LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Jabuka

Za uzgoj jabuke je značajnije više vlažno nego suvo podneblje, mada se ona kao voćka prilagodila različitim geografskim i klimatskim uslovima. Ipak za jabuku su najbolja plodna, umereno vlažna i duboka zemljišta. Za uspešan rast ove voćke kao i za njenu produktivnos u rađanju važne su obilne padavine u zimskom periodu i dvoljna količina padavina u vegetaciji izuzev u periodu cvetanja kada postoje uslovi za zarazu čadjavom krastavošću i opsanost od mogucnosti slabe oplodnje.
Za jabuku su najbolja osunčana i promajna mesta, bez jakih, suvih i hladnih vetrova pogotovu u vreme cvetanja. Ako su voćke u nekoj zaseni obojenost plodova i kvalitet nece biti zadovoljavajući.
Jabuka teže podnosi jake letnje vrućine, dok je na zimske mrazeve u osnovi otporna. Osetljiva je na slane i pozno prolećne mrazeve u kretanju vegetacije. A posebno u periodu cvetanja sto moze značajno da utiče na rod. Ova osetljivost na pozne mrazeve je najizraženija kod sorti najranijeg perioda cvetanja. Neke sorte jabuke su osetljive i na rane jesenje mrazeve pri čemu moze doći do oštećenja vrhova lastara (Zlatni I Ružičasti delišes).
Koren jabuke moze biti generativnog porekla (iz semena).ili vegetativnog (iz adventivnog pupoljka).
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Najveći deo korenove mase (oko 70%), nalazi se na dubini do 30 cm i razvija se u širinu obima krune, a kod starijih voćaka i prelazi širinu obima krune, tako da je u povoljnim uslovima nege stariji jabučnjak po celoj površini prožet žilama. Koren generativnog porekla znatno dublje prodire u zemlju od korena vegetativnog porekla.
Jabuka nepovoljno reaguje na višak azota u zemljištu, dok su joj potrebe za kalijumom izražene. Preporučuje se komleksno đubrivo koje se naziva jabukan sa sledećim odnosima hraniva: NPK 8: 4: 20.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Jabuka je u suštini samobesplodna voćka izuzev nekih sorti koje u veoma povoljnim uslovima i nege mogu dati plodove samooprašivanjem i to u ograničenim količinama.
Međusobno oprašivanje mnogome zavisi od klijavosti polena pri cvetanju, sto je klijavost polena slabija to je voćka lošiji oprašivac i obrnuto. Ako je jabuka diploidna moraju se obezbediti bar još jedna sorta oprašivač u blizini, dok se za triploidne sorte mora obezbediti prisustvo od najmanje dve sorte dobrih oprašivača.
Navešćemo nazive sorti koje su dobri oprašivači: Ajdared, Ružicasti i Zlatni delišes, Starkrimson, Džems griv. Mantet, Bdimka , Šumatovka, Šampanjska renata, Greni smit, Lepocvetka, Astrahan crveni i tako dalje. U nekim slučajevima sorta dobra oprašivač ne može oploditi sortu koja od nje vodi poreklo. Na primer: Sorta Džonagold je nastala ukrštanjem roditelja i to Zlatnog delišesa i Jomatana, tako da Zlatni delišes iako je dobar oprašivač ne može oprašiti sortu Džonagold jer su istog porekla.
Sorte jabuke loši oprašivači: kloz, Kolačara, Crvena i stndardna Boskovka, Džonagold, Timočanka, Starking, Mucu I td.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Najpoznatije štetočine jabuke su: jabukin smotavac, jabukin surlaš, jabukin cvetojed, jabukin moljac, smotavac pupoljka, staklokrilac, jabukina osa, kalifornijska štitasta vaš, lisne vaši, jabukina krvava vaš, pregljevi (grinje), voćne pipe, nematode, glodari ( zečevi, poljski miševi, voluharice) itd.
Najpoznatije bolesti jabuke: Čađava krastavost, pepelnica, plamenjača, kruške i jabuke, bakteriozni rak jabuke, viroze, mikroplazmoze, metličavost, gumasto drvo itd.
Bolesti skladištenja: jonatanove pege, gorke pege, plutaste pege, ožegotine , posmeđivanje pokožice, plare, brašnjivost, staklavost, gorka trulež, trulež semene kućice i td.
Podloge za jabuke mogu biti generativnog i vegetativnog porekla.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Generativne podloge se dobijaju iz semena šumskih divljih jabuka pri cemu treba imati u vidu da postoji veliki broj divljaka koje se razlikuju po bujnosti, rodnosti i otpornosti na bolesti pri čemu se mora voditi računa pri izboru divljih jabuka za generativne podloge. Pošto ove podloge daju bujna stabla sve ređe se koriste u praksi.
Vegetativne podloge su dobijene selekcionisanjem u voćarskim institutima u svetu i imaju otpornosti na bolesti, ujednačen rast, dugovečnost, otpornost na sušu i mraz, dobar afinitet ( srastanje) pri kalemljenju i željenu bujnost.
Vegetativne podloge za jabuku se dele po bujnosti na: slabobujne, srednje bujne, bujne i vrlo bujne.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Najpoznatije podloge i najviše raširene kod nas i u svetu su:
-Ist maling, označene slovom M i arapskim brojem I
-Maling merton, označene slovima MM I arapskim brojevima od 101 do 115
Slabobujne podloge: M 9, M 26, M 27.
Srednje bujne podloge: M 2, M 4, M 7, MM 104 i MM 106
Bujne podloge: M 11, MM 109, MM 111 i sejanac divlje jabuke.
Veoma bujne podloge: M 16 i M 25.
Za podizanje savremenih plantažnih zasada kod nas najviše se preporučuju podloge:M 9, M 26 i MM 106. Podloge M 9 i M 26 su podloge za gustu sadnju bez koje nema intenzivne proizvodnje. Na žalost ove dve podloge se slabo ukorenjavaju, pa je neophodno obezbediti im naslon u toku čitavog života što poskupljuje proizvodnju. U zadnje vreme se pokušava kalemljenjem preko posrednika da reši ovaj problem. Na srednje bujnu ili bujnu podlogu koja ima razvijen koren kao posrednik se kalemi slabobujna podloga, a na nju željena plemenita sorta. Mala su iskustva u ovakvom rešavanju problema ukorenjavanja, pa se nalaže opreznos u njegovom korišćenju.
Orjentaciona rastojanja pri zasnivanju zasada bezvirusnim kalemovima jabuke u zavisnosti od uzgojnog oblika i bujnosti sorti i podloga:
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
____Oblik_krune______Bujnost sotre_____Podloga_____Razmak__
Poboljš. Piramida…………bujna…………....sejanac.div…….7 X 6m
Poboljš.piramida…………slabo bujna………sejanac.div…….5,5 X 4,5m
Kosa palmela…………….bujna………….....sejanac.div…….5,5 X 4,5m
Kosa palmeta…………….slabo bujna……….sejanac.div……4,5 X 3,5m
Vretenasti žbun…………...bujna……………..M 9………......4,0 X 1,8m
Vretenasti žbun…………...slabo bujna…….…M 9…..…........4,0 X 1,2m
Vitko vreteno……………..bujna…….……….M 9………......3,8 X 1,6m
Vitko vreteno……………..slabo bujna……….M 9………......3,8 X 1,1m
Vretenasti žbun……………bujna……………..M 26………....4,0 X 2,1m
Vretenasti žbun…………....slabo bujna……….M 26……....…4,0 X 1,6m
Vitko vreteno……………...bujna……………..M 26………....3,8 X 1,8m
Vitko vreteno……………...slabo bujna……….M 26………....3,8 X 1,4m
Pilar…………………….....slabo bujna……….M 26……........3,0 X 1,0m
U koloni "Razmak " prvi broj označava rastojanje između redova, a drugi rastojanje između kalemova u redu.

