Makedonija

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Beleške s puta: Ohrid -
Biser kulture i prirode


Ukrasi, pastrmka i ribolov jesu jaki, ali ne i jedini motivi da se hiljade turista tokom cele godine sjate na „makedonsko more”, a poslednja Gutenbergova štamparija je posebna preporuka


jezwero.jpg


Po mnogima koji su već tamo bili, Ohridsko jezero i sam grad Ohrid, sa svojom očuvanom prošlošću, duša su Makedonije i Balkana, o kojim već više decenija brine Unesko.
Pri pomenu imena grada Ohrida, koji se nalazi na jugozapadu bivše jugoslovenske republike, sa oko pedeset hiljada stanovnika, mnogiće se najpre setiti školskih ekskurzija.
Ponekom će pasti na pamet istorija pismenosti i hrišćanstva na Balkanu, oličena u prosvetiteljima svetom Klimentu Ohridskom, svetom Naumu Ohridskom i njihovim učiteljima Ćirilu i Metodiju.
Ali,„lepšem polu” će se oteti pokoji uzdah za čuvenim ohridskim biserima koje su možda propustile da kupe. Jer, originalni ohridski biseri su sve ređi, ali je sam grad Ohrid sa istoimenim jezerom, četiri puta većim od Bokokotorskog zaliva, najveći turistički biser, ne samo za makedonske i srpske turiste, već i one zahtevnije što sebe zovu Evropljanima.
Malo ko će, međutim, Ohrid dovesti u vezu sa Gutenbergom, istorijom štamparske tehnike ili tehnologije izrade papira, koja se još uvek može videti „uživo” baš u starom delu grada.


OHRID_frajstend%20P9130188.jpg


I dok u Beogradu i drugim srpskim gradovima i selima ćirilica ustupa mesto globalističkoj pismenosti i kulturi, u Ohridu se otima od zaborava hrišćanska kultura, pravoslavlje, ćirilica i istorija balkanskih naroda, što nije nimalo slučajno kada se imaju na umu navedene istorijske ličnosti i njihova kulturna misija.
Ova posebna atrakcija Ohrida nalazi se u srcu Starog grada, u blizini nacionalnog istorijskog muzeja. To je jedna od tri u svetu sačuvane, poslednje i originalne, Gutenbergove štamparije, kao i radionica za izradu papira, na način kako se papir izrađivao pre dve hiljade i više godina.
Vlasnici te radionice su naslednici porodične loze koja ima dugi rodoslov i čuva tradiciju štamparstva od kada postoji Gutenbergova štamparska „mašina”. Po nekim izvorima, postoje još samo dve takve štamparske prese – jedna na Bledu u Sloveniji i jedna u muzeju u Gutenbergovom rodnom gradu Majncu.
Od te štamparske prese i papira, koji se pravi na licu mesta, izdržavaju se vlasnici radionice. Tu, u radionici, prodaju svojeručno izrađeni papir umetnicima, prigodne radove radoznalim turistima i suvenire i štampane ikone izrađene po narudžbini naočigled radoznalih posetilaca.
Ohridski biseri, pastrmka i ribolov, kupanje i sunčanje jesu jaki, ali ne i jedini motivi da se hiljade turista tokom cele godine, a naročito vikendom, sjate na „makedonsko more”. Dobar razlog je i to što je Ohrid na pola puta do Grčke, i što je u njemu jeftinije i od grčkog, i od crnogorskog primorja.
Tek, na Ohridskom jezeru ima i sve više turista iz Srbije. Bliska i nostalgična prošlost, sličan jezik i posebna ljubaznost meštana prema turistima iz Srbije (prema Beograđanima još više) jestejoš jedan dodatni razlog da se makar deo godišnjeg odmora (malo je jedan vikend) provede u Ohridu. Ali, jedan od najjačih motiva svakako je „poslednja” Gutenbergova štamparija. Uz dužno poštovanje Bila Gejtsa i njegovog veličanstva – računar, „izlet” u srednjovekovno štamparstvo i praktičnu praistorijsku tehnologiju pravljenja papira posebna je preporuka.
----------------------------------------------
Inspirativni izvori
Na potpuno suprotnim krajevima Ohridskog jezera su manastirski kompleks Sveti Naum na jugu i Struga na severu jezera. Ove dve destinacije su posebno interesantne kao izvorište i ušće najstarijeg prirodnog jezera na Balkanu.
Jezero nastaje od egzotičnih ohridskih izvora, pored samog manastirskog kompleksa Sveti Naum, kao i od podvodnih izvora u samom jezeru, a otiče kao reka Crni Drim kroz gradić Strugu i dalje u Albaniju. Ohridski izvori se ponegde opisuju i kao izvorište Crnog Drima, iako faktički ta reka nastaje na drugom kraju Ohridskog jezera.
Sami ohridski izvori pored Svetog Nauma stvaraju površinu vode ravnu i mirnu kao ogledalo i bistru i providnu kao suza, koja je ispresecana drvenim mostićima.


