Katoličanstvo

Član
Učlanjen(a)
08.10.2009
Poruka
1.849
Katoličanstvo


Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke crkve. Uz pravoslavlje, protestantizam monofizitizam i nestorijanizam glavna kršćanska konfesija ili vjeroispovijest. U nazivu je naznačena univerzalnost kršćanske evanđeoske poruke, namijenjene svakom čovjeku, narodu, jeziku, kulturi, civilizaciji i društvu, što je jedno od četiriju obilježja svake kršćanske crkve (katolicitet).
Vjerska zajednica

Katolicizam je organiziran kao vidljiva kršćanska crkva, koja ima hijerarhiju i laike. Članom vjerske zajednice postaje se krštenjem, a krste se djeca i odrasli. Klerici i laici razlikuju se samo vrstom službe u zajednici. U katolicizmu postoje tri vrste hijerarhije: svećenička (biskup, prezbiter, đakon), kanonska (papa, ordinarij, dekan, župnik, kapelan) i počasna (kardinal, metropolit, nadbiskup, prelat, kanonik i prebendar). Katolička je crkva nadnacionalna i centralizirana. Vrhovni je poglavar papa (rimski biskup), koji uz pomoć Svete stolice i njezinih tijela upravlja sveopćom Crkvom, u zajedništvu s biskupima, koji upravljaju mjesnim crkvama (biskupije). Biskupija se dijeli na dekanate, kojima upravljaju dekani ili nadžupnici. Dekanati se dijele na župe, kojima upravljaju župnici, a pomažu im kapelani. Postoje i nunciji.


Roma-Vatican.jpg
krst%20c.jpg



U katolicizmu su prihvaćene glavne kršćanske dogme (pet glavnih istina) definirane na prvih osam ekumenskih koncila. Katolicizam je u drugome kršćanskom tisućljeću dalje raščlanjivao i precizirao svoj dogmatski nauk (učenje o čistilištu, sakramentima, o odnosu pisane objave i tradicije, o bezgrješnom začeću, papinskoj nezabludivosti, Marijinu uznesenju na nebo) na još 13 ekumenskih koncila, koje ne prihvaćaju ostale kršćanske konfesije. Dogme u katolicizmu imaju veću važnost nego u pravoslavlju i protestantizmu, pa su precizno definirane i po kanonskom pravu obvezne. Izvor su dogmi Sveto pismo, Predaja, a pri njihovu tumačenju u obzir se uzima vjernički osjećaj, teološko tumačenje i u konačnici crkveno učiteljstvo.

Bogoštovlje

U katoličkom kultu razlikuje se klanjanje (latrija, adoracija), od dulije (štovanje). Dok se klanjanje ili latrija iskazuje samo Bogu, dulija ili štovanje može se iskazivati i stvorenjima (anđeli, sveci, slike, kipovi, relikvije). Posebna dulija iskazuje se Bogorodici (hiperdulija). U središtu je katoličkog bogoštovlja klanjanje u duhu i istini (štovanje Boga životom u duhu evanđelja), ali se bogoštovnim činima također pridaje velika važnost (liturgija, euharistija, sakramenti). Bogoštovne čine obavlja sakramentalna hijerarhija (biskup, prezbiter, đakon) u uređenu bogoštovnom prostoru (kapela, crkva, bazilika), u skladu s blagdanima koji se slave po gregorijanskom kalendaru kroz crkvenu godinu. Glavni su dijelovi crkvene godine korizma i advent, a nedjelja je dan počinka i obveznog prisustvovanja liturgiji (misa). Glavni su Gospodnji blagdani Uskrs, Bogojavljenje, Božić, Trojstvo, Duhovi, marijanski Uznesenje na nebo (Velika Gospa) i Bezgrješno začeće, svetački Svi sveti. U katolicizmu se pridaje velika vrijednost sakralnoj umjetnosti (crkvena glazba, kiparstvo, slikarstvo, arhitektura, liturgijsko ruho i liturgijski predmeti), koja je uključena u bogoštovlje.
Moral

