Kako napraviti kompost

LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Kada raditi kompost?​

Kompostirati možemo tijekom cijele godine. U zimskim mjesecima aktivnost mikroorganizama i ostalih “stanovnika” kompostne hrpe smanjuje se zbog hladnoće, pa kompostnu hrpu moramo zaštititi od prevelike vlage i hladnoće. Ljeti je moramo štititi od isušivanja i redovito provjeravati vlažnost.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Gdje raditi kompost?

Prije nego započnemo s kompostiranjem, moramo odlučiti na kojem mjestu ćemo smjestiti gnojivo i na koji način ćemo raditi kompost. Kompost se može raditi na hrpi koja može biti slobodnostojeća
(a) ograđena drvom
(b), ciglom, žicom
(c) ili u specijalnim komposterima koji se mogu kupiti u radnjama
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
sta sve mozhe da se stavi u kompost?


U kompost se može staviti sve što potječe iz prirode i što preradom nije izgubilo prirodne osobine. Međutim, i tu postoje iznimke. Naime, neki se prirodni otpaci mogu bez problema kompostirati, drugi su manje poželjni,
a ima i takvih kojima na kompostištu u vrtu uopće nije mjesto.


U kompost se mozhe staviti:​

- otpaci iz vrta: pokošena trava, lišće, uvelo cvijeće, korov, stara zemlja iz lonaca za cvijeće, usitnjeno granje

- kuhinjski otpaci: sirovi ostaci povrća, kora krumpira, ostaci voća i povrca, talog kave, ostaci čaja, ljuske jaja

- ostalo: životinjska dlaka, perje, male količine papira, pepeo drvenog ugljena ili drva

Neki organski otpaci teško se razgrađuju pa se na kompostište ne preporučuje stavljati velike količine takvih otpadaka. Tu spadaju: čepovi od pluta, ljuske oraha, češeri, kosti..
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
U kompost se nije preporucheno stavljati:

- otpaci iz vrta: osjemenjeni korovi, lišće oraha, bolesne biljke

- kuhinjski otpaci: otpaci kuhanih jela (privlače štakore), meso

- ostalo: velike količine novinskog papira, časopisa u boji, pelene, pseći i mačji izmet, izmet općenito, ostaci duhana

- sadržaj vrećica iz usisivača, pepeo kamenog i smeđeg ugljena te ugljena za gril (zbog sadržaja teških metala)

- Na kompostište nikako ne smijemo stavljati otpatke koji sadrže kemikalije (npr. stare lijekove, ulja, plastičnu ambalažu, bojano i impregnirano drvo, stiropor..)
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Kako od BIOotpada do komposta?​

Kompost zapochinje vec u kuhinji. Ako organski otpad pripremimo za kompostiranje već u kuhinji, štedimo mnogo vremena na kompostištu. Zato skupljamo samo otpatke koji se mogu kompostirati. Nadalje, što organske otpatke bolje usitnimo, brže će teći procesi razgradnje. Naime, mikroorganizmi tako dobivaju veću površinu za svoju aktivnost. Zato:
- sve otpatke usitniti
- ljuske jaja zgnječiti
- mokre otpatke ostaviti da se ocijede
- tekuće otpatke (ostatke juha, umaka i sl.) ne stavljamo na kompost.


--> Kako bismo izbjegli stvaranje neugodnog mirisa u kuhinji, posudu u kojoj skupljamo kuhinjski otpad ne pokrivamo
--> posudu s organskim otpadom ne držimo na suncu
--> posudu praznimo što češće, najbolje dnevno
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Kako osigurati dobre uvjete za kompostiranje?

Razgradnja organskog otpada odvija se uz pomoć mikroorganizama uz prisustvo kisika. Na uspješnu razgradnju organskog otpada i na kakvoću konačnog proizvoda utječu:

- sastav kompostnog materijala
- optimalna vlažnost kompostne hrpe
- prozračnost kompostne hrpe
- temperatura u kompostnoj hrpi
- usitnjenost materijala za kompostiranje
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Sastav kompost materijala

Kompostirati se mogu svi organski ostaci iz kuhinje, vrta, travnjaka, voćnjaka. Ostatke iz kuhinje prikupljamo u plastičnoj posudi. Posudu praznimo što češće, najbolje dnevno, a najmanje 2-3 puta tjedno. Biljne ostatke iz vrta odlažemo u blizini mjesta gdje ćemo postaviti kompostnu hrpu ili komposter. Pokošenu travu raširimo u tankom sloju da se prosuši. Granje, drvenaste ostatke i suho lišće složimo odvojeno. Granje treba usitniti. Na taj način organski otpaci iz vrta uvijek su pri ruci kad ih trebamo miješati s kuhinjskim biootpadom. Da bi mikroorganizmi u optimalnom roku razgradili organski otpad, moraju imati hranjive tvari, vodu i kisik u povoljnom omjeru.

Jednostavno pravilo glasi: zeleni, mekani biootpad bogatiji je dušikom i hranjiv je, a suhi drvenasti ili slamnati sadrži više ugljika i nije hranjiv.

Biootpad bogat DUŠIKOM:
-- kuhinjski biootpad (ostaci voća i povrća, čaja, talog kave..)
-- vrtni biootpad (pokošena i prosušena trava, korov, ostaci biljaka i cvijeća..)

Biootpad bogat UGLJIKOM:
-- lišće, granje (usitnjeno), slama, piljevina, iglice crnogorice..

Iskustvo pokazuje da mješavina kompostnog materijala ima povoljne osobine ako se izmješa oko dvije trećine vlažnog, zelenog, hranjivog materijala i jednu trećina smeđeg, suhog i manje hranjivog.
 
Natrag
Top