Klima uredjaj u automobilu

Hoyas
LEGEND
Učlanjen(a)
06.06.2009
Poruka
21.085
Klima uredjaj u automobilu

Pošto većina vozača uključi klimu tek sa prvim vrućinama, rešili smo da u pravom trenutku podsetimo sve one koji imaju ovaj uređaj u svom automobilu na šta sve treba da obrate pažnju. Pre svega, treba znati da auto-klima zahteva redovno održavanje tokom cele godine, baš kao što je to slučaj i sa svim ostalim delovima automobila. Po pravilu bi klima uređaj trebalo da traje koliko i automobil, ali u slučaju neodržavanja dolazi do znatnih troškova koji mogu (neprijatno) iznenaditi vozača. Stoga je preporučljivo da se pre početka visokih temperatura, obavezno izvrši kontrola klima uređaja u specijalizovanom servisu. Eventualna pojava neprijatnog mirisa ili brujanje su siguran znak da je potrebna intervencija. Neprijatan miris iza sebe krije procese raspadanja koje kompresor ubacuje direktno u kabinu, tako da pitanje da li klima šteti zdravlju u ovom slučaju deluje sasvim opravdano.

Opasna po zdravlje, ili ne?

Mnogi naši vozači još uvek misle da je klima uređaj štetan po zdravlje. Ovo uvreženo mišljenje posledica je neobaveštenosti i krajnje slobodnog tumačenja posledica koje nedovoljno održavani klima uređaj može prouzrokovati. Najpre se obično pomisli na temperaturni šok koji nastaje kada se iz rashlađenog automobila izađe na vrelo sunce. Osetljivije osobe ovo doživljavaju vrlo teško, ali lek za ovu pojavu zapravo je veoma jednostavan. Potrebno je samo nekoliko minuta pre izlaska iz vozila isključiti klimu i podesiti je tako da temperatura u vozilu bude oko 7-8˚C niža od spoljne. Time se mogu izbeći nagle temperaturne promene, a isparivaču se daje dovoljno vremena da se osuši. Naime, upravo je vlažni isparivač podloga za razvoj bakterija i gljivica koje počnu da zaudaraju kada se namnože i koje predstavljaju izvor respiratornih infekcija.

Dakle, tvrdnje mnogih vozača da im se deca razbole čim počnu da koriste klimu uglavnom je tačna. Dečiji organizam je nežniji, ima slabiji imuni sistem koji uvek podlegne bakterijama, virusima i gljivicama pre organizma odraslog čoveka. Rešenje za ovaj problem svakako postoji, a pritom nije ni skupo. Potrebno je samo jednom u šest meseci, ili najmanje jednom godišnje, izvršiti tretman čišćenja isparivača i izduvnih tunela. Ova intervencija u proseku košta 3.500 dinara, a sa njom se preporučuje i zamena polenskog filtera. Međutim, sve ovo ima smisla samo ako se obavlja u stručnom servisu.

Ako se još ima u vidu koliko organizam gubi manje tečnosti i dragocenih soli zahvaljući klimi, može se zaključiti da klima ne samo da ni na koji način ne šteti zdravlju ukoliko se redovno održava, već mu, naprotiv, koristi. Na dužim putovanjima znatno smanjuje zamor i razdražljivost vozača, i time doprinosi većoj bezbednosti.

Klima bruji ? da li je to opasno?

Klima uređaj je mnogo komplikovaniji i zahtevniji nego što se to može činiti na prvi pogled. Većina vozača je ne koristi tokom cele godine, pa se često dešava da kompresor nema dovoljno ulja i gasa. Brujanje i menjanje zvuka u radu klime je pouzdan znak da sa uređajem nešto nije u redu. Naime, rashladna tečnost je u stvari precizno određena smeša gasa i ulja tako da se, prilikom curenja smeše iz sistema, pored gasa gubi i ulje, zbog čijeg nedostatka strada najskuplji deo celokupnog sistema ? kompresor. On prouzrokuje još oštećenja na sistemu: na filteru, sušaču, te ekspanzivnom ventilu, pa zahteva radove na čišćenju celog sistema. Samo ispuštanje rashladne smeše vozač ne može da primeti, zbog čega je preporučljivo redovono servisirati klimu. Optimalna klimatizacija se može ostvariti samo ako svi delovi i sklopovi klime zajedno i usklađeno funkcionišu. Skupe kvarove je moguće izbeći redovnim korišćem klime. Potrebno ju je uključivati tokom cele godine jednom nedeljno na pet minuta, pa i zimi, kada može pomoći pri efikasnijem odmagljivanju stakala.

