Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Josip Slavenski

JS.jpg

Josip Slavenski rođen je 11. maja 1896. godine u Čakovecu. Studirao je kod Kodalja i Novaka. Zatim je i u Prizu imao kontakt sa Šestoricom. Njegova dela su često bila priznatija u inostranstvu nego u domovini. Pedagog i jedan od prvih i veoma aktivnih članova Međunarodnog društva za savremenu muziku (SIMC). U svom opusu obuhvata skoro sve žanrove osim opere i baleta.
Od simfonijskih dela tu je Simfonija epos, Svite Balkanofonija i Četiri balkanske igre, Sa Balkana, Jugoslovenska svita, Iz Jugoslavije, U planinama Jugoslavije, simfonojska slika Nokturno, Muzika za orkestar i Muzika za kamerni orkestar. Od Heliofonije za hor, elektronske instrumente i veliki orkestar dovršen je samo stav Haos.

U koncertnom žanru napisao je violinski koncert i klavirki koncert koji je nedovršen. Od kamernih dela tu su tri gudačka kvarteta, kvintet Sa sela, Duvački kvintet, Slavenska sonata za violinu i klavir i Sonata religiosa za violinu i orgulje. Za klavir napisao je dve zbirke Igre i pesme sa Balkana; Sonatu; svite Sa Balkana; Jugoslovensku svitu i svitu Iz Jugoslavije.

I ako nije pisao opere pisao je vokalno-instrumentalna dela. Tako imamo kantate Simfonija orijenta; Kantata mladosti; Borba za Jugoslaviju; niz solo pesama uz klavir ili mali orkestar kao ciklus Pesme moje majke za alt, gudački kvartet ili gudački orkestar. Sve su te pesme uglavnom utemeljene na narodnim melodijama. Od a capella horova tu su Ružice rumena; Ljubavna pesma; Molitva dobrim očima i Voda zvira koja je stilizacija međumurske narodne pesme.
Slobodno obrađuje narodne melodije a u svojoj muzici toliko se uživljuje u duh narodnog melosa da granice između autentičnog folklora i originalnog stvaralaštva potpuno nestaju. Uglavnom koristi slobodnu formu, često rapsodičnu, ponekad zasnovanu na tradicionalnim obrascima kao što je sonatna forma. Na harmonskom polju uvodi najsmelije novine u srpskoj muzici. Oštre disonance koje idu do politonalnosti i atonalnosti, nastaju iz polifonog vođenja glasova ili iz gusto zbijenih akordskih grozdova, klastera. Koristio je modalne i pentatonske lestvice folklornog porekla, a i njegova promenljiva ritmika potiče iz narodnog stvaralaštva. Folklorom uslovljen ekspresionizam javlja se u delima Simfonija orijenta, Slavenska sonata, Balkanofonija i Klavirska svita sa Balkana.

Balkanofonija je efektna orkestarska svita iz sedam oštro kontrastnih stavova: Srpska igra, Albanska pesma, Turska igra, Grčka pesma, Rumunska igra, Moja pesma i Bugarska igra.

Slavenska sonata za violinu i klavir je jednostavačna, bez citata ali u narodnom duhu. U razvojnom delu pijanista svira celom šakom da bi izveo grozdove od gusto zbijenih sekundi očigledno folklornog porekla.

Simfonija orijenta je kantata za soliste, hor i orkestar, prvobitno pod nazivom Religiofonija. Nije hteo samo da da muzičke evokacije svetskih religija već da prikaže emotivni i duhovni svet čoveka od prašumskog čoveka do čoveka današnjice. A sve te, pretežno istočne kulture, spaja muzika kao manifestacija čovekove duhovne aktivnosti. Zato je naziva ’nad-religijom’.

Pagani
Sastav je muški hor, bariton i bas solo, ksilofon i timpani. Solisti i hor pevaju na slog ’ha’ sa glisandima i vibriranjima karakterističnim za muziku primitivnih naroda, a ksilofon i timpani izvode složen ritmički kanon koristeći tri tona c-d-f koje Slavenski naziva ’pra-motivom’. Tek kasnije se u vokalnim deonicama javlja i ton e.

Jevreji

Da bi dočarao kolorit starojevrejske ritualne muzike ovde koristi samo drvene duvače, rogove i harfu, a tonalna baza je lestvica od 9 tonova u oktavi (e-fis-g-a-b-c-des-es-fes). Solo bariton nastupa sa bogato melizmatičnim napevom na starojevrejski tekst, a hor odgovara solisti.

Budisti

Ovde prvi put koristi veliki orkestarski aparat. Ceo je izgrađen na pentatonskoj lestvici. Tekst je sanskritska izreka. Kulminacija je osmoglasni kanon na glavnu melodiju koji se gasi u visini zvukom solo violine.

Hrišćani

Kyrie eleison po starovizantijskim motivima. Četvoroglasni horski kanon uz diskretnu podršku orkestra. Srednji deo Christe eleison je kanon na novu, nešto življu temu, zatim se ponavlja Kyrie eleison ali u bržem tempu i snažnijem zvuku.

Muslimani

Atmosfera tople tropske noći. Ležećim tonom g nad kojim solo tenor peva Mujezinovu pesmu na arapski tekst. To je napev pun orijentalnog kolorita u svojim melizmatičnim ukrasima i prekomernim sekundama. Zahteva od soliste istočnjački, nazalni način pevanja. Drugi deo je čisto instrumentalan, postupno ubrzava tempo, sa porastom zvuka, i uvodi u treći odsek, Ritualnu igru derviša. U sve bržem pokretu muzika raste do fanatične ekstaze naglo prekinute na vrhuncu zanosa.

Muzika

Ovo je instrumentalni stav. To je ispovest kompozitora koji muziku stavlja iznad religije i filozofije. Na široku temu violončela razvija četvoroglasni kanon u gudačkom orkestru. Gradaciju pomažu ostali instrumenti sve do zaključnog prestissimo gde gudači stojedanaest taktova drže isti akordski fon na kome se vrše politonalni sukobi.

Pesma radu

Finale se uklapa u celinu kao simbol stava savremenog čoveka prema životu. Tekst je napisao Slavenski. To jednostavačna i pristupačna muzika sa prizvukom narodnog kola i masovne pesme. Iako po muzičkoj sadržajnosti ne nadmašuje prethodne stavove, himnični zaključak je, bar po snazi zvuka, kulminaciona tačka čitavog dela.

Izvor: Muzička centrala




 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Muzički primeri







 
Poslednja izmena od urednika:
Natrag
Top