Ken Follett

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Ken Follett

follettx.jpg

Ken Folet, velški pisac trilera i istorijskih romana, rođen je 5. juna 1949. u Kardifu, kao sin poreskog inspektora. Kad je imao deset godina, porodica mu se preselila u London, gde je i studirao filozofiju na Univerzitetu u Londonu. Nakon toga je upisao postdiplomske studije žurnalizma.

Karijeru je otpočeo kao reporter-pripravnik u kardifskim novinama, da bi se kasnije vratio u London kao reporter Ivning njuza. Zaključivši da mu novinarstvo nije dovoljno izazovno, prebacio se na izdavaštvo kasnih ’70-ih, i postao izvršni direktor jedne male izdavačke kuće. Počeo je da se bavi pisanjem kao hobijem, koji je upražnjavao uveče i vikendom. Kasnije je govorio da je počeo da se bavi pisanjem kad mu je zatrebalo novca za popravku kola. Uspeh je stigao postepeno. Najpre je napisao nekoliko romana pod raznim pseudonimima, ali tek ga je objavljivanje jedanaestog romana, Ušica igle (1978), učinilo imućnim i svetski poznatim. Za svoj prvenac je 1979. nagrađen nagradom Edgar.

Kasnih ’70-ih uključio se u aktivnosti britanske Laburističke partije. Njegova druga supruga bila je član Parlamenta u tri mandata i ministar za kulturu u vladi Gordona Braunu.
Prodao je više od 130 miliona primeraka svojih knjiga. Čak pet Foletovih romana zauzimalo je prvo mesto prestižne bestseler liste Njujork tajmsa (Trokratno 1979, Ključ za Rebeku 1980, Dolina lavova 1986, Svet bez kraja 2007 i Sunovrat divova 2010).

Izvor: Radiocentar987.com




 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Ken Folet: Knjige su stubovi zemlje

Ken Folet: Knjige su stubovi zemlje

Svetski bestseler pisac Ken Folet, za "Novosti", o tajnama zanata, istoriji kao inspiraciji, novom romanu. Svojim čitaocima mogu da poručim: zamišljaj sa mnom, ja ću ti svojom maštom pomoći da shvatiš kakav život može da bude

1.jpg

TRUDIM se da proniknem u živote ljudi. Misija književnosti je da protumači i objasni život u svoj njegovoj složenosti. Zato pisci i jesu, uslovno rečeno, posebni ljudi, jer nam pomažu da shvatimo jedni druge, i zato knjige bude saosećanje. Ovo, u ekskluzivnom razgovoru za "Novosti", kaže Ken Folet, (1949) jedan od najpopularnijih pisaca današnjice čije su knjige širom sveta prodate u više od 130 miliona primeraka.
Ovaj Velšanin, rođen u Kardifu završio je studije filozofije i žurnalistike, a karijeru počeo kao novinar u jednom lokalnom listu da bi se kasnije prebacio u londonski "Ivning njuz". Pošto mu posao reportera nije odgovarao otisnuo se u izdavaštvo, a pisanjem počeo da se bavi sa puno opreza i ne sanjajući kakva ga slava čeka. Najpre je pisao priče i to kad mu je trebao novac da bi popravio automobil. Čak prvih deset knjiga objavio je pod pseudonimom, a sledeću pod svojim imenom, špijunski roman "Ušica igle" koji mu je doneo uglednu nagradu "Edgar", ogroman uspeh i novac. Već sledeće godine je izuzetno uspešno filmovan sa Donaldom Saderlendom u glavnoj ulozi. Usledile su knjige, sve hit za hitom: "Ključ za Rebeku", "Dolina lavova", "Na krilima orlova", "Rajski čekić", "Papirni novac", "Stubovi zemlje", "Svet bez kraja", "Sunovrat divova", "Opasno bogatstvo". Većinu ovih knjiga objavio je "Evro-Đunti", koji će uskoro našim čitaocima ponuditi i najnoviji roman ovog autora "Zima sveta".

