Izrael

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Viseći vrtovi Haife

1_955f7bb2f2.jpg

1_9b12b3bc91.jpg

1_c687178b03.jpg

1_bb0b518970.jpg

1_d7626f6ddd.jpg


Dragomir Vlajsević – 10.08.2010.

Bahai vrtovi su vrtovi bahai religije, a smešteni su u izraelskom gradu Haifi. Poznati su i kao viseći vrtovi Haife i ubrajaju se među nova svetska čuda. Osamnaest terasa stepenasto se spušta s planine Karmel, okružujući grobnicu Baba, osnivača bahai religije. Vrtovi su nastali u njegovu čast i postali su internacionalno sedište mlade bahai religije, koja je nastala u Persiji sredinom 19. veka.
Bahai veruju u jedinstvo svih religija i da su božiji poslanici poput Mojsija, Isusa i Muhameda bili poslati u različitim vremenima sa svojim učenjima, koja su odgovarala tadašnjim promenljivim društvenim potrebama, ali s istom porukom. Poslednji od ovih božanskih poslanika bio je Bahha´ Allah (1817-1892). Turske vlasti su ga proterale u Ako, gde je i nastalo njegovo učenje. Baha´u´llah je tokom jedne od svojih poseta Haifi 1890. godine pokazao svome sinu mesto gde treba da bude sahranjen. Posle njegove smrti, njegovi učenici su tajno preneli ostatke u Svetu zemlju i tu ga sahranili. Originalne planove za ove vrtove osmislio je poslednji čuvar bahai vere, Shoghi Effendi. Arhitekta Fariborz Sahba započeo je radove na obnovi 1987. godine.
Terase predstavljaju 18 učenika Baba, s devet glavnih krugova unutar kojih je smeštena grobnica. Osamnaest terasa, zajedno s terasom grobnice Baba, čine broj 19, koji ima veliki značaj u religiji bahai i babi religiji. Od same baze vrtovi se protežu niz planinu u dužinu od jednog kilometra. Terasasti vrtovi povezani su stepenicama koje se spuštaju sa strane, zajedno s vodom koja teče preko stepenica i mostića u svaku fontanu pojedinačne terase. Voda koja se spušta niz vrtove cirkuliše u zatvorenom sistemu unutar svake fontane, tako da zapravo nikud ne otiče.
Ovo je prelepa kreacija koju održavaju sledbenici bahai vere. Briga za svaku biljku dovedena je do savršenstva. Postoje čak i metalni ramovi prema kojima se šišaju čempresi. Vrtovi su dizajnirani tako da su potpuno izolovani od spoljašnjih zvukova. Pružaju mir i na taj način prenose poruku o jedinstvu čovečanstva. Kada uđete u vrtove, osećate se kao Alisa u Zemlji čuda. Na sve strane nalaze se čempresi i cveće iz celog sveta. Svaka terasa uređena je na isti način, s fontanom u sredini i dve palme sa strane, a pod njima se nalazi cveće. U dnu bahai vrtova, ispod poslednje terase, smeštena je velika fontana okružena belim mermernim platoom. U sredini terasa dominira kupola Babove grobnice. Ispred nje se nalazi poseban vrt s cvećem posađenim u različitim savršenim geometrijskim oblicima. Poseta vrtovovima je besplatna, ali se morate prvo najaviti. Za žene je obavezno nošenje šala preko ramena i suknja ispod kolena. Nemojte zaboraviti, ovo je ipak hram.

Izvor: Krstarica





 
LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Bahajski vrt

U Haifi se nalazi jedan od najlepših svetskih vrtova, koji ne služi samo za uživanjeu lepoti potkresanog cveća i trave, već je i sedište velike svetske religije