OHRID_P9130187.JPG


Po ohridskim izvorima se može krstariti „ekološkim” čamcem sa veslima i pri tom napraviti egzotične i nestvarne slike zlatnožute boje jeseni, odsjaji žarkog letnjeg sunca ili oblaka, zavisno od veštine snimatelja.
Voda iz ohridskihizvora se izliva u veliko jezero, ispod većeg drumskog mosta, uz veliki buk i simfoniju tonova i boja koje stvaraju sunčevi zraci, klobuci brzaka i kapljice raspršene vode. I tako nastaje, a čini se tu i počinje Ohridsko jezero.
U jezerskom priobalju ima više zelenih oaza, obraslih trskom i drugim rastinjem, u kojimase nalazi stanište retkih ptica, zbog kojih je ta flora pod zaštitom.
Jezerom plutaju manje kolonije belih labudova, mameći pažnju i šepureći se pred fotoaparatima radoznalih turista, oživljavajući asocijacije na Ohridsku legendu, za koju je nadahnuti kompozitor Stevan Hristić verovatno i našao inspiraciju, uklapajući narodnu ljubavnu priču iz tog miljea, lokalni folklor i jezerske motive u kultnu baletsku predstavu Labudovo jezero.
Ohridski izvori i Struga opevani su i u pesmama o Biljani i neimenovanom momku i dočarani u vrhunskim umetničkim delima, poput Ohridske legende, zasnovanim na građi iz bajki i legendi, u kojima se govori o vremenu robovanja pod Turcima.

Živorad Okanović

Izvor: Politika Magazin

 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Ohrid, jezero sa hiljadu plaža

10. maj 2010.

Ohrid, jezero sa hiljadu plaža


U Ohrid sam uvek rado dolazio. Poslednji put sam bio pre šest godina. Otada se mnogo toga promenilo. Ovde se živi od turizma, pa se broj soba i apartmana za izdavanje znatno povećao.

Autor: Zoran Plavšić
Izvor: Danas


352304934be791302b169643890219_huge.jpg


Turizam je sve i svja u ovoj oazi zelenila, čiste jezerske vode, obali sa hiljadu plaža i plažica. Do mnogih šljunkovitih može da se dođe samo čamcem, a mesta na njima ima tek za nekoliko osoba i suncobran.

Ohriđani su dobri domaćini. Predusretljivi, veseli i ljubazni ljudi, koji su uvek spremni da vam se nađu na usluzi.

- Mnogo je razloga što je Ohrid ove godine stavljen na listu 30 gradova sveta koji su preporučeni turistima i što je ovogodišnji dobitnik „Zlatne čaše gostoljublja jugoistočne Evrope“. Ta nagrada nam je posebno draga, jer ona govori mnogo o odnosu između turista iz Srbije i ugostitelja iz Ohrida. Vi znate da je Ohrid jedan od najstarijih gradova na svetu, sa više od 7.000 godina dokumentovanog kontinuiranog života. Zbog vrednosti koje u sebi čuva, Ohrid je u celini stavljen pod zaštitu UNESCO-a, ističe Aleksandar Petreski, gradonačelnik Ohrida.

Ohridsko jezero je jedno od tri u svetu čija je starost oko tri i po miliona godina (uz jezera Tanganjika i Titikata). Prema najnovijim merenjima dublje je od 200 metara, dugačko je 30 kilometara.

- Srbe i Makedonce ne vezuju samo poslovi već i mnoge druge važne stvari. Razumemo se, evo, bez prevoda. Naša važna veza je i vera. U Ohridu je, zapravo, pravoslavlje ušlo među Slovene, stigavši potom sve do ruskih prostranstava. Zato mi u svojoj strategiji razvoja veliku pažnju posvećujemo verskom turizmu, jer ovde postoji 365 crkava i crkvica. Kad pitam ohridske ugostitelje i hotelijere, „Ko su vam najbolji gosti?“- svi do jednog kažu da su to oni iz Srbije. U brojnim razgovorima sa turistima koji dolaze iz Srbije čujem praktično isto - da se ovde osećaju kao kod svoje kuće, u najboljem smislu te reči. Ohrid je zbratimljen sa Kragujevcem, Zemunom, Novim Sadom, imamo odlične odnose sa Nišom... Istovremeno, makedonski turisti nisu zaboravili Kopaonik, Zlatibor, Vrnjačku i druge srpske banje, ističe gradonačelnik Aleksandar Petreski.

Turistima je na raspolaganju oko 30.000 ležaja: 5.000 u hotelima, a ostalo u privatnom smeštaju. Završena je kategorizacija, pa se tako precizno zna o kakvom je smeštaju reč, a cene kreveta su od pet evra pa naviše. Za ishranu, bilo u nekoj od kafana, bilo da obroke pripremate sami, nećete potrošiti više nego u Srbiji.

- Lane smo imali najviše gostiju iz Srbije, oko trećine. Hoteli koji su na raspolaganju su sa tri, četiri i pet zvezdica, renovirani i strogo kategorizovani. Planiramo da gradimo još četiri hotela visoke klase. Biće raspisani međunarodni tenderi za njih, a ozbiljno interesovanje već su pokazali i jaki investitori iz Srbije. Radi se o odličnim lokacijama, na samom jezeru, kaže nam Goce Simonoski, ohridski čelnik za lokalni ekonomski razvoj.

Najveća ovdašnja kulturna manifestacija „Ohridsko kulturno leto“ počinje na Petrovdan, 12. jula i traje do pred kraj avgusta. Ove godine navršava 50 godina postojanja. To je jedna od najstarijih i najboljih kulturnih manifestacija u evropskim razmerama. Pred njen početak ovde se održava Balkanski festival narodnih igara. U neposrednom komšiluku, baš u to vreme su manifestacije „Struške večeri poezije“ i „Velestovske večeri poezije“.

