"Lajt" gazirana pića opasna po zdravlje

LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
"Lajt" gazirana pića opasna po zdravlje

Osobe koje svakodnevno konzumiraju "lajt" gazirane sokove bez šećera izložene su povišenom riziku od pojave vaskularnih napada.


v197485p0.jpg


Kod osoba koje svakodnevno konzumiraju lajt gazirane napitke rizik od kardiovaskularnih problema povišen je za 61 odsto u poređenju s onima koje uopšte ne piju gazirane sokove, pokazali su rezultati američkog istraživanja.

Naučnici s Univerziteta u Majamiju došli su do tog zaključka obavivši ispitivanje na 2.564 osobe u Njujorku, prenela je agencija AFP.

Oni su postavljali pitanja tim osobama vezana za količinu i vrstu gaziranih napitaka koje konzumiraju.

Na osnovu njihovih odgovora, naučnici su ih razvrstali u sedam kategorija, od onih koji nikada ne konzumiraju gazirane napitke, preko onih koji ih konzumiraju umereno (od jednog mesečno do šest sedmično) do svakodnevnih konzumenata (najmanje jedno dnevno).

(Tanjug)
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Lajt namirnice - zdrava samo etiketa

Lajt namirnice - zdrava samo etiketa

Da li ove namirnice zaista imaju manju energetsku vrednost. Voćni jogurt sa nula odsto masnoće sadrži više šećera

dr-lajt.jpg
U proizvode koji mogu da imaju „lajt“ karakteristike svrstavaju se i mleko, sirevi, jogurti, pudinzi, margarini...

AKO PRILIKOM kupovine namirnica zbog brige o zdravlju birate „lajt“ proizvode, trebalo bi da znate da se takvi artikli ubrajaju u dijetetske namirnice, jer imaju od 30 do 50 odsto nižu energetsku vrednost, kao i sadržaj masti, šećera i natrijuma. Ali nekada se ta oznaka odnosi samo na niži procentualni sadržaj masnoće, dok šećera ili soli ima isto koliko i u nedijetetskim proizvodima.

Tako voćni jogurt na kome piše nula odsto masnoće, recimo, sadrži više šećera od običnog jogurta. Margarini sa oznakom „lajt“ imaju za 50 odsto nižu energetsku vrednost, zahvaljujući smanjenom sadržaju prvenstveno zasićenih masnih kiselina, dok je sadržaj nezasićenih masti očuvan. Zbog toga mogu da ga koriste osobe koje su na dijetalnom režimu ili imaju kardiovaskularni rizik, ali u tom slučaju u ograničenim količinama.


- Postoje varijante margarina obogaćenog vitaminima za decu, a ove proizvode mališani mogu da uzimaju u umerenim količinama, jer su masnoće neophodne za njihov normalan rast i razvoj - objašnjava dr Gordana Petrović - Ođano, specijalista higijene iz Centra izuzetnih vrednosti iz oblasti istraživanje ishrane i metabolizma pri Institutu za medicinska istraživanja u Beogradu. - Međutim, upotrebe masti se ni u kojem slučaju ne smemo potpuno odreći, jer su one esencijalni deo ishrane, odličan su energetski izvor, imaju zadatak prenosa liposolubilnih vitamina A, D, E i K rastvorljivih u mastima. Takođe, imaju gradivnu funkciju jer aktivno učestvuju u izgradnji osnovnih ćelijskih struktura, metaboličku ulogu, jer se njihovom metaboličkom transformacijom stvaraju specifične supstance od fiziološkog i nutritivnog značaja: steroidni hormoni, žučne kiseline.

Majonez „lajt“ je kreiran u skladu sa novim istraživanjima u oblasti ljudskog zdravlja, a namenjen je potrošačima koji imaju zdravstvene tegobe, koji vode računa o zdravoj i raznovrsnoj ishrani, a pomaže i u rešavanju gojaznosti. Izuzetno je pogodan za ishranu tokom posta. U sastavu ima svega oko 35 odsto rafinisanog biljnog ulja, pa je i energetska vrednost na 100 g redukovana na oko 350 kilokalorija.
- „Lajt“ majonez ne sadrži jaja i karakteriše se niskim sadržajem ulja - kaže dr Petrović - Ođano.
- Deo masnoća u njemu zamenjen je prirodnim skrobom. To znači da je izostavljanjem žumanca (koje sadrži 274 mg holesterola), ishrana njime pogodnija za osobe koje imaju povišene masnoće u krvi, a nizak sadržaj ulja pogoduje dijetalnoj ishrani.

Oznaka „lajt“ često se nalazi i na etiketama nekih sokova, ali i gaziranih napitaka, koji zapravo predstavljaju bezalkoholna pića koja sadrže 90 odsto vode i 10 odsto šećera.

- Dijetni, odnosno „lajt“ gazirani napici uglavnom ne sadrže šećer, a sladak ukus se dobija korišćenjem veštačkih zaslađivača - kaže dr Petrović Oggiano. - Jedan od najpopularnijih veštačkih zaslađivača koji se dodaje u sokove bez šećera i dijetalne gazirane napitke je aspartam. On je u širokoj upotrebi u prehrambenoj tehnologiji, uprkos tome što uzrokuje simptome poput: glavobolje, povraćanja, mučnine, vrtoglavice, gubitka svesti, slabosti, grčeva u mišićima, kožnih osipa, razdražljivosti, zujanja u ušima, gubitka čula ukusa, bolova u zglobovima, otežanog pamćenja. Uzimanje ovog sredstva može da izazove, podstakne ili pogorša hronične bolesti, kao što su tumor na mozgu, multipla skleroza, epilepsija, sindrom hroničnog umora, Parkinsonova bolest, Alchajmerova bolest, bol u mišićima i dijabetes.
Zbog svega navedenog, pravilan odabir svih namirnica, kao i onih sa „lajt“ etiketom, veoma je bitan faktor u prevenciji i očuvanju dobrog zdravlja, ističe naša sagovornica. A da biste bili potpuno sigurni šta kupujete, treba da obratite pažnju i na ono što je napisano na deklaraciji proizvoda i etiketi malim slovima, to jest na sastav proizvoda!

SIREVI, MARMELADA, SOKOVI
U proizvode koji mogu da imaju „lajt“ karakteristike svrstavaju se i mleko, sirevi, jogurti, pudinzi, margarini, majonezi, marmelade, sokovi, gazirana pića, sladoledi, kolači...

Izvor: Večernje novosti




 
Natrag
Top