Leonardo da Vinci

Učlanjen(a)
19.09.2009
Poruka
27.640
vinci.gif


Leonarno da Vinči (it. Leonardo da Vinci; 15. april1452. - 2. maj1519.) je bio italijanskirenesansniarhitekta, muzičar, pronalazač, inženjer, vajar i slikar. Bio je opisan kao ideal "Renesansnog čoveka" i kao univerzalni genije. Poznat je po svojim remek - delima, kao što su "Tajna večera" i Mona Liza, a njegovi izumi se danas koriste u modernoj tehnologiji, iako nisu primenjivani u njegovo doba. Pomogao je razvoju anatomije, astronomije, i građevinarstva.

Njegove slike su danas izuzetno retke i dragocene a iako često nedovršene, smatraju se vrhunskim delima ovog "univerzalnog genija" kako su ga često nazivali. Bio je fasciniran misterijom ljudskog lica i mogućnošću čitanja "pokreta duše" kroz pokrete i izraze lica. Leonardov portret žene fjorentinskog zvaničnika toga vremena "Mona Liza" nadaleko je poznat po zagonetnom izrazu lica portretisane dame. Portret "Mona Liza" je prvi psihološki portret naslikan u istoriji te se zato daje toliki znacaj ovom delu. Leonardo je rođen u blizini grada Vinči u Toskani1452. godine, a slikarstvo i vajarstvo je učio kod Verokija, Italija. Više puta se selio u razne gradove Italije - svuda kuda ga je vodio posao. Pred kraj života živeo je u Rimu, a zatim 1517. bio pozvan da oslika dvorac u Parizu na poziv francuskog kralja. U Parizu je i umro 1519. godine.

da-vinci-leonardo-mona-lisa-la-gioconda-2303485.jpg


Mona Lisa (La Gioconda). 1503-1506.

Leonardo Da Vinči je rođen u doba Renesanse, 15. aprila1452. u jednoj seoskoj kući, 3 km udaljenoj od Vinčija. Njegov otac bio je advokat i nije se oženio Leonardovom majkom, verovatno zato što je bila kćer zemljoradnika. Jedini pouzdani podatak o njoj jeste da se zvala Katarina. Leonarda je krstio paroh Piero da Bartolomeo, ali imenom Lionardi a ne Leonardo. Sa nepunih pet godina prelazi da živi sa ocem i maćehom. Piero i njegova prva žena nisu imali dece pa je moguće da je zbog toga Leonardo bio prihvaćen u očevoj porodici.
Leonardo je išao u školu u Vinčiju. Učitelji mladog Leonarda su bili zatečeni njegovim pitanjima i razmišljanjima. U školi je učio da čita, piše i računa. Takođe je učio geometriju i latinski. Kasnije je usavršavao znanje latinskog, jer je smatrao da nije dovoljno naučio u školi. Sa 14 godina seli se u Firencu, gde šegrtuje u jednoj radionici.

leonardo34.JPG
Leonardo počinje raditi kod Verokija1466. Andrea del Verokio je bio vodeći firentinskiskulptor i slikar. Verokijo je oduševljen crtežima mladog Leonarda i prima ga u svoju radionicu, gde da Vinči počinje da radi sa mnogim poznatim umetnicima - Botičelijem, Peruđinijem, di Kredijem. U junu 1472. Leonardo je postao član slikarskog esnafa, čime je završio šegrtovanje. U knjizi upisanih u esnafda Vinči je upisan pod imenom Lionardo.
Prvo poznato Leonardovo delo je crtež Arnovaleja u mastilu, urađen 5. avgusta1473. Na njemu se vidi Leonardova darovitost, jer je ralistično naslikao pejzaž, što niko pre njega nije uradio.
1476. Leonardo i Verokijo po narudžbini su naslikali sliku Hristovog krštenja. Leonardo je naslikao prednjeg anđela i pejzaž. Razlika između ova dva umetnika vidi se u izradi anđela.