* Šta je ključ za uspeh jedne knjige?
- To je emotivna reakcija na priču; osećaj da je priča stvarna, ono što nas tera da se, dok je čitamo, ljutimo zbog događaja u priči, da navijamo; to je ono što nam se sviđa u književnosti; počinjemo da pomišljamo kako se nešto u knjizi uistinu dogodilo i emotivno reagujemo na to. To je tajna uspešne knjige. Ako to izostane, knjiga može da bude predivno napisana, vrlo domišljata, no ipak neće steći veliku popularnost.

* Izuzetno ste uspešni kao pisac trilera, ali se čini da su vam istorijski događaji posebno nadahnuće?
- Istorija me izuzetno inspiriše. Moja najpopularnija knjiga, "Stubovi zemlje", nadahnuta je velikim katedralama podignutim širom Evrope. Posmatrao sam te veličanstvene građevine i pitao se ko su bili ljudi koji su ih podigli, ko su bili ktitori tih crkava, zašto su ih podigli i šta ih je teralo da idu dalje, jer su bili prilično neuki kad je reč o matematičkim proračunima. Uprkos tome, podigli su veličanstvene građevine zasnovane na preciznim proračunima i potrošili mnogo novca na njih i to je ono što me je nadahnulo: kako i zašto su ljudi sazidali te crkve širom Evrope i šta su one donele tadašnjem društvu.

* U čemu je razlika u pisanju trilera i istorijskih romana?
- Kad je reč o trilerima, u središtu radnje uvek su ljudi koji su zapali u nekakvu opasnost, a napetost je podstaknuta pitanjima: kako bih se ja izvukao iz te užasne situacije, i da li bih preživeo. Trileri su, istini za volju, žanr jedne emocije, strah pred opasnošću. Istorijski romani, kao što je na primer "Sunovrat divova", izazivaju mnogo više emocija od straha i uzbuđenja: ljubav, pohlepu, želju za osvetom, čitav spektar osećanja. Zato su moji istorijski romani obimni, prinuđen sam da vodim nekoliko različitih tokova priče.

KUL-ken-folet-U-TEKST.jpg

* Kako objašnjavate toliku popularnost svojih romana širom sveta?
- Smatram da razlog leži u činjenici da ja pišem o strastima koje dele ljudi u različitim zemljama, bilo da su mladi ili stari, muškarci ili žene, Evropljani, Amerikanci ili Azijci. Ljudi su svuda u suštini isti: svi se zaljubljuju, svi se brinu za svoju decu, svi žele da zarade novac, svi mrze policiju. Svi mi imamo te emocije i zato, ako pišete o univerzalnim osećanjima, nije važno da li neko živi u Brazilu, Japanu, ili Indiji, Njujorku, istočnoj ili zapadnoj Evropi. Svima će se svideti te priče, gde god da žive, jer ljudi imaju iste strasti.

* Otkrijte našim čitaocima šta će moći da pronađu u vašoj najnovijoj knjizi "Zima sveta"?
- To je drugi deo trilogije o 20. veku, gotovo celom minulom stoleću, jer prati razdoblje od 1914. do 1999. godine. Ispričana je iz ugla pet porodica: ruske, nemačke, velške, engleske, američke. Kroz njih će se videti događaji koji su obeležili vek, ratove i revoluciju, onako kako su ih doživele te porodice, povezane brakovima svojih članova. Prva knjiga, "Sunovrat divova", govori o Prvom svetskom ratu i Ruskoj revoluciji. Druga knjiga, "Zima sveta", o Španskom građanskom ratu i Drugom svetskom ratu i prati sudbinu dece glavnih junaka iz "Sunovrata", a treća, koju upravo pišem, zvaće se "Na rubu večnosti". Glavni likovi su unuci junaka iz prve knjige, a okosnica događaja je Hladni rat. Dakle, tri knjige, tri rata, tri generacije.

* Šta mislite o budućnosti knjiga i o prodoru elektronskih izdanja?
- Ljudi se uvek teško prilagođavaju promenama. U mom svetu, svetu knjiga, postoji izvestan problem prilagođavanja elektronskim knjigama. Ali na kraju krajeva, ono što je važno jeste dobra priča. Zbog toga ljudi kupuju knjige i nije mnogo važno da li je reč o knjigama, o audio-zapisima ili elektronskim izdanjima, sve dok možemo i dalje da stvaramo dobre priče za njih. Sve dok je tako, biće dobro, bez obzira na tehnološke promene.

