Kako otvoriti vrata muzeja?

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Kako otvoriti vrata muzeja?

Rešenje bi moglo da se pronađe u interesantnijem prikazivanju sadržaja, kako publika ne bi bila pasivni posmatrač

1.jpg

„Teška vrata” muzeja mogu da otvore samo muzejski poslenici i posetioci zajedno! Ovom rečenicom mogli bi se sumirati rezultati istraživanja koja je u pogledu kulturne politike nacionalnih muzeja, muzejske publike, muzejskih stručnjaka i razvoja muzejske delatnosti u Srbiji sprovodio Zavod za proučavanje kulturnog razvitka.
Prve ustanove nacionalne kulture, među njima i muzeji, stvaraju se u Srbiji tokom 19. veka, u vreme preporoda, obnove i izgradnje moderne srpske države. Većina naših nacionalnih institucija dugo je zastupala tradicionalnost i orijentisanost ka prošlosti, o čemu govori i podatak da su muzeje u 20. veku smatrali hermetičnim „hramovima umetnosti”.
Devedesetih godina prošlog veka dolazi do njihove reforme i otvaranja prema posetiocima pa se, logično, postavilo i pitanje kakva je misija nacionalnih muzeja na početku 21. veka, kakvi su im dugoročni planovi i da li ih imaju uopšte? Upravo je nepostojanje tog strateškog dugoročnog plana jedan od osnovnih nedostataka koji prati rad muzeja danas, dok bi aktivnosti na osavremenjivanju postavki i animiranju okruženja da ih posećuje morale da budu prisutnije. Rešenje bi, prema istraživanju, moglo da se pronađe u interesantnijem prikazivanju sadržaja nego što je to činjeno do danas, kako publika ne bi bila samo pasivni posmatrač izložbi.
Brojni muzeji u Srbiji su zatvoreni zbog rekonstrukcije, što nepovoljno utiče na stvaranje slike o njima u javnosti, a mnogi nemaju čak ni prostor. Gledano „iznutra”, pored pomenutih problema, muzeji se susreću i sa nedostatkom sredstava, jer se skoro 90 posto novca koji dobijaju koristi za pokrivanje tekućih izložbi i plata a samo 10 posto za programe, članovi Upravnih odbora postavljeni su po partijskom ključu i obično su nestručni, većini direktora nije bliska nacionalna kulturna politika, nedostaje timski rad a skoro trećina muzeja nema internet prezentaciju.

2.jpg

Sa druge strane, iz ugla posetilaca, situacija izgleda ovako. Većina populacije muzeje posećuje povremeno – 63,8 posto, često – 29,9 posto, skoro nikada – 4,9 posto dok je neki muzej prvi put u životu u trenutku istraživanja posetilo samo 1,4 posto stanovništva (grafikon 1). Muzeje mahom posećuju ljudi između 36 i 50 godina starosti a visokoobrazovana žena iz urbane sredine, u pomenutom starosnom dobu, naklonjena umetnosti, istoriji ili arheologiji, najčešći je prosečan posetilac. Potom slede učenici i studenti, dok u njima najmanje ima dece do 12 godina starosti – 4,4 posto. U starosnoj grupi od 13 do 18 godina ima najviše onih koji u muzeje ne odlaze nikada (grafikon 2). Najpopularniji su umetnički muzeji, slede istorijski, odnosno gradski ili zavičajni, i na kraju arheološki.
Kako je istakla Milena Dragićević-Šešić, profesorka menadžmenta u kulturi na FDU u Beogradu, važno je da su problemi identifikovani i da rešenja ima.
– Muzeji bi morali agresivnije da koriste virtuelni prostor, pogotovo u nedostatku fizičkog, dok je od ključnog značaja imati internet prezentaciju. Oni odavno nisu samo skupljači i izlagači artefakata, već su upućeni i na nematerijalno nasleđe i na korišćenje novih narativa i načina prezentacije, koji mogu da intrigiraju posetioce. Dobar primer može da bude korišćenje duplog nivoa postavke, tako da se u vidnom polju odraslih prezentuje njima prilagođen sadržaj, dok se u prostoru koje vidi dete, koje sa roditeljem dođe u muzej, prikazuje njemu prilagođena tematika. Uz to, obnova klubova ljubitelja muzeja možda bi mogao da bude jedan od podsticaja, rekla je Milena Dragićević-Šešić.

M. Dimitrijević
Objavljeno: 26.03.2011.
Izvor: Politika

 
Natrag
Top