2ia5405.jpg


Na brdu Karmel iznad Haife nalazi se Bahajski vrt. Jedno od najlepših postignuća pejzažne arhitekture.
Vrt se spušta strmoglavo, sve do bulevara koji vodi pravo u luku. Kada se gleda s vrha, vidi se sva širina zaliva, pogled se gubi u izmaglici koja se diže iznad mora. Ovaj pogled na Mediteransko more s vrha Bahajskog vrta, smatra se jednim od najlepših pogleda na svetu. (U prvih deset je sigurno i naše ušće Save u Dunav)
Bahajski vrt je lepo uređeno zemljište, koje je oplemenjeno kaskadnim bazenima, cvetnim alejama, stepeništem od plemenitog kamena. (Kažu da je stvaranje vrta koštalo 270 miliona dolara!) Tu su još neki manje ili više uspešno urađeni, zavisi od ukusa, ukrasi – orlovi, pozlaćeni stubovi... Vrt je građen od 1990. do 2001.
Namera arhitekte ovog vrta, Fariborza Sahbe, nije bila da samo napravi privlačno mesto za građansku promenadu – ne, mnogo više od toga. Bahajski vrt je i sedište istoimene religije. Ovaj vrt u Haifi je centralno mesto. Bahajskih vrtova,manjih i većih od ovoga u Izraelu, ima po celom svetu. U Haifi je sahranjen i osnivač religije Bahaalah (Baha`u` llah, 1817-92). Mauzolej je građen pet godina, od 1948. do 1953. Sledbenici Bahajske vere, slede verovanje o jedinstvu svih religija. Po njima, Božija poruka je jedinstvena, i nju po svetu šire „porukonosci“ kao Mojsije, Isus, Muhamed, koji govore različitim jezicima, u različitim zemljama i u različito vreme – ali govore istu poruku.
Tako da je Bahai vrt Sveto mesto. Bahajska vera propagira još i uživanje u realnom životu, protiv je velikih socijalnih razlika, zalaže se za jedan svetski jezik i jedan sud pravde.
Ulaz u vrt je besplatan, ali su na tabli označeni mnogi uslovi koji ukazuju posetiocima da se posebno psihički i fizički pripreme, jer ovo nije obično mesto. Vodite računa o sebi, odgovorni ste za svoju bezbednost, čuvajte svoje stvari. U vrt neka ne ulaze fizički slabi, ulazite na sopstveni rizik. Zabranjeno uvoditi životinje, nositi oružje, zabranjeno jesti sendviče i lizati sladoled, trčati i igrati se, ne sme se dodirivati voda u bazenima i fontani i ista piti, zabranjeno pušiti, držite decu za ruke...
Da li će takvo slično upozorenje stajati naulazu u raj? Ko zna? Mi grešnici raj nebeski nećemo videti. Ovaj Bahajski liči na retku priliku...


Tekst i foto Nenad Novak Stefanović

Politika
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Kupovina u Jerusalimu

Kupovina u Jerusalimu


Šta se dogodi kada se spoji potreba za kupovinom i želja da se to učini kod verski bliskih trgovaca – i to u Jerusalimu

4%20jer.jpg

Jerusalim



Jerusalim je veličanstven grad za one koji veruju u „Nešto“. Bez obzira kako se to „Nešto“ zvalo. Ali je istovremeno i veoma komplikovan grad. Izdeljen na četvrti; grčku, jermensku, arapsku i jevrejsku. Sem toga je sedište vlade Izraela, dok ga i Palestinci smatraju svojim glavnim gradom. A sve vere, osim budista ga doživljavaju kao svoje sveto mesto...

