Katanac spušten na još 6.000 radnji

LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Katanac spušten na još 6.000 radnji

Izvor: Novosti

Beograd -- Preduzetnički duh trebalo je da savlada tranziciju. Svake godine 40.000 novih malih i srednjih preduzeća i 80.000 zaposlenih - bila je ideja države još 2003.


3203694634d63a17b07bab826838075_orig.jpg


Realizacija, nažalost, nije išla po planu.
Istina je da se svake godine otvori više od 40.000 preduzeća i radnji, ali se skoro isti broj zatvori, a prošle godine prvi put se desilo da su „katanci“ bili brojniji od početnika. A, taj trend je nastavljen i ove godine. Tako je u prva dva meseca izbrisano 2.227 preduzeća i čak 6.063 radnji.
Situacija je još alarmantnija u slučaju zaposlenih. Umesto da amortizuju gubitak radnih mesta u posrnulim gigantima, kako su nadležni obećavali, preduzetnički sektor je platio ceh ekonomske krize. U poslednje dve godine upravo u malim radnjama izbrisano je iz zvanične evidencije najmanje 120.000 zaposlenih.


Ekonomista Dragovan Milićević kaže da mala preduzeća izuzetno teško opstaju jer su podnela najveći teret ekonomske krize. On navodi da se to vidi po podatku da je samo tokom 2009. godine u njima izgubljeno čak 75.000 radnih mesta, a ništa bolja situacija nije bila ni u 2010, tako da nema razloga da očekujemo bolji rezultat.

"Upozorava podatak da je prošle godine 26.000 firmi izašlo iz sistema poreza na dodatu vrednost, znači da nisu ostvarile godišnji obrt od četiri miliona dinara. Postoje fiksne obaveze koje su iste i za mala i za velika preduzeća. U takvoj situaciji je teško pokrenuti biznis. Država nema para, ali ovakvu fiskalnu politiku će teško izdržati male firme. I od onih koja se vode da postoje, na hiljade su u 2009. godini imala realizaciju - nula. Znači da su 'mrtva', da ne rade", kaže Milićević.

Prvi na listi zahteva većine privrednika su smanjenje obaveznih taksi, poreza i doprinosa, ali i reforma javnog sektora i obračun sa sivom ekonomijom. Milan Knežević, predsednik Asocijacije malih i srednjih preduzeća, kaže da poslednjih deset godina država nije donela nijedan zakon koji bi efikasno uredio tržište.


"Amnestija sivog i crnog tržišta je kolektivna grobnica privrede, jer se tako obrne 50 odsto robe i usluga", kaže Knežević. On navodi da je samo tokom prošle godine država je uvela 14 novih opterećenja, pa jedno preduzeće sada plaća 44 različite obaveze.


Knežević kaže da su "porezi i doprinosi toliki da preduzeća teraju u sivu ekonomiju. Problem je i izuzetno velika javna potrošnja. Blizu 80.000 malih i srednjih preduzeća je u nekoj vrsti blokade ili spada u 20.000 onih nad kojima će se sprovesti stečaj. A koliki su to nameti, vidi se iz primera jednog poslodavca koji zapošljava 27 radnika. Kada nabavi materijal, plati zaposlene i namiri državu, njegova zarada je - četiri odsto".

"Imam preciznu računicu: od 33 do 35 odsto dajem na plate, a na materijal od 40 do 42 odsto. Još osam odsto ide na PDV, a plaćamo i firmarine i druge obaveze. Meni na kraju ostane četiri odsto zarade. Kinez do mene radniku da 100 evra plate, ne prijavljuje ga, ne kuca račune. Kada bi svi plaćali poreze, sve bi bilo drugačije", navodi on.

SKUPA DRŽAVA, SKUPI KREDITI

Gotovo preslikan spisak problema navodi preduzetnik Todor Gole, predsednik Inicijativnog odbora Opšteg udruženja preduzetnika Priboja. On kaže da je najveći problem nedostatak zdravog novca i dodaje - da bi novac bio zdrav, morate da imate zdravu ekonomiju. Gole navodi da je "u Priboju najmanje zanatskih radnji, 70 odsto su trgovine i kafići. Problem su i skupi krediti. Obaveze i potražnja države su enormno visoki. Ako u ovoj zemlji 70 odsto novca ide u nelegalne tokove, onda je normalno da preostalih 30 odsto trpi sve troškove".
 
Natrag
Top