Prema katoličkom učenju narav i nadnarav, ljudska slobodna volja i božanska milost nadopunjuju se i pretpostavljaju. Zato su u katoličkoj moralci bogoslovne krjeposti (vjera, nada, ljubav) i naravne ili stožerne krjeposti (razboritost, pravednost, umjerenost i jakost) komplementarne. Izvori su katoličkog morala Stari zavjet (Dekalog, osobna odgovornost), Novi zavjet (ljubav prema Bogu i bližnjemu) te naravna etika. Sustavno ga proučava moralka, a potanje regulira u zajednici kanonsko pravo. Prekršaj morala je grijeh, koji može biti laki i teški, a teški se grijeh regulira sakramentom pokore (ispovijed). Uz individualni moral u novije se vrijeme u katolicizmu naglašava i društveni moral.
Duhovnost i mistika

Pounutrašnjenje osnovnih vjerskih istina i moralnih načela zbiva se u katoliciz mu na više načina. Liturgijsko-sakramentalna duhovnost namijenjena je svim vjernicima i prvi je i osnovni oblik duhovnosti u katolicizmu. Uz bogoštovnu funkciju liturgija i primanje sakramenata ima i duhovnu, osoban doživljaj vjerskih istina, odgoj sa vjesti u evanđeoskom duhu te prosvjetljenje. Pučka pobožnost namijenjena je širim vjerničkim slojevima (hodočašća, postovi, devetnice, križni put, krunica), a svrha joj je da se u pučkoj subkulturi i mentalitetu na primjeren način proživi kršćanska vjera. U katolicizmu je posebno naglašen asketsko-mistični put duhovnosti, koji je stoljećima nalazio svoj izraz u redovništvu. U katoličkom je redovništvu prevagnuo tip cenobitske zajednice, u kojoj se traga za skladom između kontemplacije i akcije, osobnoga duhovnog usavršavanja i djelovanja unutar šire zajednice i društva (fizički i intelektualni rad, misijska djelatnost, školstvo, karitativna djelatnost). Tako se kroz povijest razvila benediktinska, cistercitska, karmelićanska, dominikanska, franjevačka i isusovačka duhovnost, a u novije vrijeme duhovnost raznih kongregacija i svjetovnih instituta. Katolička mistika nadahnjivala se novozavjetnim (Ivan Evanđelist i Pavao) i neoplatonističkim izvorima (Pseudodionizije). Glavni su katolički mistici i mistični pisci Bernard iz Clairvauxa, sv. Hildegarda, Hugo iz Svetog Viktora, Rikard iz Svetog Viktora, sv. Gertruda Velika, sv. Mehtilda Magdeburška, sv. Franjo Asiški, Meister Eckhart, Ivan Tauler, Henrik Suzon, Ivan Gerson, I. van Ruysbroeck, Katarina Sienska, Ivan od Križa, Terezija Avilska. U službi je katoličke duhovnosti bogata i raznolika sakralna umjetnost, duhovna (Toma Kempenski, Marko Marulić, Ignacije Lojolski, Franjo Saleški, P. Berulle, Terezija iz Lisieuxa) i nabožna (M. Divković, J. Habdelić) književnost. Sustavnim proučavanjem duhovnosti bavi se duhovna teologija.
Teologija

Prema katoličkom učenju milost pretpostavlja narav, a vjera razum (fides quaerens intellectum) pa je teologija kao sustavno obrazlaganje objave zauzela važno mjesto u katolicizmu. Izvori su katoličke teologije svetopisamska objava, kršćanska predaja i učenje ekumenskih koncila. U patrističkom razdoblju teološko se nazivlje razvijalo pod utjecajem neoplatonizma (augustinizam), u srednjem vijeku pod utjecajem aristotelizma (skolastika), a u novom vijeku pod utjecajem novijih filozofskih sustava (fenomenologija, egzistencijalizam, personalizam). U prvom tisućljeću zapadna će Crkva biti obilježena Augustinovom teologijom (odnos naravi i milosti, ekleziologija i sakramentologija), a augustinizam će biti nazočan u katoličkoj teologiji sve do reformacije (XVI. stoljeće) i jansenističkog pokreta (XVII. stoljeće). U ranome srednjem vijeku (V-XI. st.) uglavnom se čuva i prenosi teologija crkvenih otaca, osobito latinskih (Hilarije iz Poitiersa, Ambrozije Milanski, Jeronim, Augustin i Grgur Veliki). Za skolastike (XI-XIII. st.) veliki teolozi (Anselmo Canterburyjski, Albert Veliki, Toma Akvinski, Bonaventura i Duns Skot) anstotelovskim će kategorijama nastojati izreći objavu i produbiti odnos razuma i vjere. U visokome srednjem vijeku (XIV-XVI. st.) dolazi do stagnacije skolastičke teologije pod utjecajem nominalizma (William Occam, G. Biel). U posttridentskom razdoblju (XVI/XVII. st.) dolazi do obnove skolastičke teologije. To je doba apologetskih i kontroverzističkih disputa (R. Bellarmin). U XVIII. st. teologija stagnira, a napredak postiže crkvena historiografija. U XIX. st. dolazi do obnove teološke misli (John Henry Newman). Potkraj tog stoljeća obnavlja se neoskolastička teologija. U XX. st. dolazi do procvata katoličke teologije (Jean Danielou, Henri de Lubac, Yves Congar, Karl Rahner, Urs von Balthasar, E. Schillebeeckx, H. Kung), koja unutar moderne slike svijeta nastoji izložiti kršćansku poruku.
Filozofija