U tako zamršenom gradu, najluđa stvar koja može nekom da padne na pamet je da ne kupi ono što hoće u prvoj radnji na koju naiđe. Umesto brze kupovine, ludost je pomisliti na radnju koja je jeftinija, i ima odličan izbor. Uz to, je i hrišćanska, mada nije versko opredeljenje vlasnika na prvom mestu. Mala mana je što ta radnja baš nije iza ćoška, već treba malo ići. Ko je spreman na avanturu, mogao je da krene. I ko nije spreman, takođe polazi, jer ne može da se razdvaja od grupe. U Jerusalimu sve može da postane avantura.
Radnja se nalazi u Vitlejemu, koji je blizu, geografski. Ali ne i vremenski. Vremenski u značenju hronološki i istorijski. Kako smo došli do poslednjih četvrti Jerusalima, koji nije veliki grad – ima 650. 000 stanovnika, tako smo stigli do zida.
Neverovatan zid, iz nekih prošlih vremena – visok oko tri – četiri metra, siv, betonski, s kulama na stotinak metara. Kilometrima dugačak, dokle oko seže. Zid deli Vitlejem, teritoriju pod palestinskom upravom i Jerusalim. Na kotrolni punkt stiže naš beli minibus. Vojnici na punktu su mladi, ne baš pod konac utegnute uniforme. Polovina su devojke. Nose maslinaste uniforme i bele majice koje se vide ispod raskopčane bluze. U rukama su im ogromne, nesrazmerne puške. Nema prolaza. Pokazuju prstom – nazad. Bez objašnjenja.
Vozač predlaže da ne odustanemo od kupovine u Vitlejemu. Naravno da sad nećemo. Taman je postalo interesantno. Odlazimo na drugi kontrolni punkt. Usput nam vozač pokazuje ogromno naselje, kao naše Labudovo brdo – koje je kompletno izgrađeno, ali nije useljeno. Niko u njemu ne živi. Izgrađeno je da bi se zauzelo brdo. Godinama stoji prazno. Sablasno. Nikoga nema oko belih solitera.
Stižemo na drugi kontrolni punkt. Za razliku od prethodnog ovaj je sporedan, ispred nas nikog . Mladić i devojka s puškama, ne mrdaju se dok im prilazimo. Kad je kombi stao ispred rampe, samo lenjo pokažu – nazad. Nema rasprave. Kuda sad? Vozač ima rešenje, ali traži da se složimo – hoćemo li i dalje da rizikujemo. Naravno.
Krećemo sasvim na drugu stranu od glomaznog zida. Idemo prema Jerihonu. Svuda okolo pustinja. Nigde drveća. Sunce i kamena pustinja. Na jednom semaforu, minibus pravi polukrug, i ulazi u suprotnu traku. Vraćamo se. Ali čim smo se uključili na auto-put za Jerusalim, skrećemo na zemljanu stazu. Pojavljuje se zid, ali mi smo sa njegove unutrašnje strane. Nema kontrole. Posle nekih petnaest minuta ušli smo u Vitlejem.
U radnji u kojoj je, kao, jeftino, dočekuju nas ogromni popusti. Prvi je 30 posto, a zatim gazda radnje daje specijalni od još 20 odsto. Grupa kupuje zlatne krstiće, narukvice, ikone, srebrne krstove, Bogorodice ornans. Ogrlice od poludragog kamena.
Dobro natankovani robom i zadovoljni, jer su cene daleko niže od beogradskih, dočekuje nas ispred minibusa grupa uličnih prodavaca. Ogrlice od poludragog kamena koje smo u radnji kupovali za 20 evra komad, ulični prodavac nudi za 15. Posle zabavnog cenjkanja, koje ima i elemente ljutine, okretanja leđa, pa vraćanja sa nečim nalik suzi u očima – pristaje da dve proda za 20 evra. Trgovina je sklopljena, ali smo nezadovoljni jer nas je prevario osećaj da smo dobro prošli s cenama u radnji.
Stižemo do kontrolnog punkta izraelske vojske. Čekamo na red. I tu se pojavljuje ulični prodavac ogrlica od poludragog kamena. Čudi nas da sme da se muva na deset metara od kontrolnog punkta. Prodavac protura ruku kroz prozor – nudi tri ogrlice za 15 evra. Svi su već kupili, pa im je dosta kupovine, ali se osećaj izneverenosti ponovo javlja. Prodavac spušta cenu – tri za 10 evra. Počinje cenkanje. Kako se minibus približava vojnicima, cena se spušta. Na kraju prodaje 5 za 10 dolara. Nekoliko ljudi kupuje. Približavamo se na metar od vojne kontrole. Prodavac se žali, traži da mu se doplati, suviše je jeftino dao. Protestuje.Traži da mu se da još 10 evra, jer je na gubitku. Pogled vojnika u zelenoj uniformui sa velikom crnom puškom, vraća ga iza zamišljene linije koju ne sme da pređe.
Kupovina je završena. Vraćamo se u sigurnost hotela sa 5 zvezdica.
Tekst i foto Nenad Novak Stefanović

objavljeno: 13/10/2010
Izvor: Politika



 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Hodočašće u Svetu zemlju

Hodočašće u Svetu zemlju

27. 10. 2010 .
Press

Jedinstveno šarenilo lica, nošnji i jezika, hramovi i sveta mesta na svakom koraku i neponovljivi spoj vere i istorije - sve to nudi odlazak u Izrael, jedinu zemlju koja nosi naziv „sveta"

1.jpg


U Izraelu postoji čak 3.500 istorijskih ili svetih mesta, a na svakom od njih čeka vas neponovljivi doživljaj vere i istorije. Prastara naselja, svedoci i mesta istorije, ali i moderni kvartovi koji stoje kao uklesani u strma brda, usidrili su se tik uz zelene doline i rasporedili se uz obale Mrtvog mora.