Dopunjavanje rashladnom tečnošću

Dopunjavanje gasom klima uređaja može biti prilično rizično, pogotovo što to kod nas obavljaju nestručni majstori. Često se vrši dopunjavanje neodgovarajućim uljima, čak i freonima koji se poslednjih godina ne koriste za auto-klime. Naime, pogrešno je što se u nekim servisima dopunjuje samo gas. Potrebno je da se ispoštuje propisani odnos ulje ? gas, što je različito kod svakog modela klima uređaja. Takođe, veoma je teško utvrditi koja je količina gasa i ulja u sistemu. Izuzetno je važno u kom je trenutku klima prestala da hladi. Ako se to dogodilo dok je klima bila uključena, rashladna tečnost je iscurila na strani visokog pritiska i tada nema mogućnosti za dopunjavanje. Ako se smeša izgubila na strani niskog pritiska, tada je moguće dopuniti sistem, ali samo po strogo utvrđenim parametrima.

Najveći problem je činjenica da vozači ne obavljaju redovan, a često ni veliki (dvogodišnji) servis, na kome se ispituje čak 17 operacija celokupnog sistema. Nikako nije dovoljno uraditi samo tretman čišćenja. Zamena polenskog filtera preporučuje se na 10.000 pređenih kilometara. Dakle, servisiranje klime zahteva redovno i stručno održavanje. Po pravilu bi ovaj rashladni uređaj trebalo da traje koliko i automobil, ali se nemar skupo plaća.

Za početak treba obratiti pažnju bar na ove najvažnije karakteristike klima uređaja. Toplija leta u našim krajevima uzrok su sve većeg procenta prodatih četvorotočkaša sa serijski ugrađenim klima uređajima. Bitno je naglasiti da u Srbiji postoje firme koje i naknadno ugrađuju ove sisteme u vozila.

Duža putovanja hroničnim bolesnicima predstavljaju povišen napor. Preporuka lekara je da se takve osobe tokom vrelih dana prevoze isključivo u klimatizovanim vozilima.
 
Član
Učlanjen(a)
08.03.2011
Poruka
4
ALATI I OPREMA ZA ODRŽAVANJE AUTO KLIMA UREĐAJA
Ne smemo izvoditi bilo kakvu improvizaciju, bez specijalnih alata i opreme ne smemo ni pokušavati bilo kakvo održavanje i remotovanje klima uređaja. Pre svega, moramo da pazimo da sve što radimo, činimo tako da vodimo računa o bezbednosti. Mnogi majstori nalaze zadovoljstvo u servisiranju prvenstveno zbog toga što uživaju da rade sa dobrim i kvalitetnim alatom. Drugi uživaju u tome da proveravaju koliko mogu da postignu sa što je moguće manje pomoći. Najgore je imati loš alat koji uništava navrtke, vijke, zavrtnje i može biti opasan i po našu bezbednost. Nešto od potrebnog alata svi mi mali i imamo. Za ostalo moramo napraviti spisak, pre nego počnemo da kupujemo. Zbog izuzetne važnosti svakog pojedinog alata, u ovom poglavlju se svaki od njih ponaosob detaljno opisuje, a mi ćemo ovde taksativno navesti sve neophodne alate:
- Odvijači,
- Klešta,
- Ključevi,
- Specijalni alati, među kojima spadaju:
- Manometarski set (merenje razdelne cevi),
- Vakuum pumpa,
- Menzura za dopunu rashladnog fluida,
- Boce sa rashladnim gasom R – 12 i R – 134a,
- Komparator rashladnih gasova (lenjih sa klizačem),
- Termometar,
- Lampa za otkrivanje curenje freona,
- Univerzalni instrument (unimer),
- Merač nivoa ulja u kompresoru,
- Kompresorsko ulje,
- Oprema za ličnu bezbednost,
- Oprema za ispitivanje curenja freona azotom (OFN).
S obzirom da je rashladno sredstvo R – 12 izbačeno iz upotrebe u evropskim zemljama 1995.godine, a ima ga u upotrebi u mnogim vozilima, potrebno je povesti računa o pravilnom rukovanju sa njim. Da bi se umanjilo ugrožavanje životne sredine, doneti su zakoni koji zabranjuju ispuštanje rashladnih fluida u atmosferu. Kako bi smo ispoštovali te zahteve, biće nam potrebna i dodatna oprema, poput:
• Aparata za reciklažu rashladnog fluida,
• Rezervoar za skladištenje recikliranog freona,
• Manometarski set razdelne cevi,
• Set za razdvajanje nepovratnih priključaka,
• Grejač boce sa rashladnim gasom,
• Alat za spajanje cevi,
• Aparat za ubrizgavanje ulja u kompresor (koristi se prilikom menjanja rashladnog gasa),
• Alat za skidanje cevno – kapilarne mlaznice,
• Elektronski analizator rashladnog gasa.
Postoji veliki broj uređaja za otkrivanje mesta gde curi freon iz instalacije, da li su to ventili, oštećeni metalni delovi, creva i dr., a to su najčešća mesta za manjak freona u instalaciji. Od opreme koja se najčešće koristi za detekciju, izdvojićemo:
• Rastvor pene ili praška sa mehurićima i
• Elektronski detektor curenja.