Po napuštanju Ohrida danima nam je još u glavi „svirala muzika“ koju smo do zore slušali u kafanama. Naročito ona „Biljana platno beleše na ohridski te izvori...“





 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Na Ohridu kao kod kuće

Na Ohridu kao kod kuće

26. 05. 2010 .
Press

Srbe na Ohridu doživljavaju kao najdraže inostrane goste, pa zato pod sloganom „Dobro došli kući" turistički radnici započinju predstojeću sezonu. A ovaj drevni grad svakako ima šta i da ponudi.

1.jpg


Dobro došli kući" - slogan je sa kojim turistički radnici Ohrida započinju predstojeću sezonu. I, naravno, upućen je njihovim najbrojnijim i po mnogo čemu najdražim inostranim gostima - Srbima! U to se „iz prve ruke" nedavno uverila i velika grupa naših novinara i turoperatora, koja je u organizaciji „Nacionalne revije Srbija" imala priliku da poseti jedno od tri, kako ovde tvrde, najstarija jezera na svetu. Drevni grad, koji je od 1980. godine u celosti pod zaštitom Uneska, spreman je da ugosti naše ljude koji su i tokom ratnih i teških devedesetih godina ovde bili rado primljeni i toplo prihvaćeni.

Još otkucava srce sveca
Jedna od najvećih atrakcija na Ohridskom jezeru je krstarenje do ostrva Sveti Naum. U manastirskoj crkvi, smeštenoj usred kopna, često se obavljaju krštenja i venčanja, a monasi tvrde da se, ako se prisloni uho na grob svetitelja, još mogu čuti otkucaji njegovog srca. Inače, pažnju turista privući će i veliki broj paunova koji se usred porte kočopere i ponosito šetaju.


Čvrste veze
- Srbe i Makedonce ne vezuju samo poslovi, već i štošta drugo. Bliski smo po načinu života, temperamentu, jeziku, ponajviše veri. Treba podsetiti da je pravoslavlje među Slovene ušlo upravo u Ohridu, te da se kasnije proširilo i do ruskih prostranstava. Naš grad je zbratimljen sa Kragujevcem, Zemunom i Novim Sadom, imamo odlične odnose i sa Nišom, ali se trudimo da tu saradnju proširimo i na ostale srpske gradove, posebno kada je reč o školskim ekskurzijama, koje su nekada često išle u oba pravca. Kada danas razgovaram sa ohridskim ugostiteljima, kada ih pitam ko su im najbolji gosti, svi do jednoga tvrde da su to upravo Srbi. S druge strane, možda još važnije, srpski turisti se na Ohridu osećaju kao kod kuće, u najboljem smislu te reči. Postoji, dakle, taj fluid koji se, svakako, još više može oplemeniti i proširiti - kaže Aleksandar Petreski, gradonačelnik Ohrida.
Jedan od najstarijih gradova na svetu smešten je na 700 metara nadmorske visine, ali ga veliki broj sunčanih dana, mediteransko rastinje i izuzetno prijatna klima čine zanimljivim tokom cele godine. Najatraktivniji deo je Stari grad sa uzanim i strmim ulicama, koji čine pravi lavirint. Na bregu iznad varoši nalazi se amfiteatar iz drugog veka, nekada poprište rimskih junaka i epskih drama, a danas pozornica kulturnih i muzičkih dešavanja. Sam podatak da se u gradu smestilo 365 crkava dovoljno govori da je najveći problem letovanja na ovom jezeru vreme. Koliko god da se ovde zadržite, uvek će vam nedostajati barem jedan dan kako biste sve videli i sve obišli. Kuda god da krenete čekaju vas improvizovane tezge sa zanimljivim suvenirima, a glavna ponuda su nadaleko poznati ohridski biseri.


Bogata i povoljna ponuda

Ipak, ono što najviše doprinosi da se osećate kao kod kuće je, svakako, ugostiteljska ponuda. Ma koliko restorani bili novi i savremeni, zadržan je nekadašnji duh bliskosti i prisnosti. Dok se stariji domaćini sa setom sećaju nekadašnje države, zajedničkog života i toplih odnosa, mlađi se sa srpskom kulturom najbrže upoznaju posredstvom muzičkih hitova. Repertoar većine kafanskih ansambala ne razlikuje se mnogo od onoga što možemo čuti u Skadarliji, na Petrovaradinu ili bilo kom drugom mestu u Srbiji.

Srbi grade hotele
- Planiramo izgradnju još četiri vrhunska hotela. Biće raspisani međunarodni tenderi, a veliko interesovanje su pokazali i ozbiljni investitori iz Srbije. Reč je o odličnim lokacijama na samom jezeru. Očekujem da će izgradnja početi već u septembru - rekao nam je gradonačelnik Ohrida Aleksandar Petreski.
Kako nezvanično saznajemo, srpska firma koja ima najkonkretnije namere da investira u makedonski turizam je „Delta", koja planira da ovde izgradi šoping-centar i hotel visoke klase. Važan element u tim planovima je činjenica da su najbrojniji gosti na Ohridskoj rivijeri upravo turisti iz Srbije i Republike Srpske.