Odnos vjere i razuma, objave i razumske spoznaje nametnuo se kršćanstvu na samom početku pa je filozofija u povijesti katolicizma našla važno mjesto, veće nego u pravoslavlju i protestantizmu. Pritom je katolicizam slijedio otačku tradiciju pozitivna odnosa prema naravnoj spoznaji i komplementarnost razuma i vjere ("Shvati da bi vjerovao, vjeruj da bi shvatio"). U prvom tisućljeću prevladavao je neoplatonistički utjecaj (Augustin, Pseudodionizije, Ivan Skot Eriugena), koji se nastavlja i u drugom tisućljeću (Bonaventura, Nikola Kuzanski, Pico de la Mirandola). Za skolastike (XI-XIII. st.) prevladava aristotelovski utjecaj, posredovan preko Boetija i Averroesa. Anselmo Canterburyjski naglašava važnost dijalektike u teološkom istraživanju (fides quaerens intellectum) i izlaže ontološki dokaz za postojanje Boga. Škola iz Chartresa (Bernard iz Chartresa, Ivan Salisburyjski) i Abelard produbljuju logičke i gnoseološke probleme, a predstavnici visoke skolastike (Albert Veliki, Toma Akvinski, Duns Skot) dograđuju metafizički skolastički sustav. Pritom će dominikanska škola (tomizam) zastupati realizam, a franjevačka (skotizam) nominalizam. Tomizam će se postupno nametnuti kao službena katolička filozofija, osobito nakon Tridentskog koncila (XVI. st.), a preporučit će ga i papinski dokumenti potkraj XIX. st. (neotomizam). U XX. st. katolički filozofi slijede i neskolastičke smjerove (Maurice Blondel, Pierre Teilhard de Chardin), egzistencijalizam (Charles Peguy, Miguel de Unamuno, Gabriel Marcel) i personalizam (Edomond Mounier).

Rasprostranjenost

U antičko doba (IV. st.) područje zapadne ili latinske Crkve podudara se s granicama Zapadnoga Rimskog Carstva Nakon prodora islama (VII-VIII. st.) zapadna Crkva gubi berberske zemlje (današnji Alžir i Tunis) te veći dio Pirenejskog poluotoka. Ta izgubljena područja nadoknađuje (VII-X. st.) širenjem po germanskim (Engleska, Njemačka, Danska, Skandinavija) i slavenskim zemljama (Poljska, Češka, Moravska, Slovenija, Hrvatska, Bosna. Nakon reformacije (XVI. st.) gubi znatna područja u srednjoj i sjeverozapadnoj Europi, a gubitak nadoknađuje misionarskim djelovanjem u prekomorskim zemljama (Latinska Amerika, dijelovi crne Afrike i Filipini). Od XV. do XIX. st. s Katoličkom se crkvom sjedinilo 18 istočnokršćanskih crkava (istočna i jugoistočna Europa, Bliski i Srednji Istok), sačuvavši svoj obred, liturgijski jezik i crkvenu disciplinu. Nakon migracija u XIX. i XX. st. znatan broj katolika živi u SAD-u, Kanadi i Australiji. Katolicizam se u prostoru i vremenu susretao s različitim društvenim poredcima, kulturama i civilizacijama, pri čemu mu se nametao problem pri lagodbe. Obilježavao je zemlje i narode u kojima se ukorijenio, a i sam njima bio društveno, kulturno i civilizacijski obilježen. Premda je katolicizam nadnacionalan, u tom se smis lu može govoriti o katoličkoj kulturi i civilizaciji. Katolicizam, tj. Katolička crkve je prevladavajuća (u raznim stupnjevima) vjeroispovijed u većini Europe (poglavito južne i srednje), Latinskoj Americi i Filipinima, te velikim dijelovima Sjeverne Amerike, subsaharske Afrike i rubnim područjima istočne Azije. Broj katolika je sada (2004) oko 1,1 milijarda vjernika.
izvor:znanje

