LEGEND
- Učlanjen(a)
- 14.12.2009
- Poruka
- 29.042
[h=1]Koje su to zemlje "novi tigrovi"?
[/h] Izvor: SEEbiz
Godinama su uzlazeći privredne sile poput Kine, Indije, Brazila i Rusije slovile za motor svetske ekonomije. Ipak, novi "tigrovi" su već tu.
Pojam BRIC (Brazil, Rusija, Indija i Kina) među ekonomistima već deset godina stoji za streloviti i nezaustavljivi privredni rast.
Motor privrednog uzleta u Brazilu i Rusiji treba tražiti u ogromnim rezervama energenata, a u Kini i Indiji u jeftinoj radnoj snazi i niskim troškovima proizvodnje.
[TABLE="class: antrfile right, align: right"]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: textvesti"]Istovremeno su neke od dosadašnjih zvezda iz tzv. "Drugog reda" rastućih ekonomija poput Južne Afrike ili Turske razočarale najnovijim podacima. Tako je Turska, koju se dosad uzimalo kao primer za uspešne reforme, nakon privrednog rasta od 8 odsto u godinama 2009. i 2010., 2011. zabeležila rast od "samo" 3 odsto.
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Nakon samo nekoliko godina od uvođenja pojma BRIC, ove zemlje su se od pasivnog posmatrača svetskih privrednih zbivanja pretvorile u aktivne i presudne učesnike, pa čak iu vreme krize u Evropi i Severnoj Americi u spasitelje globalne privrede.
Sada i ove zemlje doživljavaju prva spoticanja.
U Kini i Indiji su prognoze za tekuću godinu smanjene sa 07:30 na sedam odsto. U poređenju sa etabliranim privrednim silama je to, doduše, još uvek deset puta više (za Nemačku se za tekuću godinu procene kreću oko 0,7 posto), ali se ipak radi o "osetnoj kočnici" kako su to nazvali svetski mediji.
Razlog za to treba pre svega tražiti u rastućim cenama sirovina koje i Kina i Indija uvoze u ogromnim količinama. No i Rusija i Brazil koje ne muče muku sa sirovinama trenutno doživljavaju stagnaciju rasta.
Brazil trpi zbog rastućih plata i ojačanja svoje valute kao posledice pojačanog ulaska stranog kapitala. Rusija naprotiv ima problema s odlivom kapitala. Korupcija i državne intervencije u ekonomiju prouzrokovale su, prema nekim procenama, 2011. odliv od 85 milijardi dolara u inostranstvo. Ruska privreda bi osim toga trebalo biti hitno modernizirano uz istovremeno smanjenje usredsređenosti na energetski sektor.
Rastuće privredne sile, osim toga, nisu ostale pošteđene ekonomske krize na Zapadu. Izvoz zapinje, a unutrašnja potrošnja je nedovoljna da bi pokrila ove gubitke. Uprkos tome Maria Laura Lanzeni iz Dojče Bankae smatra da će tzv. BRIC zemlje i dalje slati "važne i odlučujuće" impulse svetskoj privredi.
No Lanzeni se istovremeno pita mogu li ove zemlje zaista odigrati ulogu "lokomotive" globalne privrede kako ih često predstavljaju. "Ovu ulogu mogu eventualno preuzeti Indija i Kina", smatra Lanzeni.
No ekonomisti već vide nove uzlazne privredne sile koje bi mogle promeniti dosadašnju ekonomsku sliku sveta. Ove zemlje iz "drugog reda" već sada doprinose četvrtini ukupnog svetskog privrednog rasta. Kao "novi tigrovi" sve češće se spominju Meksiko, Indonezija i Južna Koreja.
"Ove zemlje su međusobno vrlo različite, no one podjednako privlače pažnju ulagača", smatra Lanzeni.
Među privrede koja bi u budućnosti mogla odigrati veću ulogu na globalnom tržištu američka investiciona banka Goldman Sačs ubraja i zemlje poput Vijetnama i Filipina, ali i Pakistana i Bangladeša. No uz rezervu koja se pre svega odnosi na nestabilnu političku situaciju u nekima od ovih zemalja. Isto važi i za Egipat, Iran i Nigeriju.