Ohridsko jezero je alfa i omega makedonskog turizma. Sa obalom dugom oko sto kilometara ima veći potencijal nego Slovenačko primorje i približno je dugo kao i crnogorska obala. Međutim, činjenica da je pod zaštitom Uneska doprinela je da ovde nema urbanističkog haosa. Gradnja hotela i drugih turističkih sadržaja dozvoljena je samo u dužini od pet-šest kilometara, čime je očuvana priroda i zadržana patina Starog grada. Hoteli su renovirani i strogo kategorizovani od tri do pet zvezdica. Ukupno postoji oko 30.000 ležajeva, od čega je svaki šesti u hotelu.
S druge strane, kažu naši domaćini, i srpski turistički radnici trebalo bi aktivnije da nastupe na makedonskom tržištu. Makedonci veoma vole planinski i banjski turizam, ali su se dosad uglavnom upućivali ka Bugarskoj. Ulaskom te zemlje u Evropsku uniju došlo je do velikog i za Makedonce obeshrabrujućeg rasta cena, pa će mnogi pokušati da potraže druge destinacije. Srbija se nameće kao logičan, najbliži i najpovoljniji izbor, što bi svakako trebalo da iskoristimo.





 
Član
Učlanjen(a)
08.10.2009
Poruka
1.849
Priča o Makedoniji


bigorski_mala.JPG


Biser Balkana

Dušica Sinadinovska - Teško je zamisliti da jedan naizgled mali prostor u sebi skriva tako mnogo bogatstva: arheološke lokalitete, spomenike koji pripovjedaju priče iz prošlosti, ogromno kulturno naslijeđe sačinjeno od muzike, poezije, vina... kao i prirodne ljepote zbog kojih je Makedonija danas poznata pod nazivom “biser Balkana“.
Makedonija je mala država sjeverno od Grčke, koja je svoju nezavisnost stekla 1991. godine pod imenom FYROM (Formal Yugoslav Republic Of Macedonia - Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija). Na površini od 26 hiljada kvadratnih kilometara živi preko 2 miliona stanovnika, različitih vjeroispovijesti, što je vidljivo i u arhitekturi gradova.
Nastanak Makedonije seže u 700. pne. kada kralj Perdika osniva prvu makedonsku državu. Zemlja dostiže svoj vrhunac za vrijeme vladavine kralja Filipa II° (359 – 336.pne.) i nakon toga kada njegov sin Aleksandar Veliki osvaja Perzijsko carstvo, Egipat i sa vojskom dolazi do Indije.
Nakon Aleksandrove smrti njegovo carstvo se postepeno smanjivalo u ratovima njegovih naslijednika da bi 146. pne. teritorij današnje Makedonije postao rimska provincija. Iz ovog perioda datiraju izvanredni mozaici koji se još uvijek mogu vidjeti na arheološkim lokacijama Heraklea, Stobi e Skupi, kao i prelijepi grad Ohrid, koji je zahvaljujući svojim spomenicima kulture stavljen pod pod zaštitu UNESCO-a.
Smještena na raskrižju između Istoka i Zapada, na putevima koji povezuju Crno more i Evropu, Makedonija je oduvijek bila tranzitna zemlja, povremeno na meti napada i osvajanja različitih naroda.. Njena istorija sačinjena je od sukoba i dešavanja koja su tokom vremena otežavali razvoj i stabilnost zemlj, pa je i zbog toga dugo ostala u sjeni susjednih država.
Do dvanaestog stoljeća Makedonija je bila u sastavu Vizantijskog carstva, čija je dominacija bila prekinuta invazijom Slavena u VII stoljeću, što je dovelo do dubokih promjena u kulturi, jeziku i navikama stanovništva. To je, nakon što je Vizantija ponovo osvojila Makedoniju, dovelo do potrebe za stvaranjem novog alfabeta za ovaj slavenski jezik, koji je u tom periodu bio samo oralni.
Ćirilica, pismo koje se kasnije proširilo među Slavenima, nastala je u Ohridu, a autori su dvojica grčkih misionara iz okoline Soluna, Ćirilo i Metodije. Njihov zadatak je bio prevesti Bibliju na jezik koji lokalni ljudi mogu razumjeti. Time je omogućeno širenje kršćanstva na teritoriju koji naseljavaju Slaveni.
U tom razdoblju Makedonija je bilaod izuzetne važnosti za slavensku kultur, zahvaljujući svojim školama i vjerskim centrima, specijaliziranim u prevođenju i širenju svetih tekstova. Mnogobrojni manastiri, crkve i umjetnička djela svjedoče o kulturnom napretku ovog perioda u makedonskoj istoriji.
Osmanlijska osvajanja u XIV stoljeću izazvala su dodatne promjene u kulturi i arhitektonskom pejzažu zemlje. Mostovi, džamije sa karakterističnim minaretima, turske banje, tvrđave, derviške tekije... sve to je to ostalo urezano u lokalnu geografiju. Nakon povlačenja Turaka u XX stoljeću ovi objekti su uglavnom preinačeni u druge svrhe, pa je tako sada moguće vidjeti umjetničku izložbu na mjestima kao što su Daut pašin hamam, Kuršumli An ili ručati u Kapan Anu u Skoplju.
Od završetka Drugog svjetskog rata Makedonija je bila dio Jugoslavije, istorijsko naslijeđe koje nipošto ne bi trebalo zanemariti, naročito uzme li se u obzir važnost tog periodu u rekonstrukciji, izgradnji komunikacijskih kanala, obrazovanju i naročito u promjenama mentaliteta do kojih je došlo uslijed istorijskih dinamika u kojima se ovaj narod osjetio dijelom zemlje koja je, zajedno sa Indijom i Egiptom, jedna od osnivačica Pokreta nesvrstanih. Postoje mnoga svjedočanstva iz ovog perioda, mnoštvo spomenika i počasti borcima palim u narodnooslobodilačkom ratu, koji su danas podsjetnici na život u Jugoslaviji. Još uvijek postoje i grupe nostalgičara i zagovaratelja političke doktrine omiljenog jugoslovenskog predsjednika Tita.
Unatoč stalnim promjenama i zemljotresima koji su povremeno pogađali njene gradove, od kojih posljednji 1963. godine, Makedonija se kontinuirano razvijala i danas je to gostoljubiva i dinamična zemlja koja obiluje festivalima i dešavanjima, te koju posjećuju putnici i umjetnici iz svih krajeva svijeta. Festival poezije u Strugi je poznat u cijelom svijetu, a na njemu su učestvovali i pjesnici kao Ungaretti, Pablo Neruda i Josif Brodski.
Posebno vrijedi izdvojiti makedonsku muziku kao sastavni dio njene kulture, čija posebnost je upravo u različitim ritmovima nastalim iz utjecaja brojnih drugih kultura s kojima se miješala. Preko 24 muzička dešavanja svake godine pružaju priliku muzičarima svih stilova (etno, pop, jazz, klasična...) da se pokažu i predstave publici svoj rad.
U Makedoniji se često isprepliću sadašnjost i prošlost. Ako se zaputite u šetnju manjim gradovima još uvijek možete naići na ljude odjevene u tradicionalnu narodnu nošnju, naročito ako je riječ o starijim ženama koje teško napuštaju tradiciju i običaje. Osim toga, u Galičniku, manjem mjestu u zapadnoj Makedoniji, svake godine se odvija čuvena Galička svadba. Radi se o kulturnoj manifestaciji na koju mladi parovi dolaze da se vjenčaju. Tom prilikom se oblači narodna nošnja i sviraju tradicionalni instrumenti kao što su zurle, a svi posjetioci su dobrodošli da svojim prisustvom uveličaju ovo druženje.
Svi ovi aspekti čine Makedoniju tako posebnom. Od zdrave i ukusne hrane, vina poznatog u svim balkanskim zemljama, visokih planina i bistrih jezera do beskrajnih polja koja po kojima se u maju rascvjetaju makovi. Mnogi naučnici dolaze u ove krajeve radi istraživanja biljnih i životinjskih vrsta koje se mogu vidjeti samo ovdje. Makedonija je mala zemlja, turistički još uvijek neistražena, koja svakako zaslužuje vašu posjetu. Oni koji su je već posjetili zasigurno nose u srcu simpatije za ovaj narod i ovu zemlju.