 
Poslednja izmena:
Član
Učlanjen(a)
25.12.2012
Poruka
1.901
Katolici, katolička crkva

pozz i poštovanje svim članovima foruma

pretražio sam forum i nigdje nisam naišao na temu koja detaljno govori istinu o katolicima, katoličkoj crkvi
odmah da se bolje razumijemo, za one koji neznaju crkva nije građevina, nego zajednica ljudi
ima ovdje na forumu članova koji se ponose da pripadaju katolicima ali ne žele uopće objasniti značenje te riječi, a zašto ne žele shvatičete na kraju teksta
tko su katolici, čija je to crkva, odakle riječ katolici
prava isitina značenje riječi katolici, ima izvor iz grčke rijeći katholu-općenito, uopće
katolici su svi vjerni kršćani, koji danas žive na svim kontinentima naše planete
to je ona prava i vjerna Kristova zajednica, crkva bez mane i ljage
a tu crkvu poznaje i vodi samo i jedino Isus
dakle samo vjerni kršćani koji poštuju Originalni Božji Zakon 10.zapovijedi mogu biti katolici
da malo još objasnim ljudima, koji neznaju a zanima ih:
hrvat, srbin, bosanac, amerikanac, australac japanac, indijac, brazilac, korejac, afrikanac,...dakle ljudi sa svih kontinenata bez obzira na boju kože, iz kojeg su plemena, jezika, ujedinjeni u kršćanskoj vjeri koja se temelji na 10.zapovijedi su katolici

ima crkava koje se lažno predstavljaju, rimokatolici ali oni nisu nikada bili ni kršćani a kamoli katolici
jedan jedini uvjet da bi čovjek bio katolik je da poštuje Božji Zakon i na taj način pripadao Kristovoj sveopćoj crkvi, ti vjernici su još uvijek svuda po svijetu rausti ali u vjeri Kristovoj ujedinjeni
a znamo svi da rimokatolici niti priznaju 10.zapovijedi niti ih poštuju
oni imaju svoj zakon 10.zapovijedi, crkveni ljudski, falsificirani a također i svoje dogme koje ne da su samo lažne, nego su na sablazan zdravog razuma
kažem na sablazan zdravog razuma, mislim kako mogu učiti ljude u trojstvo o tri nekakva boga
kad u Božjem Zakonu piše u prvoj zapovijedi
*Ja sam Jehova Bog tvoj koji sam te izveo iz zemlje egipatske
iz kuće ropstva, nemoj imati drugih bogova uz mene*
dakle prva zapovijed jasno i glsano svakome govori da je samo jedan Bog
trojstvo, i ostale njihove dogme nisu nauk kršćanske vjere

sada mislim je svima jasno zašto jedan rimokatolik (točnije rimokatlkinja, po zanimanju profesor)ne želi objasniti pravu istinu o katolicima
a ponosi se tim imenom, nazivom
istina im nikada i nije odgovarala, pa ni neće do sudnjeg dana i potpune propasti
 
LEGEND
Učlanjen(a)
14.09.2009
Poruka
8.464
Blo bi zanimljivo, kada veće tvrdiš da današnji katolici, tačnije, Rimokatolici, ne priznaju originalni Božiji zakon (deset zapovjedi), da su falsifikovali taj zakon, odnosno, da imaju nekakav svoj koji se razlikuje od originala, - da malo podrobnije napišeš u čemu se satoje te razlike, i šta je falsifikovano u odnosu na original?
 