Popravka
Redovno servisiranje auto klime je jedan od najvažnijih uslova da ona radi besprekorno i ispunjava sve zadate vrednosti. Jedan od najvažnijih uslova sa najboljim učinkom rada klima uređaja je da se ona bez obzira na godišnje doba uključi jednom mesečno da radi jedan kraći period vremena. Najidealnije bi bilo da se klima uređaj u automobilu bar jednom godišnje sistematski pregleda i servisira. Uključivanje jednom mesečno bi zadovoljilo neke standarde koji su neophodni za duži ispravan rad klime. To bi osiguralo da se ulje u sistemu ravnomerno rasporedi po svim ćelijama rashladne instalacije, a koje bi sačuvalo sušenje gumenih zaptivki i O – ringova, koji štite instalaciju od isticanja rashladnog medija iz sistema. Ili, pak, može se desiti da od duže neupotrebe klima uređaja da se dihtunzi zalepe za pokretne delove kompresora koji bi ih prilikom pokretanja samleo i uništio, a postoji mogućnost oštećenja i samog kompresora. Ako se dogodi da pukne zaptivka vratila kompresora, rashladni gas izaćiće iz instalacije u atmosferu. Kidanje dihtunga je uobičajena pojava kada sistem klima uređaja duže vreme nije u upotrebi. Kao i kod bilo kog drugog uređaja, redovna kontrola i pregled omogućilo bi da se svaki problem na vreme reši bez izazivanja bilo kakve štete. Prosečno servisiran klima uređaj sa rashladnim gasom R – 12, godišnje izgubi između 30 i 100 grama rashladnog medija zbog poroznosti instalacije i manjih curenja na spojevima creva. To praktično znači da uređaj koji nije uključivan jednu sezonu, ili čak i nekoliko godina, količina rashladnog medija može biti znatno manja od fabrički zadate, a što utiče na kvalitet rada i hlađenja. Pre velikih letnjih vrućina obavezno treba pregledati lamele kondenzatora gde ćemo naći određen sloj prljavštine koja se tu nataloži i koja će smanjiti protok vazduha preko kondenzatora i hladnjaka, pa lako može doći do smanjenja rashladne moći i do pregrevanja. Redovan pregled bi otklonio takve probleme. Još jedan od čestih kvarova od neodržavanja sistema je zapušenje odvodne cevčice isparivača. Čim se desi da se začepi cevčica, kondenzat će ostati zarobljen u isparivaču. Smanjiće se sposobnost isušivanja koju poseduje klima, a i skupiće se u kućištu isparivača puno bakterija koje mogu širiti neprijana miris. Najdelotvornije bi bilo svake godine ispustiti rashladni fluid, pregledati i servisirati instalaciju, pregledati rizične spojeve i ponovo napuniti sistem po fabričkim specifikacijama i tek onda ćemo biti sigurni u besprekoran rad klima uređaja. To testiranje je poželjno uraditi jednom godišnje. Jasno je nama da je to skupa operacija po nekima i nepotrebna, ali to je jedini način očuvanja celokupne količine fluida u sistemu i njegov pravilan i funkcionalan rad. Predložićemo iz naše prakse jedan redosled godišnjeg servisiranja auto klima uređaja:
1. Izvršiti proveru usisnog i potisnog pritiska u sistemu preko manometarskog seta, kako bi smo otkrili da li je instalacija negde porozna. Možemo i ispustiti tj. reciklirati rashladni medij i ponovo napuniti sistem propisanom količinom freona.
2. Prekontrolisati rad ventilatora na kondenzatoru.
3. Proveriti radnu temperaturu rashladnog sistema.
4. Prekontrolisati i obavezno pročistiti odvod kondenzata iz isparivača.
5. Ako budemo izvlačili rashladni fluid iz instalacije, poželjno je zameniti i filter sušač vlage zato što je instalacija već zaprljana i puna vlage.
6. Izvršiti obavezno čišćenje kondenzatora nekom menakom četkom, ili ga oprati mlazom vode kako bi izašla nataložena prljavština skupljena u rebrima kondenzatora.
7. Na kraju proveriti halogenom lampom da li ima curenja.
U nastavku ovog poglavlja obradiće se i sledeće teme:
- Redosled servisiranja komponenti klima uređaja,
- Dozvoljene i nedozvoljene radnje na auto klima uređaju,
- Spajanje servisne stanice sa rashladnim instalacijama,
- Kontrola pritiska i temperature u klima instalaciji,
- Kompresorska ulja,
- Ispiranje i čišćenje instalacije,
- Otklanjanje greške u curenju,
- Zamena oštećenih elemenata instalacije.
















