Član
- Učlanjen(a)
- 25.10.2009
- Poruka
- 3.279
Kako popraviti raspoloženje?
Svima nam se dešava da katkad budemo neraspoloženi i mrzovoljni. Uzroci ovome mogu biti svakojaki – od naizgled banalnih razloga poput onog opisanog frazom „ustajanja na levu nogu“, do možda loših vesti koje smo čuli tog dana ili fizičke isrcpljenosti i bolesti.
Kakav god da je uzrok lošeg raspoloženja (osim ako nisu u pitanju simptomi kliničke depresije), postoji više dobrih načina da ga na brzinu popravite i povratite životni optimizam.
Evo nekoliko njih:
1. Ispravi stav
Ukoliko se do sada niste uverili u to, evo prilike da proverite u praksi tvrdnju da unutrašnje emotivno nastrojenje zavisi uveliko i od spoljašnjeg držanja. Zabacite ramena i ispravite se, udahnite duboko nekoliko puta i nasmešite se, ako treba i na silu. Pokušajte ovakvo držanje i izraz lica da zadržite neko vreme i videćete ubrzo kako vam se sa telesnim popravlja i mentalni stav.
2. Ispravi razmišljanje
„Moć pozitivnog razmišljanja“ postala je već otrcana fraza zahvaljujući poplavi naslova petparačke pop-psihologije, ali neosporna činjenica je da dobre i pozitivne misli rađaju iste takve emocije, pa i dela. Ako si prepokupiran sumornim mislima zbog životnih problema koji ti ne daju mira, odvoj sebi vreme da se distanciraš od njih i zameniš ih nečim lepim. Sedi na neko mirno i prijatno mesto. Opusti telo i udahni duboko nekoliko puta. Zamisli događaj ili mesto iz svog života gde ti je naročito bilo prijatno i prizovi lepe misli i emocije. Ti imaš dar da kreiraš sopstvene misli i da ih rukovodiš, iskoristi ga sebi na dobro.
3. Postavi ciljeve
Dr Ričard Dipju, profesor Ljudskog razvoja na Kornel univerzitetu smatra da lična inicijativa i fokusiranje na životne ciljeve mogu povećati nivo dopamina u mozgu koji je neurotransmiter zadužen, između ostalog, za osećaj zadovoljstva i euforije. On takođe smatra da su ljudi koji su orijentisani na postizanje ciljeva ne samo motivisaniji nego generalno srećniji i zadovoljniji.
Uzmi papir i olovku i zapiši tri cilja čije ostvarenje bi ti donelo ličnu ili profesionalnu korist i satisfakciju. Neka sva tri cilja budu kratkoročna i realno ostvariva. Zatim ih razloži na tri koraka za realizaciju od kojih prvi već tog momenta možeš krenuti da sprovodiš.
4. Pozovi prijatelja
Ponekad je dovoljno da nas neko samo potapše po ramenu i kaže „daj ne zezaj, nije to ništa!“, pa da nam isti čas popravi raspoloženje. Socijalna podrška kao bitan faktor prevazilaženja prelomnih životnih trenutaka odavno je uočena od strane psihologa. Dakle, pozovi najboljeg drugara, podeli sa njim svoje probleme i izađite zajedno među ljude – na piće, šetnju ili rekreaciju.
5. Odradi trening
Naše telo ima prirodnu sposobnost da se izbori sa stresom i fizičkim bolom preko lučenja određenih supstanci. Pored hormona za koje svi znamo, važnu ulogu igraju i endorfini koji spadaju u grupu neurotransmitera a imaju dejstvo slično opijatima – smanjuju osećaj bola i popravljaju raspoloženje!
Najjednostavniji i najzdraviji način da stimulišete lučenje endorfina jeste intenzivan fizički napor. Pravac: trčanje, teretana, fudbal sa drugarima, spremanje garaže, cepanje drva za zimu…
6. Pojedi pravu hranu
Kao i dobar trening, pravilno odabrana hrana može da vam popravi raspoloženje. Određeni sastojci u hrani mogu donekle podići nivo serotonina koji je još jedan u nizu neurotransmitera zaduženih za dobro raspoloženje. Hronično niski nivoi serotonina se vezuju za pojavu depresije. Najzgodniji izbor bi mogla biti crna čokolada bogata kakaom koji sadrži aminokiselinu triptofan – jer učestvuje u produkciji serotonina, a uz to je bogata i antioksidantima. Dalje, sladak ukus šećera moguće stimuliše i druge hemijske mehanizme u mozgu, poput dopaminskih – što objašnjava zašto posežemo za hranom i slatkišima kada se loše osećamo. Birajte tamnu čokoladu sa preko 70% kakaoa.
Pored ovoga, ishrana bogata ribom (losos, haringa, tuna, sardine) i lanenim uljem sadrži značajne količine omega 3 masnih kiselina koje se nalaze u značajnoj koncentraciji u mozgu i važne su za kognitivne funkcije. Neke studije pokazuju da ove „zdrave“ masti mogu umanjiti simptome depresije.
7. Ne čitaj dnevne novine
Osim toga što objavljuju gomilu neproverenih informacija, dnevne novine sve više liče na žutu štampu koja nas „bombarduje“ naslovima crne hronike i detaljima iz života estradne i ostale kvazi-elite. Ljudski mozak jednostavno nije spreman da obradi toliko količinu informacija, naročito ne tako negativnih. Uvek je bolje odabrati dobru knjigu.
Svesni smo da u životu uglavnom nema „brzih rešenja“ i lakih prečica. No, nadamo se da ovde izneseni saveti mogu donekle pomoći da na zdrav i konstruktivan način popravite svoje raspoloženje i napravite dobar izbor pri svakodnevnim izazovima.