izvor:putovatibalkanom



Nacionalni park Mavrovo


Na području Općine se nalazi najveći nacionalni park Makedonije, površine 73.00 hektara. Nacionalni Park Mavrovo je jedino mjesto u Republici gdje se nalazi 12 rijetkih vrsta biljaka i 33 vrste biljaka koje se rijetko nalaze u drugim dijelovima države. Fauna je predstavljena sa 12 vrsta riba, 12 vrsta reptila, 140 vrsta ptica, 38 vrsta sisavaca (među kojima medvjed, ris, divokoza i jelen).



kartamavrovo.jpg


Prirodni resursi
Planine koje se nalaze u Općini pripadaju lancu planina Šar koje se prostiru na sjeveroistočnom dijelu Države. Reljef je posebno raširen i raspolaže sa 52 vrha koji prelaze 2.000 metara.
Golem Korab sa visinom od 2.764 metra je najviši vrh u Makedoniji i predstavlja istinsku turističku atrakciju. Drugi planinski lanac općine je Bistra sa svojim najpoznatijim vrhom Medeniza (2.163 metra).

Vode
Glavni riječni tokovi u Općini su rijeka Radika i njene pritoke. Radika razdvaja planine Bistra, Korab i Šar, i predstavlja potok bistre vode, bogate endemskom pastrmkom posebno cijenjenom u državi.
Rijeka prolazi centralnim i južnim dijelom Općine stvarajući jednu spektakularnu dolinu okarakteriziranu prelijepim pejzažima i odličnim mjestima za sportski ribolov.

U općini postoje različita ledena jezera od kojih 14 trajnih (na planini Desat postoji 5 ledenih jezera, na planini Korab 8 i na planini Šar jedno). Najniže među njima je jezero Lokuv u mjestu Desat koje se nalazi na visini od 1.565 m, dok je najviše jezero smješteno ispod vrha Golem Korab na visini od 2470 m.
Turistička mjesta
Na području općine i Nacionalnog Parka nalaze se turistička mjesta idealna za turističke izlete i piknike. Ovi lokaliteti se nalaze duž južnog dijela Doline Radika. Posebnu vrijednost pejzaža imaju pogledi na Zareva Cesma (Careva Česma) i Tonivoda odakle se može vidjeti veći dio planine Korab, dio planine Šar, jezero Mavrovo i neki dijelovi planine Bistra. Duž toka rijeke Radika može se uživati u interesantnoj panorami “Cuklesto Kamce” sa prekrasnim pogledom na mnoga naselja na području i na cijeli tok rijeke Radika, i pogledom na šumu Trebiste.
Posebno je interesantan lokalitet Brezovez, blizu naselja Selze koje predstavlja prirodno stanište risa, divokoze i medvjeda.