Naučni rad

1482
. godine Leonardo se seli u Milano da bi radio kao civilni i vojni inženjer za "Duke" a posao slikara i skulptora mu postaje sporedno zanimanje. Leonardo je radio i kao dizajner i direktordvorskihfestivala. Tu započinje svoje prve sistematske naučne studije bazirane na praktičnim iskustvima iz anatomije, botanike, matematike, fizike i mehanike. 1499. godine Leonardo se ponovo vraća u Firencu. Naredne godine stupa u službu francuskog kralja, ostavši u njoj do 1506. godine. nakon čega se vraća u Firencu do 1507. Iz Firence nastavlja put za Milano gde će živeti narednih pet godina. Od 1516. godine pa do svoje smrti živeo je u Francuskoj sa svojim učenikom i naslednikom Frančeskom Melzijem ( 1491-1568 ).

Leonardo
je najslavniji intelektualac renesansnog perioda zahvaljujući mnoštvu njegovih interesovanja: od vojne arhitekture, preko anatomije, geometrije, astronomije, građevinarstva, hidraulike, fizike do opšte tehnike.
Iako su ga za njegova života patroni angažovali za najrazličitije poslove - od planiranja utvrđenja, zamkova i kanala, do kreiranja balskih odora - on je do današnjeg dana ostao poznat kao jedan od najvažnijih slikara .
Da Vinči je celoga života crtao, pravio je skice i nacrte, mastilom ili olovkom. Sačuvano je 4 000 njegovih crteža, često malih dimenzija. Leonardo je pisao u zbijenim linijama, napisanim kao odraz u ogledalu, s desna na levo. Uz njih su crteži biljaka i šeme zupčanika i točkova. Čitave stranice posvečene su oružju, kopljima, buzdovanima, mačevima egzotičnog oblika. Tu su zatim, skice za pravljenje utvrđenja i šeme artiljerijskog oružja, crteži letećih mašina, tenkova, opreme za ronjenje i drugih fantastičnih stvari, vekovima pre nego što su napravljene.

zeichnung_flugmaschine_hi.jpg


Drawing of a Flying Machine. c.1486.
Čak je dizajnirao i robota, koji je mogao sedeti, mahati rukama i pomerati glavom dok bi otvarao i zatvarao anatomski vernu vilicu. " Mogu da pravim topove, malo oružje, korisno i veoma lepih oblika, različito od onog koje se koristi." pisao je umetnik.

4281.jpg

Battle Cart with Mobile Scythes. c. 1485.
Da Vinči je crtao i različite životinje: pse, mačke, medvede, konje, pa čak i zmaja. Bez znanja detalja o anatomiji osim onih koje je mogao da vidi golim okom, nacrtao je "Drvo žila" na kome je prikazao položaj srca, pluća i glavnih arterija u ljudskom telu.

Coition_of_a_Hemisected_Man_and_Woman.jpg

Coition of Hemisected Man and Woman. c.1492.

Wikipedija
 
Učlanjen(a)
19.09.2009
Poruka
27.640
Iako je Leonardo stvorio relativno mali broj slika (od kojih je veliki broj nedovršen), on je ipak jedan od najuticajnijih i najinovativnijih umetnika Renesanse. U njegovom ranom periodu, slikarski pravac koji je sledio nije se mnogo razlikovao od stila njegovih učitelja, da bi sazrevajući, Da Vinči vešto odbacio rigidan način tretiranja figura i objekata, i praktično ih oživeo, koristeći svoju nadaleko popularnu tehniku sfumato.

lastsupper_leonardo_500.jpg

The Last Supper. c.1495-1498.
U svom delu Poklonjenje mudraca, koristi novi kompozicijski pristup - centralna figura se nalazi napred i sve je podređeno njoj, dok su ostale figure i predmeti u pozadini, grupisani tako da još više ističu centralnu figuru. Njegove stilske inovacije su još uočljivije u Tajnoj večeri, gde je jednu ustaljenu temu prikazao na totalno drugačiji način. Umesto da 12 apostola predstavi kao individualne figure, on ih grupiše u grupe, koje okružuju Hrista kao centralnu figuru. Skroz pozadi, kroz prozor je prikazan pejzaž. Da Vinči apostole i Hrista prikazuje u momentu kada Hrist objavljuje izdaju, i na gotovo realistički način prikazuje različite emocije apostola, zaprepašćene ovom vešću.

