Korisnost ptica ( referat )
- Začetnik teme Mr.Daky
- Datum pokretanja
- Učlanjen(a)
- 04.10.2009
- Poruka
- 5.207
KORISNOST PTICA
U naše vrijeme veoma se često uzima korisnost kao mjera vrijednosti nečega ili nekoga. Sve se gleda kroz dobit, profitabilnost. pogledajmo kroz prizmu korisnosti i ptičiji svijet.
Ptice su veoma lijepe. Mnoge nas očaravaju svojim pjevom. Ali ptice su i veoma korisne. Ako ih ne štitimo zbog njihove ljepote, tada ih trebamo braniti poradi njihove korisnosti.
Ptice pjevice veoma su korisne u poljoprivredi i šumarstvu. Mnogi insekti nanose štetu raznim poljoprivrednim kulturama i šumama. Danas se veoma mnogo upotrebljavaju razni insekticidi za uništavanje tih štetočina. Od insekticida nastaju i razne štete; u opasnosti su ne samo životinje, pa i ptice, nego i sam čovjek. Ptice također uništavaju razne insekte i njihove razvojne oblike (jaja, ličinke i larve) i tako na ekološki zdrav i prirodan način štite šume i poljoprivredne kulture.
Sjenice su najkorisnije od svih ptica pjevica. Svojim šiljastim kljunom dopiru i do najmanjih pukotina i iz njih vade jajašca štetnih insekata. Tijekom cijele godine obitavaju na istom staništu pa su pouzdan čuvar naših šuma i vočnjaka. Tako je znanstvenim istraživanjima i promatranjima dokazano da jedna sjenica dnevno pojede hrane jednaku vlastitoj težini (oko 12 gr.). Ako se radi o leptirovim jajima to je više od dvije tisuće jaja dnevno. Još jedna usporedba kako bi se vidjela korisnost ptica: oko tisuću gusjenica (a one se izlegu iz jaja) smrekova prelca može jednu smreku potpuno ogoliti.
I muharice su veoma korisne uništavajući mnogobrojne kukce u zraku. Brgljezi naprotiv kukce, njihova jajašca i ličinke skupljaju po stablima. Također i puzavci obilaze stabla i pužu po njima tražeći kukce i njihove ličinke.
Kolika je korisnost ptica možemo uočiti još i na ovom primjeru: jedan par lisnih uši za osam mjeseci razmnožavanjem daje 820 milijardi ušiju. A jedna sjenica u jednom danu očisti jedno stablo od tih ušiju. Koliko bi trebalo insekticida za njihovo uništavanje?
Ili ovaj primjer: mlada lastavica dnevno pojede oko 600 muha. Tako jedna lastavica uništi mjesečno oko dvije tisuće muha. Takve bi primjer mogli i dalje nabrajati. Međutim, očito je da je korisnost ptica za šume i vočnjake, te općenito za poljodjelstvo od izvanredne važnosti.
U svijetlu ovih činjenica zaštita ptica je nužnost i to ne samo radi njih, nego još više poradi neposredne koristi koju nam pružaju.
Međutim, o zaštiti ptica vodi se premalo brige. Možda je to zakonom dobro regulirano, ali u praksi se ne poštuje. Ptice stradavaju na razne načine: uništavaju se njihova prirodna staništa, nestaje prirodnih živica i nasada, stvaraju se monokulture. Po šumama se uklanjaju stara i bolesna stabla u kojima ptice nalaze obitavališta. S druge strane zaprašivanje šuma kemijskim sredstvima protiv štetnika odvija se upravo u vrijeme kada se ptice gnijezde. U poljoprivredi se prekomjerno koriste pesticidi i insekticidi. Ptice stradavaju trovanjem hranom koju uzimaju iz tako onečišćenog okoliša.
I na kraju ovog razmatranja možemo postaviti pitanje: što bi bilo da nema ptica, što će biti ako ptičiji svijet drastično smanjimo ili uništimo? Koliko ćemo insekticida trebati u tom slučaju? Svijet bez ptica ne samo da bi bio siromašniji, već i nehumaniji.