[/h] Izvor: SEEbiz
Godinama su uzlazeći privredne sile poput Kine, Indije, Brazila i Rusije slovile za motor svetske ekonomije. Ipak, novi "tigrovi" su već tu.
Motor privrednog uzleta u Brazilu i Rusiji treba tražiti u ogromnim rezervama energenata, a u Kini i Indiji u jeftinoj radnoj snazi i niskim troškovima proizvodnje.
[TABLE="class: antrfile right, align: right"]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: textvesti"]Istovremeno su neke od dosadašnjih zvezda iz tzv. "Drugog reda" rastućih ekonomija poput Južne Afrike ili Turske razočarale najnovijim podacima. Tako je Turska, koju se dosad uzimalo kao primer za uspešne reforme, nakon privrednog rasta od 8 odsto u godinama 2009. i 2010., 2011. zabeležila rast od "samo" 3 odsto.
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Nakon samo nekoliko godina od uvođenja pojma BRIC, ove zemlje su se od pasivnog posmatrača svetskih privrednih zbivanja pretvorile u aktivne i presudne učesnike, pa čak iu vreme krize u Evropi i Severnoj Americi u spasitelje globalne privrede.
Sada i ove zemlje doživljavaju prva spoticanja.
U Kini i Indiji su prognoze za tekuću godinu smanjene sa 07:30 na sedam odsto. U poređenju sa etabliranim privrednim silama je to, doduše, još uvek deset puta više (za Nemačku se za tekuću godinu procene kreću oko 0,7 posto), ali se ipak radi o "osetnoj kočnici" kako su to nazvali svetski mediji.
Razlog za to treba pre svega tražiti u rastućim cenama sirovina koje i Kina i Indija uvoze u ogromnim količinama. No i Rusija i Brazil koje ne muče muku sa sirovinama trenutno doživljavaju stagnaciju rasta.
Brazil trpi zbog rastućih plata i ojačanja svoje valute kao posledice pojačanog ulaska stranog kapitala. Rusija naprotiv ima problema s odlivom kapitala. Korupcija i državne intervencije u ekonomiju prouzrokovale su, prema nekim procenama, 2011. odliv od 85 milijardi dolara u inostranstvo. Ruska privreda bi osim toga trebalo biti hitno modernizirano uz istovremeno smanjenje usredsređenosti na energetski sektor.
Rastuće privredne sile, osim toga, nisu ostale pošteđene ekonomske krize na Zapadu. Izvoz zapinje, a unutrašnja potrošnja je nedovoljna da bi pokrila ove gubitke. Uprkos tome Maria Laura Lanzeni iz Dojče Bankae smatra da će tzv. BRIC zemlje i dalje slati "važne i odlučujuće" impulse svetskoj privredi.
No Lanzeni se istovremeno pita mogu li ove zemlje zaista odigrati ulogu "lokomotive" globalne privrede kako ih često predstavljaju. "Ovu ulogu mogu eventualno preuzeti Indija i Kina", smatra Lanzeni.
No ekonomisti već vide nove uzlazne privredne sile koje bi mogle promeniti dosadašnju ekonomsku sliku sveta. Ove zemlje iz "drugog reda" već sada doprinose četvrtini ukupnog svetskog privrednog rasta. Kao "novi tigrovi" sve češće se spominju Meksiko, Indonezija i Južna Koreja.
"Ove zemlje su međusobno vrlo različite, no one podjednako privlače pažnju ulagača", smatra Lanzeni.
Među privrede koja bi u budućnosti mogla odigrati veću ulogu na globalnom tržištu američka investiciona banka Goldman Sačs ubraja i zemlje poput Vijetnama i Filipina, ali i Pakistana i Bangladeša. No uz rezervu koja se pre svega odnosi na nestabilnu političku situaciju u nekima od ovih zemalja. Isto važi i za Egipat, Iran i Nigeriju.