Najprivlačniji i najposjećeniji lokaliteti su:


duf.JPG


Vodopadi Duf udaljeni oko 30 minuta pješice od naselja Rostuše. Staza koja vodi blizu naselja Rostuše je označena i veći dio puta se jednostavno prelazi. Da bi se došlo do vodopada prolazi se kroz grlo visoko 30 metara, što predstavlja istinsku atrakciju. Mjesto posjeduje ugodnu temperaturu koja i tokom najvrućih ljetnih dana ne prelazi 20 stepeni.
Jedan interesantan podatak je da su na vodopadima postavljeni konopci za silazak od strane jednog poznatog zaljubljenika u ekstremne sportove, francuza po nadimku Shakal.

Lokuv Mjesto na planini Desat, na visini od 1565 m predstavlja ponos lokalnog stanovništva koje je u njegovoj blizini postavilo bankine za odmor i jednu fontanu sa svježom i pitkom vodom. Do mjesta se stiže hodajući oko 8 km po planini sa planinskim stazama polazeći od naselja Bitusce ili od naselja Trebiste. Pored toga, postoji mogućnost iznajmljivanja konja. Od mjesta Lokuv (samo uz dozvolu Ministarstva unutarnjih poslova) može se preći sa climbingom do granice sa Albanijom i može se posjetiti jedno od “očiju planine” (jezerca sa bistrom vodom smještena na visokim ravnima planine).
Koliba blizu Borove Šume na planini Krcin predstavlja jedno veoma privlačno mjesto i mjesto za piknik do kojega se stiže polazeći od takozvanog Mosta Staparov u naselju Velebrdo ili naselja Bitusce, kroz označenu stazu, jednostavnu za prelazak koja prolazi kroz borovu šumu. Nakon hodanja od oko 2 sata stiže se do mjesta gdje je smještena jedna opremljena koliba sa krevetima za odmor i improviziranom terasom odakle se pruža spektakularan pogled na rijeku Radika.
Jezero Mavrovo predstavlja jedan istinski biser nacionalnog parka i općine. Iako je umjetno, privlači pažnju turista svojom ljepotom. Oko jezera prolazi jedan asfaltiran put koji povezuje glavni put sa skijaškim stazama, hotelima, i mnogobrojnim smještajnim strukturama.


mavrovo4.JPG


Izvor Bojkov se nalazi na samo 3 km udaljenosti od naselja Mavrovo u pravcu Nikiforovo. Voda sa ovog izvora se smatra čudotvornom za ozdravljenje obzirom da je zaštićena od Svetog Nikole. Petak Balaklija (prvi petak nakon Uskrsa) lokalno stanovništvo se ujedini na jednom tradicionalnom pikniku.
Pećine: Sarkova Dupka, Aliliza i Kalina Dupka su najpoznatije između mnogobrojnih pećina prisutnih na ovom području. Pećina Sarkova Dupka je otvorena za turiste i u potpunosti je sigurna. Pećina je otkrivena prije tri decenije od strane lokalnog stanovništva koje je u početku strahovalo da uđe u pećinu. Prvi koji je sakupio hrabrosti je jedan seljak po nadimku Sarko, a živio je blizu pećine. Odatle i naziv ove groteskne ljepotice Sarkova Dupka. Posjetioci mogu sići u unutrašnjost pećine uz pomoć polukružnih metalnih stepenica, koje vode do prvog dijela pećine na dubinu od oko 20 metara ispod zemlje.

main.php






main.php


izvor:putovatibalkanom



Manifestacije i dešavanja

galsv.jpg


U nastavku lista kulturnih i sportskih manifestacija koje se godišnje održavaju u Regiji:
Galička Svadba (organizira se povodom vjerske proslave Petrov den -Petrovdan) svake godine 12. jula;
Kulturno ljeto Reka (tradicionalna kulturna manifestacija karakteristična za dan posvećen tradicionalnoj pogači (lisnato tijesto) mjesta Reka i organizira se tokom ljetnog perioda.
Proslava mjeseca Ramazana i Kurban Bajrama na području mjesta Reka (mjesec Ramazana koji traje jedan mjesec je jedna posebnost, uz noćno bdijenje stanovništva, i sa tradicionalnom muzikom).

vodizi.jpg


Skijaški memorijal mjesta Mavrovo koji se održava tokom zimske sezone na sportskim terenima Bistra.

Večer Jance – organizira se od 2007. godine predviđa proslavu na obali rijeke sa tipičnim proizvodima i tradicionalnim plesovima;
Svadbe mjesta Reka – organizirane u ljetnom periodu;
Gurgov Den – svakog 5. maja, na ovaj dan se organizira piknik u planini, uz šetnju od 2-3 sata prikuplja se šumsko voće, pjevaju se tradicionalne pjesme, pripremaju se tradicionalna jela;

Piknik u maju na travnjacima Bigor. Na posebno interesantan način slavi se praznik rada. Jedna od rijetkih proslava kada stanovništvo cijele države, na zajednički način organizira piknik;
Proslava 2. augusta Ilinden (revolucija iz 1903. godine) u mjestu Bitusce;
Takmičenje u sportskom ribolovu – Pehar Musciciara “ Radika 2007’’ – organizirano u ljetnom periodu;
Umjetnička izložba – Galicnik, tokom ljetnog perioda;

Religiozna proslava Sveta Bogorodica – 27. i 28. augusta svake godine u Leunovo;
Climbing – osvajanje vrha Golem Korab (2765 m).
Udruženje Korab organizira ovaj događaj svake godine 8. septembra – Dan nezavisnosti Makedonije. Ovom događaju prisustvuju brojni alpinisti Makedonije i drugi građani.
izvor:putovatibalkanom


i ovo je Ohridsko jezero
 
Poslednja izmena od urednika:
Član
Učlanjen(a)
12.03.2013
Poruka
12
MOJ PUTOPIS

Ohrid, tamo gde vecno sunce sja

Kraj jula je a ja jos ne znam gde ću na odmor.To je rečenica koju sam tih dana često panicno izgovarao.Nisam imao mnogo para a želeo sam da otputujem negde na odmor pa makar i na par sati. Uzalud sam isčitavao gomile stranica na internetu prepunih raznim ponudama koje mi uglavnom nisu odgovarale.Nakon par dana intenzivnog razmisljanja o tome gde i sa kim otići, na preporuku jednog od dvojice drugara poučenim iskustvom iz prošlosti odlučili smo se za Ohrid.Putovali smo autobusom firme Simpeks.