Konstatacija Kvara
Za tačnu dijagnozu kvara najpotrebniji alat koji se koristi prilikom izvođenja servisnih radnji je manometarski blok sa servisnim crevima sa kojim precizno i tačno određujemo mesto kvara u rashladnom sistemu. Prilikom susretanja sa nekim kvarom na instalaciji, najbitniji je pristup i samo pitanje – odakle započeti pristup u rešavanju problema. Najčešći kvarovi kod automobilskih klima uređaja su:
- Curenje sistema i manjak rashladnog fluida,
- Električni kvarovi (releji i osigurači),
- Začepljenja instalacije.
Moramo osluškivati rad klima uređaja, jer promena zvuka u radu nam daje upozorenje da može doći do kvara, ili veće havarije u instalaciji sistema. Postoje neki kriterijumi kojih se moramo pridržavati u toku popravke klima uređaja. Prvo, moramo da izvršimo defektaciju kvara, pre nego pristupimo popravci. Mnogi vlasnici automobila neće moći jasno da nam predoče kvar, pa to moramo efikasno i tačno mi sami da utvrdimo. Moramo pregledati električnu instalaciju ako klima uređaj uopšte ne radi, možda je neka žica pokidana, ili su uopšte jako loši električni priključci. Moramo pregledati i pogonski kaiš, da nije pokidan, ili je isključen, ili neisprvan prekidač niskog pritiska koji je stopirao rad klima uređaja. Ne smemo puniti instalaciju gde evidentno fali rashladni gas, ako prethodno nismo izvršili konstataciju kvara. Ako izvršimo punjene sistem bi radio neko kratko vreme, a mušterija ili vlasnik vozila bi se vratio kod nas vidno nezadovoljan. Zato se moramo pridržavati stare poslovice: „dvaput meri, jednom seci!“. Moramo imati sve na umu, pa i to da i novi deo može da ne valja, pa pre ugradnje i to moramo da proverimo.
U ovom poslednjem, sedmom poglavlju, biće reči i o:
- Redosledu dijagnoze kvarova i
- Defektaciji kvara i popravci.




