621px-Leonardo_da_Vinci_Adoration_of_the_Magi.jpg

Adoration of the Magi. 1481-1482.
Mona Liza, Leonardovo najpoznatije delo, jednako je poznato po inovacijama koje koristi u slikarskoj tehnici, kao i po misterioznom osmehu subjekta koji Leonardo prikazuje. Ovo delo je kohezija dve tehnike koje je on ustanovio - sfumata i ćiaroskura.
Da Vinči je uticao skoro na sve kasnije umetnike visoke Renesanse, a pre svega na Rafaela. U poptunosti je izmenio milansku školu, a uticao je i na škole u Parmi, Firenci i drugim renesansnim centrima.

4129leonardo18.jpg


St. Hieronymus. c.1480-1482.

madonnaoftherocks.jpg


Madonna of the Rocks. 1482-1486.

3467leonardo34.jpg


St. John the Baptist. c.1513-1516.
 
Član
Učlanjen(a)
02.09.2009
Poruka
51
Imao sam priliku da u Uficiju u Firenci vidim Leonardove crteže koji su poslužili kao skice za slike, na ogromnim formatima. Naravno, kao i skoro sve čega se latio, skice nije i pretvorio u slike na kraju. Ali, sami ti crteži posle vekova žive svoj život tako da smo ih i prihvatili kao gotova dela. Gledajući taj savršen crtež, skontao sam zašto danas niko ne pravi takva dela. Ona su danas potpuno izlišna, nama percepcija vapi za spektaklima i vizuelnim i audio šokovima, čula nam traže konstantne senzacije. Moderan čovek više nema razumevanja za suptilno, njegov um se hrani vulgarnim i napadnim. Tako dela iz doba renesanse pripadaju nekom drugom vremenu, nekom drugom svetu i nekom drugom estetskom ukusu. Renesansni čovek je pred delima Mikelanđela, Rafaela, Leonarda, Bramantea osećao strahopoštovanje i poniznost, današnji čovek svaki vikend gleda 3D prebudžene reklame na led monitorima od 50 kvadrata na nekom stadionu čiji se krov zatvara kad počne kiša, a trava se pre i posle meča uvlači ispod tribina. Više ništa ne može da nas oduševi dovoljno i da nas kupi zauvek.
Takođe sam u Firenci bio i na izložbi Leonardovih mašina, mislim da je ta izložba bila ove ili pročle godine i u Srbiji, u Nišu. Ista priča kao i sa njegovim crtežima. Međutim, uprkos dobu nanotehnologije, nekako pročišćujuće deluje susret sa dobrom starom mehanikom. Zaista je bio univerzalac taj Leonardo, ponekad prevarant i kalkulator, nekad naivan, ali briljantan um, intelektualac u pravom smislu reči. Takvih umova i kapaciteta danas nažalost nema, znanje usavršavamo samo u oblasti koja nam je životni poziv, ostalo ne odvodimo dalje od nivoa neke opšte kulture ili informisanosti, strogo smo razdvojili naučnu i umetničku svest i time žestoko osiromašili svoj duh.
 
Član
Učlanjen(a)
01.12.2009
Poruka
323
Nema te knjige koju nisam procitao o njemu.... mene ovaj čovek fascinira!
 
Član
Učlanjen(a)
24.04.2010
Poruka
5
Predlog

Nedostižan genije

Dodato posle 3 Sati 53 minuta:
--------------------------------------------------------------------------

Vrlo fino i jednostavno.

Razmisli da napišeš Istoriju Srpsko-jugoslovenskog vajarstva.
Kako skupiti materijal za tako nešto?
 
