robertu) danas su vec prezavakana hiljadu puta. S jednim je uzivala na tajnim ljubavnickim domjencima i njemu je otpjevala najseksipilniji Happy birthday ikada u povijesti otpjevan. Obojica su je, politicki mudro, ali ljudski bljutavo, ostavila kad ih je najvise trebala.

Norma Jeane, a potom Marilyn Monroe, cesto ce i nazigled lako mijenjati prijatelje. Uspomene na nesigurnost iz djetinjstva i nepovjerenje u ljude koji su je cesto ostavljali obiljezit ce njezin zivot. U noci u kojoj umire u ruci ce drzati telefonsku slusalicu. Cijoj li se pomoci mogla nadati? Prije nego sto je popila (svojom ili tudjom voljom, a mozda tek slucajno) preveliku kolicinu barbiturata i tako zauvijek u noci s 4. na 5. augusta 1962. napustila ovaj svijet (u 36-oj godini zivota), Marilyn je bila izbacena sa snimanja filma Something's Got to Give. Neumoljivost filmske masinerije vise nije mogla trpjeti njene nedolaske, kasnjenja, drogiranost i izgubljenost. Mozda je uzrok njene smrti sporan, ali je posve jasno da je godinama uspijevala opstati samo zahvaljujuci gomili lijekova i litrama sampanjca koje je lila u sebe ne bi li zaboravila nesto sto ju je trajno tistilo.
 
Top