To je zapravo kooperacija Laste i Simpexa na relaciji Beograd - Kičevo – Ohrid.Autobus nam je polazio sa glavne stanice u terminu od 21:00h.Ovo je inače najjeftiniji prevoznik na ovoj relaciji.Napomenuo bih svima koji autobusom krecu ka Ohridu da obavezno sa sobom u busu imaju duks je je noću u autobusu jako hladno i mogu se naći u nelagodnoj situaciji.Konačno smo se na opšte zadovoljstvo otisnuli put Makedonije, mada je u autobusu vladala tišina.Nakon 2-3 sata vožnje napravili smo prvu pauzu u Nišu gde smo kupovali osvežavajuće napitke i sve druge potrepštine, a u daljem putu pauze smo pravili u Leskovcu i Vranju što je po meni nepotrebno odužilo vreme putovanja.


Tu sam video i jedan propust prevoznika.Dečko koji je uredno kupio kartu nije imao gde da sedne, što je na dugim putovanjima poput ovog nedopustivo.Par sati uglavnom udobne vožnje i evo nas na granici gde smo bez većeg zadržavanja i posle pravljenja još jedne pauze nastavili put Makedonijom, koji nije bio baš idealnog kvaliteta, ali se taj nedostatak uspešno neutralisao pozitivnom atmosferom u busu koju su pravili nekolicina mladih ljudi iz Niša.Ostatak puta smo proveli oglavnom spavajući i pokušavajući da otkrijemo gde se trenutno nalazimo.U ranim jutarnjim satima pristali smo na stanicu u Kičevu, koja po uređenju deluje blago rečeno veoma skromno.


Tu smo se po prvi put sreli sa makedonskim stanovništvom, uglavnom radnicima koji su se prevozili sa nama do lokalnih mesta gde su bili zaposleni.Slušajući makedonski jezik i pokusavajući u polusnu da razumem isti vreme je lagano prolazilo.Probudile su me ovacije i aplauzi putnika što je značilo da smo konačno stigli, nakon tačno 13 sati dugog puta.Predugo, pa da, i ja sam mišljenja da put može trajati kraće.Onako već iscrpljeni od dugog puta pronašli smo ugovoreni smeštaj i odmah utonuli u san.Inače,cene privatnog smeštaja na Ohridu su 6 – 10 eura po osobi dnevno.


Iz iskustva bih preporučio da je najbolje u centru naći neki smeštaj za 10 eura po danu, jer je zabluda da ćete uštedeti ukoliko nađete jeftiniji smeštaj na periferiji iz razloga što ćete uštedjenu razliku u ceni smeštaja potrošiti na taksi, pa s toga ustede nema a daleko je praktičnije posle plaže ili provoda u noćnom životu lagano prošetati do smeštaja.Cena taksija je inače 2 – 5 eura, mada iako taksi nije skup zaista vam neće biti potreban jer je Ohrid malo mesto a i na odmoru ste pa će vam šetnja prijati.Mada pazite u koji taksi ulazite tj. pokusajte da procenite vozača.Mi smo imali tu komičnu situaciju pri odlasku na Sveti Naum da nas prevozi veoma neposredan taksista u takvom kršu od automobila da se u jednom trenutku otvorio gepek i počeo da udara u zadnje staklo.

Cenjkanje je obavezno ukoliko ne želite da vas prevoz košta previše.Snagu i energiju smo povratili i nakon što smo ručali izašli smo po prvi put na lokalnu gradsku plažu koja je veoma mala ali uređena.Ja sam se prvi osmelio i ušao u vodu koja je hladna ali veoma čista.Inače po kvalitetu vode Ohrid spada u kategoriju A1 što je najčistija moguća voda, u šta ćete se i sami uveriti.Celog tog prvog dana uživali smo u kupanju i sunčanju, a imali smo i tu sreću da tog dana upoznamo dve devojke sa Kosova sa kojima smo bili nerazdvojni tokom celog boravka.

Savetovaću vam da obavezno koristite zaštitu od sunca jer iako u prvi mah možete steći utisak da sunce nije jako, završetak tog dana možete dočekati obučeni u prirodno crveno odelo, što vam svakako ne bi prijalo.Inače na Ohridu i neposrednoj blizini ima 18 plaža pa bi bilo lepo da posetite bar veći broj njih, mada istini za volju mi nismo imali istraživačkog duha pa smo uglavnom dane provodili na plaži Slavija, ali smo takođe obišli i plaže u blizini Struge(20tak kilometara od Ohrida) kao i plažu kod Svetog Nauma gde ne smete propustiti priliku da obiđete istoimeni manastir, kupite neki suvenir...