 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
GLOSTER (NEMAČKA) Plod krupan do vrlo krupan mase od 180-260 g zarubljenokupastog oblika slična je Ričaredu. Pokožica svetlo zelena, u berbi svetlo žuta, veći deo ploda prekriven ružicastom svetlocrvenom bojom, meso bledožuto, sočno, slatko, blagonakiselo, aromatično. Sazreva polovinom IX meseca. Bujna je uskopiramidalne krune, cveta srednje rano i dugo. Osetljiv je na č. krastavost, posmedjivanje pokožice, srednje osetljiv na plamenjaču, otporan na pepelnicu i mraz. Na slabobujnim podlogama M 9 i M 27 moze da rodi i do 40t/ha. Ponekad rađa naizmenično (alternativno). Rezidbom sprečavati jačanje vrsne krune. Oprašuju ga: Elstar, Akane,Jonatan,Ričared, Spartan, Merloze, Greni smit, Zlatni delišes.


goim055.jpg

Gloster u čuvanju
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
RIČARED (S.A.D.) Plod srednje krupan do krupan, zarubljenokupast, boja pokožice svetlozelena do bledožuta, jarkocrvena boja pokriva celu površinu ploda. Meso žuckasto, sočno, sladunjavo i aromatično. Ričared ima nejkvalitetnije plodove u grupi Ruž delišesa.
Sazreva u drugoj polovini IX meseca. Bujno stablo naročito u prvim godinama. Cveta srednje rano i kratko. Osetljiv je na zimske i prolećne mrazeve. č. krastavost, nedostatak Mg, Mn i Zn, gušenje korena, a otporan je na pepelnicu. Dobre rezultate daje na podlogama M 9 i M 26, plodnom zemljištu i pri visokoj agrotehnici rađa vrlo dobro. Diploidna sorta, oprašuju ga: Akane, Jonatan, Zl delišes, Merloze, Ajdared, Greni smit. U hladnjači se čuva do aprila. Na trzištu postiže povoljnu cenu.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
AJDARED (S.A.D.) Plod je krupan loptastokolačast, pokožica žuto zelena prekrivena većim delom sa privlačnim crvenilom. Meso čvrsto, sočno, beličasto, vinastonakiselo, kvalitetno. Plod dobro podnosi rukovanje i transport odležavanjem dobija na sočnosti i ukusu. Sazreva krajem IX početkom X meseca. Stablo je do srednje bujno, srednje rano cveta pogodna za formu vretenast žbun. Cvet je osetljiv na pozni mraz. Dosta je osetljiva na pepelnicu, srednje osetljiva na plamenjaču, otporna na čadjavu krastavost. Moguća pojava jonatanovih pega. Jedna od vodećih i ekonomski značajnih sorti kod nas. Uvek ima dobru tržišnu cenu, Na podlogama slabe i srednje bujnosti (M 9, M 26, MM 106) uz dobru negu daje visoke i redovne prinose. Dobar je oprašivac mnogih sorti, a njega oprašuju: Koks, Oranž, Jonatan, Čadel, Ričared, Starking, Zlatni delišes, Merloz, Greni smit, Gloster. Na rano obranim plodovima može se javiti posmeđivanje pokožice. Plod ne otpada.
 
Natrag
Top