Izvor: Muški magazin
Svima nam se dešava da katkad budemo neraspoloženi i mrzovoljni. Uzroci ovome mogu biti svakojaki – od naizgled banalnih razloga poput onog opisanog frazom „ustajanja na levu nogu“, do možda loših vesti koje smo čuli tog dana ili fizičke isrcpljenosti i bolesti.
Kakav god da je uzrok lošeg raspoloženja (osim ako nisu u pitanju simptomi kliničke depresije), postoji više dobrih načina da ga na brzinu popravite i povratite životni optimizam.
Evo nekoliko njih:
1. Ispravi stav
Ukoliko se do sada niste uverili u to, evo prilike da proverite u praksi tvrdnju da unutrašnje emotivno nastrojenje zavisi uveliko i od spoljašnjeg držanja. Zabacite ramena i ispravite se, udahnite duboko nekoliko puta i nasmešite se, ako treba i na silu. Pokušajte ovakvo držanje i izraz lica da zadržite neko vreme i videćete ubrzo kako vam se sa telesnim popravlja i mentalni stav.
2. Ispravi razmišljanje
„Moć pozitivnog razmišljanja“ postala je već otrcana fraza zahvaljujući poplavi naslova petparačke pop-psihologije, ali neosporna činjenica je da dobre i pozitivne misli rađaju iste takve emocije, pa i dela. Ako si prepokupiran sumornim mislima zbog životnih problema koji ti ne daju mira, odvoj sebi vreme da se distanciraš od njih i zameniš ih nečim lepim. Sedi na neko mirno i prijatno mesto. Opusti telo i udahni duboko nekoliko puta. Zamisli događaj ili mesto iz svog života gde ti je naročito bilo prijatno i prizovi lepe misli i emocije. Ti imaš dar da kreiraš sopstvene misli i da ih rukovodiš, iskoristi ga sebi na dobro.
3. Postavi ciljeve
Dr Ričard Dipju, profesor Ljudskog razvoja na Kornel univerzitetu smatra da lična inicijativa i fokusiranje na životne ciljeve mogu povećati nivo dopamina u mozgu koji je neurotransmiter zadužen, između ostalog, za osećaj zadovoljstva i euforije. On takođe smatra da su ljudi koji su orijentisani na postizanje ciljeva ne samo motivisaniji nego generalno srećniji i zadovoljniji.
Uzmi papir i olovku i zapiši tri cilja čije ostvarenje bi ti donelo ličnu ili profesionalnu korist i satisfakciju. Neka sva tri cilja budu kratkoročna i realno ostvariva. Zatim ih razloži na tri koraka za realizaciju od kojih prvi već tog momenta možeš krenuti da sprovodiš.
4. Pozovi prijatelja
Ponekad je dovoljno da nas neko samo potapše po ramenu i kaže „daj ne zezaj, nije to ništa!“, pa da nam isti čas popravi raspoloženje. Socijalna podrška kao bitan faktor prevazilaženja prelomnih životnih trenutaka odavno je uočena od strane psihologa. Dakle, pozovi najboljeg drugara, podeli sa njim svoje probleme i izađite zajedno među ljude – na piće, šetnju ili rekreaciju.
5. Odradi trening
Naše telo ima prirodnu sposobnost da se izbori sa stresom i fizičkim bolom preko lučenja određenih supstanci. Pored hormona za koje svi znamo, važnu ulogu igraju i endorfini koji spadaju u grupu neurotransmitera a imaju dejstvo slično opijatima – smanjuju osećaj bola i popravljaju raspoloženje!
Najjednostavniji i najzdraviji način da stimulišete lučenje endorfina jeste intenzivan fizički napor. Pravac: trčanje, teretana, fudbal sa drugarima, spremanje garaže, cepanje drva za zimu…
6. Pojedi pravu hranu
Kao i dobar trening, pravilno odabrana hrana može da vam popravi raspoloženje. Određeni sastojci u hrani mogu donekle podići nivo serotonina koji je još jedan u nizu neurotransmitera zaduženih za dobro raspoloženje. Hronično niski nivoi serotonina se vezuju za pojavu depresije. Najzgodniji izbor bi mogla biti crna čokolada bogata kakaom koji sadrži aminokiselinu triptofan – jer učestvuje u produkciji serotonina, a uz to je bogata i antioksidantima. Dalje, sladak ukus šećera moguće stimuliše i druge hemijske mehanizme u mozgu, poput dopaminskih – što objašnjava zašto posežemo za hranom i slatkišima kada se loše osećamo. Birajte tamnu čokoladu sa preko 70% kakaoa.
Pored ovoga, ishrana bogata ribom (losos, haringa, tuna, sardine) i lanenim uljem sadrži značajne količine omega 3 masnih kiselina koje se nalaze u značajnoj koncentraciji u mozgu i važne su za kognitivne funkcije. Neke studije pokazuju da ove „zdrave“ masti mogu umanjiti simptome depresije.
7. Ne čitaj dnevne novine
Osim toga što objavljuju gomilu neproverenih informacija, dnevne novine sve više liče na žutu štampu koja nas „bombarduje“ naslovima crne hronike i detaljima iz života estradne i ostale kvazi-elite. Ljudski mozak jednostavno nije spreman da obradi toliko količinu informacija, naročito ne tako negativnih. Uvek je bolje odabrati dobru knjigu.
Svesni smo da u životu uglavnom nema „brzih rešenja“ i lakih prečica. No, nadamo se da ovde izneseni saveti mogu donekle pomoći da na zdrav i konstruktivan način popravite svoje raspoloženje i napravite dobar izbor pri svakodnevnim izazovima.
Izvor: Muški magazin