Poslednja izmena:
Član
Učlanjen(a)
27.01.2011
Poruka
447
44440610nt9.jpg

Female head, The lady of the dishevelled hair, 1508

thebaptismofchristleonaih5.jpg

The Baptism of Christ - 1472-1475

leonardodavincicopyofthhs4.jpg

Leda and the Swan, 1505
 

PYC

Član
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
11.506
Novootkrivena slika Leonarda da Vinčija u Londonu




Beta | 12. 07. 2011. - 00:36h

NJUJORK - Ulje na platnu "Spasilac sveta" (Salvator Mundi), za koje je nedavno utvrđeno da ga je naslikao Leonardo da Vinči, biće izloženo najesen u Nacionalnoj galeriji u Londonu kao deo veće ižložbe tog renesansnog umetnika, saopštio je danas londonski muzej.

158159_lostleonardodavincipaintingsavioroftheworldsalvatormundi_f.jpg


"Smatramo da će biti od velikog značaja uvršćivanje ovog platna u izložbu, kao novog otkrića", navodi se u saopštenju muzeja i dodaje da je njegov kustos Ljuk Sison "katalogizovao sliku kao delo Leonarda da Vinčija i tako će slika biti predstavljena na izložbi".

Izložba posvećena italijanskom renesansnom slikaru Leonardu da Vinčiju održaće se od 9. novembra 2011. do 5. februara 2012.

Novootkrivenu sliku Leonarda do sada su videli samo direktor muzeja, kustos i još nekolicina studenata umetnosti, posle konzervacije koja je završena 2010.

"Spasilac sveta" je slika koja datira iz oko 1500. i za koju se verovalo da je izgubljena, a prvi put je zabeležena u umetničkoj kolekciji Kralja Čarlsa Prvog od Engleske 1649.

Ona predstavlja Isusa Hrista koji jednu ruku drži podignutu u znak blagoslova a u drugoj drži kuglu sa krstom na vrhu.

Sin vojvode od Bakingema dao ju je na prodaju 1763. Sledeći put se pojavila 1900, premazana debelim slojem boje, i nije se jasno mogao utvrditi njen autor. Tada ju je kupio britanski kolekcionar Frederik Kuk.

Njegovi naslednici prodali su je na jednoj aukciji 1958. za 45 funti, a 2005. dospela je u vlasništvo jednog američkog kolekcionara.
 
Član
Učlanjen(a)
08.10.2009
Poruka
1.849
LEONARDO DA VINCI



leonardo_da_vinci_portrait.jpg


Govorilo se da je Leonardo da Vinci bio sklon tamnim umjetnostima. Da Vinci je oduvijek bio neobična tema za povjesničare, pogotovo u kršćanskoj tradiciji. Usprkos geniju tog vizionara, razmetao se svojom seksualnošću i štovao božanski poredak prirode, a to oboje ga je držalo u trajnom stanju grijeha protiv Boga.
Umjetnikove sablasne ekscentričnosti projicirale su određenu, svima dobro poznatu demonsku auru; ekshumirao je leševe kako bi proučavao anatomiju ljudskog tijela, vodio tajne dnevnike nečitkim obrnutim rukopisom. Vjerovalo se da posjeduje alkemičarsku moć pretvaranja olova u zlato, pa čak i da je stvorio eliksir kojim je odgodio smrt, a njegovi izumi uključivali su i strašna oružja za ratovanje i sprave za mučenje koje se nikad ranije nisu mogle zamisliti.
Leonardov nevjerojatno veliki doprinos izuzetnoj kršćanskoj umjetnosti samo je produbio njegovu reputaciju da je duhovni dvoličnjak. Privaćao je na stotine unosnih naloga koje mu je dao Vatikan. Kršćanske teme nije slikao kao izraz vlastitih uvjerenja, nego kao izvor zarade, način na koji si je osiguravao rasipni stil življenja. Na nesreću da Vinci je bio šaljivdžija koji se često zabavljao potiho grickajući ruku koja ga je hranila. U mnogo kršćanskih slika ubacio je skriveni simbolizam koji je bio sve samo ne kršćanski i time isticao vlastita uvjerenja i suptilno trljao nos Crkvi. No što da se o njemu mislilo, da Vinci nikada nije prakticirao tamnu umjetnost. Bi oje izuzetno duhovan čovjek, iako je bio u trajnom sukobu s Crkvom.