Boreći se za zaštitu ptica mi se borimo za jedan ljepši i humaniji svijet!
U naše vrijeme veoma se često uzima korisnost kao mjera vrijednosti nečega ili nekoga. Sve se gleda kroz dobit, profitabilnost. pogledajmo kroz prizmu korisnosti i ptičiji svijet.
Ptice su veoma lijepe. Mnoge nas očaravaju svojim pjevom. Ali ptice su i veoma korisne. Ako ih ne štitimo zbog njihove ljepote, tada ih trebamo braniti poradi njihove korisnosti.
Ptice pjevice veoma su korisne u poljoprivredi i šumarstvu. Mnogi insekti nanose štetu raznim poljoprivrednim kulturama i šumama. Danas se veoma mnogo upotrebljavaju razni insekticidi za uništavanje tih štetočina. Od insekticida nastaju i razne štete; u opasnosti su ne samo životinje, pa i ptice, nego i sam čovjek. Ptice također uništavaju razne insekte i njihove razvojne oblike (jaja, ličinke i larve) i tako na ekološki zdrav i prirodan način štite šume i poljoprivredne kulture.
Sjenice su najkorisnije od svih ptica pjevica. Svojim šiljastim kljunom dopiru i do najmanjih pukotina i iz njih vade jajašca štetnih insekata. Tijekom cijele godine obitavaju na istom staništu pa su pouzdan čuvar naših šuma i vočnjaka. Tako je znanstvenim istraživanjima i promatranjima dokazano da jedna sjenica dnevno pojede hrane jednaku vlastitoj težini (oko 12 gr.). Ako se radi o leptirovim jajima to je više od dvije tisuće jaja dnevno. Još jedna usporedba kako bi se vidjela korisnost ptica: oko tisuću gusjenica (a one se izlegu iz jaja) smrekova prelca može jednu smreku potpuno ogoliti.
I muharice su veoma korisne uništavajući mnogobrojne kukce u zraku. Brgljezi naprotiv kukce, njihova jajašca i ličinke skupljaju po stablima. Također i puzavci obilaze stabla i pužu po njima tražeći kukce i njihove ličinke.
Kolika je korisnost ptica možemo uočiti još i na ovom primjeru: jedan par lisnih uši za osam mjeseci razmnožavanjem daje 820 milijardi ušiju. A jedna sjenica u jednom danu očisti jedno stablo od tih ušiju. Koliko bi trebalo insekticida za njihovo uništavanje?
Ili ovaj primjer: mlada lastavica dnevno pojede oko 600 muha. Tako jedna lastavica uništi mjesečno oko dvije tisuće muha. Takve bi primjer mogli i dalje nabrajati. Međutim, očito je da je korisnost ptica za šume i vočnjake, te općenito za poljodjelstvo od izvanredne važnosti.
U svijetlu ovih činjenica zaštita ptica je nužnost i to ne samo radi njih, nego još više poradi neposredne koristi koju nam pružaju.
Međutim, o zaštiti ptica vodi se premalo brige. Možda je to zakonom dobro regulirano, ali u praksi se ne poštuje. Ptice stradavaju na razne načine: uništavaju se njihova prirodna staništa, nestaje prirodnih živica i nasada, stvaraju se monokulture. Po šumama se uklanjaju stara i bolesna stabla u kojima ptice nalaze obitavališta. S druge strane zaprašivanje šuma kemijskim sredstvima protiv štetnika odvija se upravo u vrijeme kada se ptice gnijezde. U poljoprivredi se prekomjerno koriste pesticidi i insekticidi. Ptice stradavaju trovanjem hranom koju uzimaju iz tako onečišćenog okoliša.
I na kraju ovog razmatranja možemo postaviti pitanje: što bi bilo da nema ptica, što će biti ako ptičiji svijet drastično smanjimo ili uništimo? Koliko ćemo insekticida trebati u tom slučaju? Svijet bez ptica ne samo da bi bio siromašniji, već i nehumaniji.
Boreći se za zaštitu ptica mi se borimo za jedan ljepši i humaniji svijet!