Tehnički Opis

Teorijski ciklus parnokompresorske rashladne mašine ostvaruje se od pet osnovnih elemenata koji se koriste u svakom automobilskom klima uređaju. Elementi kompresionih rashladnih uređaja su:
kompresor
kondenzator
ekspanzioni ventil ili cevna maznica,
filter sušač ili risiver
isparivač.
Klima uređaj u automobilu koji koristi rashladni fluid R – 134a je malo fizički veći od onog koji radi na R – 12, ali sve ostale funkcije su identične. Kompresor usisava vlažne pare rashladnog fluida iz isparivača pri niskom pritisku. U kompresoru pare se zgušnjavaju i njihov pritisak se povećava do neophodne kondenzacije koja je viša od temperature okolne sredine. Prilikom zgušnjavanja para, temperatura im se povećava od temperature isparavanja do temperature kondenzacije.
RASHLADNI KLIMA UREĐAJ SA EKSPANZIONIM VENTILOM
Kao što smo već rekli, postoje pet osnovnih elemenata klima uređaja:
1. Kompresor,
2. Kondenzator,
3. Ekspanzioni ventil,
4. Isparivač,
5. Filter sušač vlage, ili resiver.
Ako propratimo smer kretanja rashladnog fluida kroz instalaciju od kompresora do isparivača, videćemo sledeći proces koji je najsloženiji i najskuplji. Kompresori su aparati koji mehaničkim radom sabijaju gasove iz prostora nižeg u prostor višeg pritiska. Sam princip rada kompresorske mašine je isti kao i rad motora sa unutrašnjim sagorevanjem. Razlika je u tome što, motor daje mehanički rad na račun toplote koja se dobija sagorevanjem benzina u cilindima motora, dok kompresorska rashladna mašina troši mehanički rad da bi se sabio gas. Znači, para visokog pritiska ulazi u kondenzator gde se prinudnom ventilacijom kondenzuje na temperaturu okolne sredine i vraća se u tečnost visokog pritiska, Onda sed kreće kroz instalaciju, prozali kroz filter sušač vlage, čisti se i odlazi u ekspanzioni ventil gde se pretvara u smešu od tečnosti i pare niskog pritiska, mešavina rashaldnog fluida niskog pritiska stiže u isparivač, gde se ostatak tečnosti pretvara u paru niskog pritiska, rashlađujući na taj način vazduh oko isparivača. Para niskog pritiska vraća se ponovo u kompresor koji ga sabija i tera nazad u instalaciju.
U okviru ovog poglavlja, više reči će biti i o:
- Auto klima uređajem sa cevnom mlaznicom i
- Elementima auto klima uređaja, kao što su:
- Kompresor,
- Klipni kompresor,
- Rotacioni kompresor sa krilcima,
- Spiralni ili SCROLL kompresori,
- Spojnica kompresora,
- Risiver,
- Filter sušač,
- Isparivač,
- Kondenzatori.




















Kompresor- Rotirajući krilni kompresor sastavljen je od rotora sa tri ili četiri krila i pažljivo obrađenog
kućišta rotora. Kako kompresorska osovina rotira, krila i kućište formiraju komore.
Rashladni fluid uvučen je preko usisa uove komore, koje se smanjuju pri samom rotiranju.
Izlaz je postavljen tamo gde je pritisak gasa najveći.
Krila sudihtovana sa kućištem rotora centrifugalnomsilomi uljem za podmazivanje.
Rezervoar za ulje je locirano na izlaznoj strani tako da pritisak gura ulje kroz pumpu, a
zatimu osnovi samih krila i time obezbeđuje dihtovanje.
Prilikom praznoghoda čuje se povremeni šum iz kompresora. Ovo je zbog toga što ulju
treba izvesno vreme za cirkulaciju kroz klima uređaj
SANDEN-KLIMA-KOMPRESOR__20680473_0.jpg














Komponente
Kondenzatori
Funkcija kondenzatora je razmena toplote i omogućavanje da toplota od vrućeg
rashladnog fluida pre|e na hladniji spoljašni vazduh.
Rashladni fluidprilikomulaska ukondenzator je para pod visokim pritiskomi visokom
temperaturom. Kako prolazi kroz cevi kondenzatora toplota se predaje na
hladniji spoj lažni vazduh koji struji kroz kondenzator tako da rashladni fluidkondenzira i
prelazi u tečno stanje.
Uovommomentuvelika količina toplote je odvedena iz rashladnogfluida. Rashladni fluid
je prešao u vruću tečnost pod visokim pritiskom.
i
Ovaj tip kondenzatora se sastoji od namotane dugačke cevi, između sa tankimlisnatim
rebrima za povećanje razmene toplote
(Preporučljiv za R-134a)
Umesto prolaska kroz jedanprolaz (kao kodserpentinskog), fluid prolazi kroz nekoliko prolaza uzimajući toplotu

3885_1.jpg
 
Član
Učlanjen(a)
24.08.2009
Poruka
47
Pa kako smo lepo vezili bez klima a sad nam svaka sitnica smeta hahah
 
Član
Učlanjen(a)
06.09.2009
Poruka
15
evo ovako,imam problem na corsi c 1,0 kompresor ne ukljucuje a gasa ima 5 bari,moze li neko da mi da neki savet i dijagnozu?
 
Natrag
Top