facts_about_leonardo_da_vinci.jpg


Jedna od najslavnijih skica Leonarda da Vincija, je blijedo-žuti pergament na kojem se nalazi slavni goli muškarac – Vitruvijev čovjek, nazvan po Marcusu Vitruviusu, ingenioznom rimskom arhitektu, koji je veličao božansku proporciju u svom tekstu „De Arhitectura“. Smatran anatomski najtočnijim crtežom svog vremena, nitko bolje od da Vincija nije razumio božansku strukturu ljudskog tijela.
Prvi je dokazao da je ljudsko tijelo doslovno sastavljeno od građevnih blokova čiji proporcionalni omjeri uvijek iznose PHI. Da Vincijev Vitruvijev čovjek postao je suvremena kulturna ikona pojavljujući se na plakatima, podlošcima za miševe i majicama u cijelom svijetu. Proslavljena skica sastojala se od savršenog kruga u kojem se nalazio ucrtan goli muškarac, raširenih ruku i nogu. Krug je bio ključni element cijele kompozicije. Ženski simbol zaštite, krug oko tijela gola muškarca završavao je poruku koju je da Vinci namjeravao poslati – o skladu muškarca i žene.
Druga veoma zagonetna Leonardova tvorevina je slavna Mona Lisa. Mona Lisa je velika samo 78 x 53 cm. Visi na sjeverozapadnom zidu Salle des Etats u Pariškom muzeju Louvre. Naslikana je na jablanovoj dasci. Njezin eterični, maglom ispunjeni ugođaj pripisao se da Vincijevom umijeću sfumato tehnike u kojoj forme izgledaju kao da nestaju jedna u drugoj.
Status najpoznatijeg umjetničkog djela na svijetu Mona Lise, nije imao nikakve veze s njezinim zagonetnim osmjehom. Niti je imao veze s tajanstvenim interpretacijama koje su joj pripisivali brojni povjesničari umjetnosti i obožavatelji teorija zavjere. Jednostavno, Mona Lisa je bila poznata, jer je Leonardo da Vinci sam tvrdio da je ona njegovo najbolje postignuće. Nosio ju je sa sobom kad god bi putovao i kad bi ga netko pitao zašto, odgovarao bi da mu je teško se rastati se od najuzvišenijeg izražaja ženske ljepote.
11114436.jpg
Mnogo povjesničara umjetnosti sumnjalo je kako Leonardova naklonost Mona Lisi nema nikakve veze s njezinim umjetničkim majstorstvom . slika je najobičniji portret napravljen sfumato tehnikom. Mnogi su tvrdili da je da Vincijevo obožavanje tog djela proizlazilo iz nečeg puno dubljeg. Mona Lisa je u biti, bila jedna od najdokumentiranijih privatnih šala. Kolaž dvosmislenosti i razigranih aluzija, a opet, nevjerojatno je da većina njezin osmjeh još uvijek smatra nekom velikom tajnom. Mnogi će vjerojatno primijetiti kako je pozadina slike nejednaka. Da Vinci je crtu obzora nacrtao na lijevoj strani primjetno niže nego na desnoj. No on nije bio sklon greškama. To je u stvari bio njegov mali trik. Spuštajući crtu obzora s lijeve strane, da Vinci je napravio Mona Lisu puno veću s lijeve strane nego s desne strane. To je njegova mala privatna šala. Povijesno gledajući, konceptima muškog i ženskog pripisane su određene strane; lijeva je ženska, a desna muška.
Budući da je da Vinci bio veliki obožavatelj ženskih principa, napravio je Mona Lisu ljepšu s lijeve nego s desne strane. On je zapravo zalagao se za sklad, ravnotežu muškog i ženskog. Vjerovao je da ljudska duša ne može doživjeti prosvjetljenje ako nema i muške i ženske elemente. Međutim što god da je da Vinci htio postići, njegova Mona Lisa nije ni muško ni žensko. Ona nosi suptilnu poruku dvospolnosti. Ona je stapanje jednog i drugog. Osim toga da Vinci je ostavio veliku naznaku da je slika spoj muškog i ženskog. Egipatski bog muške plodnosti zove se Amon, a Amonova družica i egipatska boginja plodnosti zove se Izida, čiji je drevni slikovni znak bio L’ISA. Iz stapanja njihovih imena dobiva se AMON L’ISA. Osim što joj je lice dvospolno, i ime joj je anagram božanskog sjedinjenja muškog i ženskog. I to je to, da Vincijeva mala tajna i razlog zašto se Mona Lisa tako smješka.