Ohrid možete razgledati i sa nekog od mnogobrojnih brodića mada karte nisu baš najpovoljnije.Mi smo imali tu sreću da imamo drugara koji je poreklom nedaleko od Ohrida pa smo u privatnoj režiji čamcem odlazili na pučinu i plivali na polovini jezera, daleko od obale gde je voda toliko čista da je naš drugar Filip dobio želju da zaroni i popije malo iste.Bas su nam dinamično ali sa spokojem prolazili ti ohridski dani.Uspevali smo da obiđemo mnoge znamenitosti poput Tvrđave cara Samuila, Antičko pozorište, čuvene Biljanine izvore, crkvu Svetog Klimenta, crkvu u pećini iz XII veka, a da u isto vreme nadjemo vremena i za plažu.Posebno nam je bio interesantan muzej na vodi nedaleko od Ohrida, na putu za Sveti Naum, do kojeg možete stići minibusom, taksijem, autobusom.


Muzej predstavlja rekonstruisano praistorijsko naselje koje pokazuje život ljudi ovog naselja iz 1200. godine pre nove ere.Ovaj muzej zajedno sa zidinama nekadašnjeg rimskog utvrđenja koje ga okružuje predstavlja originalnu i veoma popularnu turističku destinaciju.Što se vremena tiče, vreme na Ohridu može da bude promenljivo, pa se nemojte iznenaditi da se u roku od sat vremena iz potpuno oblačnog može promeniti u lep sunčan dan.Što se cena tiče, na Ohridu su jako pristupačne,što me je posebno obradovalo.Kurs eura se godinama nije menjao i iznosi 1euro = 61 denar.Naš smeštaj je bio nedaleko od pijace gde smo breskve, jabuke, grožđe, paprike, paradajz, pazarili za 30denara po kilogramu, dok su lubenice kostale 10 denara kilogram.Posebno me je fascinirao paradajz koji je odličan i lubenice džinovskih razmera.Jeftinije je nego u Beogradu.

Nikako ne propustite da probate čuvenu ohridsku pastrmku koja je inače na listi zaštićenih vrsta, ali se u restoranima može probati po malo skupljoj ceni od oko 18 eura kilogram, i nezaobilazno gravče na tavče.Ako planirate da izlazite uveče savet je da se toplo obučete pošto su noći hladne i temperatura pada ispod 15 C.

Klubova za izlazak ima na pretek a muzika je uglavnom prilagođena većini, tj balkanskom mentalitetu.Klubovi su u većini slučajeva skoncentrisani uz obalu jezera i rade do 02:00h, a cene u njima su pristupačne(koka kola, pivo, kafa staju oko 100 denara).Najpoznatiji od klubova su: Kadmo, Aquarius, Cuba Libre, Nemo, Planet, Napoleon i mnogi drugi, a cene ulaza u iste zavise od toga ko te večeri gostuje.U principu ulaznice su od 200 – 800 denara.Možda je najbolje otići krajem jula i početkom avgusta kada se održava Beer fest pa možete uživati uz muziku i Skopsko pivo.Beer fest se dešava u vreme Svetog Ilije(2.avgust) koji predstavlja veliki praznik domaćeg stanovništva, koje smo i mi osetili gostujući kod drugara poreklom iz mesta Radožde nedaleko od Ohrida.


Imali smo tu priliku da probamo domaće masline i lozovu rakiju.U samom Radoždu se nalazi crkva u kamenu iz XII veka u kojoj nema struje i jedino osvetljenje je slaba dnevna svetlost i svetlost sveća.Do crkve se dolazi dugim iscrpnim uspinjanjem stepenicama.Tako su prolazili naši ohridski dani u kupanju i sunčanju, obilascima i večernjim izlascima.Iako smo palnirali da ostanemo još nekoliko dana van planiranih, nepredviđene okolnosti su skratile naš boravak na Ohridu.


Povratak nam je bio zakazan za 06:00h pa smo pravo iz noćnog provoda sa koferima u rukama sačekali ulazak u autobus i transport do Kičeva gde smo preseli u autobus koji nas je dalje prevoyio do Beograda.Imali smo ogromnu zamerku prevozniku jer klima po vrelom letnjem danu nije radila,pa je vrućina bila nesnosna.Naša je sreća što je autobus imao šiber koji nas je bukvalno spasio.Pred Beogradom smo bili oko 19h, nakon 13 sati vožnje.Sumirajući utiske mogu reći da je zaista bilo prelepo i svima toplo preporučujem odlazak na Ohrid gde ćete osetiti sve čari Makedonije i veliko srce domaćeg stanovništva.
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Prevarena nevesta

U severoistočnoj Makedoniji, na oko 70 kilometara od Skoplja, na području Kratova, nalazi se selo Kuklica, poznata po kamenim figurama koje su nastale erozijom tla, a stare su više od deset miliona godina.

8kZ04Vt.jpg

Kamene figure u Kuklici

Njihov neobičan oblik podseća na ljudske figure pa su ih lokalni stanovnici nazvali Lutke. Postoji 120 kamenih figura, visokih i do 10 metara.

Stara legenda kaže da je nekada davno mladić iz sela Kuklica zbog neodlučnosti obećao brak dvema devojkama. Oba venčanja su bila isplanirana za isti dan.

Jedna od nevesti krišom je pogledala ko se venčava. Kada je ugledala svog momka s drugom devojkom, proklela ga je i pretvorila u kamen.

Meštani sela Kuklica i danas tvrde da se svakih pet godina pojavi po jedna nova kamena figura.

(Vestionline)
 
Natrag
Top