Član
Učlanjen(a)
25.12.2012
Poruka
1.901
bojizakon.png

original 10.zapovijedi ima 2 kamene ploče
na prvoj kamenoj ploči je četiri zapovijedi
one određuju što je dužnost stvorenja prema Stvoritelju
ne samo ljudi, nego što je dužnost i anđela i vlasti i poglavarstva i prijestolja svemira
na drugoj ploči je šest zapovijedi,one reguliraju odnose među svim stvorenim bićima
pa bili to anđeli, ljudi, ili upravitelji svemira
največa, najžešča bitka se vodi upravo oko četvrte zapovijedi
zašto , jer sotona zna da nemože cijeli zakon napadati istovremeno da ga sruši
pa je oštricu mača okrenuo prema suboti
četvrta zapovijed jasno iznosi nauku i dokaze tko je sve stvorio
dakle i nebo i zemlju i mjesec i zvijezde i cijeli svemir sa svim svojim čudesima i ljepotama koje i znanstvenike zadivljuju dok promatraju kroz teleskope

rimskih 10.zapovijedi ima također dvije kamene ploče
ali im je na prvoj ploči tri zapovijedi a na drugoj sedam
Deset Božjih zapovijedi - Wikipedija
evo kako glasi 10.zapovijedi rimske crkve,
i na taj zakon, dekalog, se poziva papa kako je zapisan u Bibliji
kako je tamo jasno vidljiva zapovijed o svetkovanju nedelje :roll:

1.Ja sam Gospodin, Bog tvoj, nemaj drugih bogova uz mene!
2. Ne izusti imena Gospodina, Boga svoga, uzalud!
3. Spomeni se da svetkuješ dan Gospodnji!


4.Poštuj oca i majku da dugo živiš i dobro ti bude!
5.Ne ubij!
6. Ne sagriješi bludno!
7. Ne ukradi!
8. Ne reci lažna svjedočanstva na bližnjega svoga!
9. Ne poželi žene ni muža bližnjega svoga!
10. Ne poželi nikakve stvari bližnjega svoga!

sad ili sam ja slijep,pa ne vidim nigdje tu nedelju čak niti u lažnom falsificiranom zakonu ;)
ili on gadno laže ljudima u lice, ocijenite sami
 
Poslednja izmena:
Član
Učlanjen(a)
03.01.2010
Poruka
44
Значи, и католици су православци? Е ако, ваља се то.
 
Član
Učlanjen(a)
28.12.2010
Poruka
1.538
katolici su katolici i oni treba da budu katolici a ne pravoslavci ili protestanti ili sta ti ja znam koliko nas ima danas, ali ne teba da polazu racune onim zlikovcima iz vatikana
 
Član
Učlanjen(a)
06.05.2012
Poruka
2.380
pozz i poštovanje svim članovima foruma
pretražio sam forum i nigdje nisam naišao na temu koja detaljno govori istinu o katolicima, katoličkoj crkvi
odmah da se bolje razumijemo, za one koji neznaju crkva nije građevina, nego zajednica ljudi
ima ovdje na forumu članova koji se ponose da pripadaju katolicima ali ne žele uopće objasniti značenje te riječi, a zašto ne žele shvatičete na kraju teksta
tko su katolici, čija je to crkva, odakle riječ katolici
prava isitina značenje riječi katolici, ima izvor iz grčke rijeći katholu-općenito, uopće
katolici su svi vjerni kršćani, koji danas žive na svim kontinentima naše planete
to je ona prava i vjerna Kristova zajednica, crkva bez mane i ljage
a tu crkvu poznaje i vodi samo i jedino Isus
dakle samo vjerni kršćani koji poštuju Originalni Božji Zakon 10.zapovijedi mogu biti katolici
da malo još objasnim ljudima, koji neznaju a zanima ih:
hrvat, srbin, bosanac, amerikanac, australac japanac, indijac, brazilac, korejac, afrikanac,...dakle ljudi sa svih kontinenata bez obzira na boju kože, iz kojeg su plemena, jezika, ujedinjeni u kršćanskoj vjeri koja se temelji na 10.zapovijedi su katolici