* Kakve poruke šaljete svetu svojim knjigama?
- Ja ne šaljem nikakve poruke. Čitaoci mojih knjiga su inteligentni ljudi; osim toga, svima su poznata moja politička uverenja, moja naklonost prema laburistima i Socijaldemokratskoj partiji tako da nema potrebe da prenosim poruke svojim knjigama niti imam pravo da govorim ljudima šta da misle. Moji čitaoci to ne žele jer smatraju da bolje od mene znaju šta je za njih dobro i u pravu su. Svojim čitaocima mogu da poručim samo: zamišljaj sa mnom, ja ću ti svojom maštom pomoći da shvatiš kakav je bio život u srednjem veku ili za vreme Prvog svetskog rata. Na primer, "Zima sveta" počinje događajima iz 1933. godine, u doba Hitlerovog uspona i ljudi se pitaju kako se nemački narod osećao u vreme njegove moći. Nemci su ponosan, razuman narod, a ipak, Hitler je došao na vlast. Nekoliko mojih likova bore se da spreče Hitlerov uspon, vi znate da neće uspeti, da će firer ostvariti svoje bolesne ambicije, i to je drama prvog poglavlja knjige. Tu je i moja poruka čitaocima: moramo da naučimo lekcije iz istorije.

SERIJE


PO romanu "Ključ za Rebeku" snimljena je istoimena mini-serija sa Klifom Robertsonom u glavnoj ulozi, a ekranizaciju su doživeli i "Dolina lavova" (koju su glavnu uloge tumačili Timoti Dalton i Omar Šarif), "Na krilima orlova" (Bert Lankaster), "Stubovi zemlje" (sa Ijanom Makšejnom i Metjuom Makfejdenom), i "Treći blizanac" gde su glavne uloge tumačili (Keli Makgilis i Lari Hagman). U toku je snimanje mini-serije "Svet bez kraja" u kojoj igra Sintija Nikson, a producenti su braća Ridli i Toni Skot, koji su u ovaj projekat uložili 44 miliona evra.

POSLE 18 GODINA

ZANIMLJIVO je da je "Svet bez kraja", kao nastavak "Stubova zemlje" Folet napisao tek posle 18 godina. Ipak, to nije uticalo na uspeh ove knjige. Bio je to najbrže prodavani bestseler svih vremena u Španiji (1,5 miliona primeraka) i brzometno se našao na prvom mestu najtraženijih knjiga u Italiji, Nemačkoj, Velikoj Britaniji, Poljskoj, Danskoj, Australiji... a 26 nedelja bio je na vrhu ili pri vrhu top-liste "Njujork tajmsa". Takav uspeh doprineo je da i novo izdanje "Stubova" još jednom postane veliki bestseler.

ČITAOCI SU NAJBOLJA PREPORUKA

TEK sa pojavom "Stubova zemlje" shvatio sam kako jedna knjiga postaje hit. Ovo delo je preporučivano od uha do uha i to je ona najbolja reklama koja se ne može kupiti. Izdavači, agenti, kritičari, članovi žirija su jedno vreme zanemarivali ovu knjigu, ali čitaoci nisu. Oni su primetili da je drugačija i posebna, pričali o njoj svojim prijateljima i reči te dragocene pohvale nastavile su da se šire...

SUPRUG MINISTARKE

ROĐEN u izuzetno puritanskoj porodici, Kenu Foletu kao dečaku nije bilo dozvoljeno da sluša radio, niti da gleda televiziju, pa je, kako je kasnije govorio, svoju potrebu za maštanjem mogao da ostvari jedino čitanjem knjiga. Oženio se veoma mlad i dobio sina, a pri kraju sedamdesetih godina ušao u Laburističku partiju gde je upoznao svoju drugu suprugu Barbaru sa kojom ima dvoje dece. Ona je u tri mandata bila član Parlamenta i ministar za kulturu u vladi Gordona Brauna.

Izvor: Večernje novosti




 
Natrag
Top