Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Léo Delibes

Leo_Delibes_zps33d7e0a3.jpg

Maestro Kleman Filiber Leo Delib, Pariz, oko 1885. godine

(Kleman Filiber) Leo Delib (21. februar 1836. – 16. januar 1891.) bio je francuski kompozitor romantizma. Rođen je u Sen Žermen di Valu u Francuskoj.

Delib je rođen 1836. godine kao sin poštara i muzikalne majke, ali i kao unuk operskog pevača. Odgojili su ga uglavnom njegova majka i ujak, zbog rane očeve smrti. Godine 1871, sa 35 godina, Delib se oženio Leontinom Estel Danen. Delib je umro 20 godina kasnije, 1891. godine, i sahranjen je na groblju na Monmartru u Parizu.

Život

2_zps22fc477d.jpg

Delibov portret

Od 1847. godine, Delib je studirao kompoziciju na Pariskom konzervatorijumu kao student Adolfa Adama. Godinu dana kasnije, počeo je sa časovima pevanja, mada je kasnije postao mnogo bolji orguljaš nego pevač. Bio je korepetitor i dirigent hora u Théâtre-Lyrique, drugi dirigent hora u Pariskoj operi (1864) i orguljaš u Sen Pjer de Šajou između 1865. i 1871. godine. Prva od njegovih mnogobrojnih opereta bila je Deux sous le charbon, napisana 1856. godine za Foli-Nuvel. Delib je dostigao pravu slavu 1870. godine sa uspehom svog baleta Coppélia; naziv tog baleta se odnosi na lutku, opisanu u delu, koja postaje živa. Ostali baleti uključuju Sylvia (1876) i La Source (1866), njegov prvi balet, koji je napisao sa Ludvigom Minkusom.

Delib je takođe komponovao razne opere, od kojih poslednja, Lakmé (1883), sadrži, među brojnim numerama, poznatu koloraturu poznatu kao Légende du Paria kao i The Flower Duet, barkarolu koju su reklame Britiš ervejza popularizovale 1990-ih godina. U to vreme, njegove opere su impresionirale Čajkovskog dovoljno da ga on oceni bolje od Bramsa.

Godine 1867, Delib je komponovao Divertissement Le Jardin Animé za oživljavanje baleta Žozefa Mazilijea/Adolfa Adama, Le Corsaire; napisao je masu, kantatu na temu Alžira; komponovao je operete i muziku za pozorište, kao što su igre za Igoov Le roi s'amuse, komad koji je Verdi pretvorio u Rigoleto. Neki muzikolozi veruju da je balet u Gunoovom Faustu zapravo komponovao Delib.

Uticaj

Delibova dela su poznata po tome što su veoma uticala na kompozitore kao što su Čajkovski, Sen-San i Debisi. Njegov balet Sylvia bio je od posebnog interesa za Čajkovskog.

3_zps3d242836.gif


Isečak iz Delibove kompozicije: Prvih nekoliko taktova Picikata iz Sylvia

Izvor: Vikipedija
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Lakmé

1_zps4a793689.jpg


Opera Lea Deliba, 14.IV1883.god. - Žerald, mlađi oficir engleske vojske u Indiji, zaljubljen je u Lakme, hindusku sveštenicu. On se uvlači u svetilište, gde Lakme živi sa svojim ocem Nilakanteom. Primećen je i Nilakante prisiljava Lakme da peva ne bi li ga privukla. To im uspeva i Žerald biva uhvaćen. Pošto je oskrnavio svetilište, mora biti kažnjen i Nilakante ga probode mačem. Međutim, Žerald ne umire i Lakme ga uz pomoć svoje služavke Hadži, prenosi u šumu i neguje. Žerald se oporavlja. Izdaleka se čuje pesma engleskih vojnika; za njega je to poziv kome ne može da se otrgne i on odlazi. Lakme se otruje.

Izvor: enciklopedijski leksikon Mozaik znanja


 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Coppélia

Coppelia_A1_2_2002__zpsd62e5bf4.jpg


Balet u tri čina L.Deliba, na scenarij Njutera i Sen Leona prema Hofmanu (Pariz, 1870). Veliki romantični balet, u kojem glavni junaci ulaze u svet lutaka čudaka majstora Kopelijusa. U jednom malom gradu u Galiciji mladi Franc napušta svoju verenicu Svanildu i udvara se nepomičnoj lepotici na prozoru Kopelijusove kuće. U noći Svanilda sa svojim drugaricama uspeva prodreti u majstorovu radionicu, gde nalazi mnogo mehanizovanih lutaka, i među kojima lepu lutku Kopeliju, koju su svi smatrali majstorovom kćerkom. Svanilda se preobuče u lutku i tako dočeka Franca i Kopelijusa koji omami mladića u želji da svojoj lutki udahne nečiji život. Izvan sebe od sreće, Kopelijus otkriva da je uspeo, jer lutka stane da se kreće, postaje sve življa i na kraju porazbija lutke i probudi Franca. Prekasno, Kopelijus otkriva varku. Balet se završava gradskom svečanošću venčanja Svanilde i Franca, dok Kopelijusov zahtev za odštetu isplaćuje načelnik grada.

Izvor: enciklopedijski leksikon Mozaik znanja

 
Natrag
Top