ima crkava koje se lažno predstavljaju, rimokatolici ali oni nisu nikada bili ni kršćani a kamoli katolici
jedan jedini uvjet da bi čovjek bio katolik je da poštuje Božji Zakon i na taj način pripadao Kristovoj sveopćoj crkvi, ti vjernici su još uvijek svuda po svijetu rausti ali u vjeri Kristovoj ujedinjeni
a znamo svi da rimokatolici niti priznaju 10.zapovijedi niti ih poštuju
oni imaju svoj zakon 10.zapovijedi, crkveni ljudski, falsificirani a također i svoje dogme koje ne da su samo lažne, nego su na sablazan zdravog razuma
kažem na sablazan zdravog razuma, mislim kako mogu učiti ljude u trojstvo o tri nekakva boga
kad u Božjem Zakonu piše u prvoj zapovijedi
*Ja sam Jehova Bog tvoj koji sam te izveo iz zemlje egipatske
iz kuće ropstva, nemoj imati drugih bogova uz mene*
dakle prva zapovijed jasno i glsano svakome govori da je samo jedan Bog
trojstvo, i ostale njihove dogme nisu nauk kršćanske vjere

sada mislim je svima jasno zašto jedan rimokatolik (točnije rimokatlkinja, po zanimanju profesor)ne želi objasniti pravu istinu o katolicima
a ponosi se tim imenom, nazivom
istina im nikada i nije odgovarala, pa ni neće do sudnjeg dana i potpune propasti


Ma kojoj SEKTI ti pripadaš, nikako da odgonetnem. :???:
Ne priznaješ Presveto Trojstvo, zagovaraš subotu, Boga zoveš Jehova, a kažeš da nisi jehovac? Nisi adventist, ali voliš Elen White? Mrziš Papu, a rado bi se nazvao katolikom...
Ma, nisi ti ništa. Sklepao si neku novu vjeru i sad je prodaješ po forumu. :)
I kome ti zapravo ovo pišeš? Pravoslavci znaju za Katoličku crkvu, bez obzira kakve osjećaje imali prema njoj, ali znaju da smo prije raskola bili jedna sveta, katolička i apostolska crkva. I zašto sada i njih (pravoslavce) guraš među katolike, to baš nije lijepo od tebe...
Rista, daj, skoncentriraj se malo.
 
Član
Učlanjen(a)
25.12.2012
Poruka
1.901
sekta su oni koji su napustili put Isusa Krista i nekim svojim putem krenuli prema Bogu
trojstvo nikad bilo sveto, to je sramota papske kurije
subota bila i ostala dan Gospodnji
papu ne mrzim, jer za mržnju treba snaga a ja ne trošim to na njega
uostalom Spasitelj je rekao ne mrzite ni neprijatelje svoje
elen white je počela razotkrivati istinu, koja ni rimskoj ni adventističkoj sekti ne odgovara
jer se doslovce valjate u lažima
katolik ja jesam, možda i to shvatiš
ajde ti pročitaj još jednom šta ja pišem pa mi reci gdje ja pravoslavce guram u katolike ????
daj se strezni, više ti papistkinjo i pokri se po ušima
jel si uspjela pronaći dosada u Bibliji nedelju koju papa gura, koja je zapisana u dekalogu
e jezuiti ti se smiju u facu a ti to još ne kužiš, izgleda
:roll: :roll:
 
Poslednja izmena:
LEGEND
Učlanjen(a)
14.09.2009
Poruka
8.464
Vodite računa o izražavanju u raspravama! Ne upotrebljavjte grube i vulgarne izraze, o uvredljivim da i ne govorim. Sve što se želi reći, može se reći na uljudan način, a vrijeđanje i omalovažavanje sagovorinika, samo znači nedostatak pravih argumenata i nemoći da se na pravi način odupre arrgumentima protivnika.
 
Član
Učlanjen(a)
06.05.2012
Poruka
2.380
Uredniče, hvala na upozorenju. yes3
Dosada nisam imala razloga obraćati se direktno ni oštro bilo kome, ali za ovog člana spedy12 neću imati lijepe riječi jer je obični prevarant, vrlo dobro poznat na hrvatskim forumima. Osim toga, optužen je da pravi klonove i vodi diskusije sam sa sobom, pa pripazi i ti...



spedy12: hrvat, srbin, bosanac, amerikanac, australac japanac, indijac, brazilac, korejac, afrikanac,...dakle ljudi sa svih kontinenata bez obzira na boju kože, iz kojeg su plemena, jezika, ujedinjeni u kršćanskoj vjeri koja se temelji na 10.zapovijedi su katolici
 
Poslednja izmena:
Natrag
Top