izvor:mysterywithus


Madonna%20with%20the%20Yarnwinder.jpg

litta.jpg

st-anne.jpg

Leda%201530.jpg

Leonardo_da_Vinci_016.jpg
 
Poslednja izmena:
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Luvr ne da "Mona Lizu"


MONDO
25. jun 2011. 12:32 > 12:41

100.000 italijanskih građana potpisalo je peticiju u kojoj se traži da se čuvena slika Leonarda da Vinčija "vrati kući".

v210064p0.jpg


Uprkos želji Italijana da se Mona Liza vrati kući, pariski muzej odbio je ovaj zahtev.

Luvr je u svom odgovoru bio decidan: “Formalno još uvek nismo dobili nikakav zvaničan zahtev”, rekao je Vensen Pomared, direktor odeljenja za slikarstvo u Luvru.

"A ako ne želimo da damo ‘Đokondu’”, dodao je, “to je zbog toga što je slika izuzetno krhka i premeštanje bi izazvalo nepopravljiva oštećenja".
 
LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Lažni Leonardo – original?

Lažni Leonardo – original?


S. P. |

Otkriće profesora sa Oksforda: Crtež iz ranog XIX veka u stvari je rad velikog majstora iz XV veka

kul-leonardo-bjanka.jpg


PORTRET devojke iz profila, crtež koji je prodat na aukciji u “Kristiju” 1998. za 21.850 dolara kao nemačko delo iz ranog 19. veka, zapravo je originalan crtež Leonarda da Vinčija iz 15. veka!
Istoričar umetnosti Martin Kemp, profesor na Oksfordu, tvrdi da je u pitanju original. Tu tezu zasnovanu na istraživanjima i novim saznanjima objavljuje u knjizi “Lepa princeza: priča o novom remek-delu Leonarda da Vinčija”. Kemp je sa koautorom Paskalom Koteom analizirao mastilo i krede velikog majstora, ali i u Poljskoj pronašao knjigu iz 15. veka iz koje je svojevremeno crtež istrgnut. Britanski stručnjaci identifikovali su Bjanku Sforca kao tinejdžerku, ćerku Leonardovog poslodavca, milanskog vojvode Lodovika Sforce.

Autori “Lepe princeze...” tvrde da je portret istrgnut iz knjige koja je 1496. napravljena specijalno povodom udaje Bjanke Sforca za Galeaca Sanseverina, komandanta vojvodine vojske. Tragovi pronađeni na crtežu odgovaraju ostacima iz knjige: vidi se mesto gde je iscepana, kao i otisak prsta koji odgovara Leonardovom delu koje se čuva u Vatikanu. Stilske sličnosti postoje i sa Leonardovim “Portretom žene iz profila” koja se čuva u Vindzorskom dvorcu.
Međutim, stručnjaci londonske Nacionalne galerije, gde se u novembru otvara izložba posvećena Leonardovom stvaralaštvu na milanskom dvoru, tvrde da ne postoji “generalna saglasnost” o tome da je to zaista delo Leonarda da Vinčija.

 
Natrag
Top