Na obali Mrtvog mora

Izrael je zemlja neopisive lepote, koja u sebi ima pomalo mediteranskog, bliskoistočnog i starorimskog šarma. Prostire se na više od 20.000 kvadratnih kilometara, od čega gotovo 70 odsto prekriva pustinja. Zajedno sa Palestinom, ova zemlja „čuva" najsvetija mesta hrišćana, Jevreja i muslimana, ona je dom sina božjeg koji se ovde rodio, živeo i stradao. Kao simbol najznačajnijih događaja hrišćanstva, Božića i Uskrsa, idealna je destinacija baš u periodu ovih velikih praznika.
Zajedno sa svojim mondenskim predgrađem Jafom, Tel Aviv je epicentar kupovine, zabave i odlične hrane. Stara Jafa se smatra najstarijom lukom na svetu. Odavde otiđite do biblijskog Loda i posetite crkvu Svetog Đorđa, u kojoj se nalazi grob ovog sveca. Nastavak puta će vas odvesti prema starim filistejskim gradovima počevši od dela Bet Šemeša, preko Berševe pa sve do Elata na jugu. Jug zemlje je poseban po mnogo čemu. Ovde se nalazi najniža tačka zemlje, Mrtvo more sa neobičnim priobaljem, ali i ostaci najstarijeg grada na svetu Jerihona. Na Brdu iskušenja stoji prelepi grčki manastir, a s obzirom na to da se do njega stiže žičarom, turisti mogu da uživaju u panorami Nazareta i okoline. Nastavite do reke Jordan i čuvenog mesta krštenja Jardenit, a jedinstveni doživljaj imaćete ako se brodom zaputite ka svetim mestima kraj Galilejskog jezera, gde je Hrist propovedao.

Jerusalim

Glavni grad Izraela i jedan od najstarijih gradova na svetu je mesto na kome se ukrštaju religije poput hrišćanstva, judaizma i islama. Smešten je na Judejskim brdima, a krase ga prelepa zdanja, sva do jednog sazidana ili „presvučena" u kamen. Iako njegovo ime znači „grad mira", istorija Jerusalima ne beleži mnogo mirnih perioda. Osvajali su ga i razarali Egipćani, Grci, Rimljani, Persijanci, Turci...

Stari grad je izgrađen 1536. godine, u vreme Sulejmana Veličanstvenog, i danas ne izgleda kao grad u kojem je živeo Isus Hrist. Ipak, precizno su utvrđeni i rekonstruisani put njegovog stradanja i mesto raspeća. Ulica stradanja ili Via dolorosa predstavlja trasu dugu 1.000 koraka kojom je Isus koračao noseći krst na kojem je razapet. Počinje od Lavljih vrata i vodi do Golgote, gde je Grob Spasitelja. Na mestu Hristovog raspeća stoji velelepna Saborna crkva Hristovog groba, koja se smatra centrom hrišćanskog sveta, a čini je kompleks manjih crkava koje su spojene zajedničkim krovom.


Maslinova gora

Jedan dan treba posvetiti i odlasku u Vitlejem i obilasku znamenitosti ovog gradića. U njemu će vas dočekati crkva Hristovog rođenja, crkva na Poljima pastira, manastir proroka Ilije, a u povratku vredi zastati kod mesta En Karem, u kome je rođen sv. Jovan Krstitelj.
Nezamislivo je boraviti u Jerusalimu, a ne obići Maslinovu goru, koja se prostire s istočne strane grada. U njoj je Isus Hrist često boravio, a istorija kaže da se baš u njenom čarobnom okruženju molio, učio apostole molitvi i oprostio se od svojih sledbenika.
Jedna od najpoznatijih crkava Maslinove gore je crkva Svete Marije Magdalene iz 19. veka. Značajna je kao sveto mesto u kome se čuva deo časnog krsta na kojem je mučen Isus Hrist, kao i ikona koja prikazuje Mariju Magdalenu kako u Rimu predaje crveno jaje caru Tiberiju, potvrđujući time da je Hristos vaskrsao. Crkva je smeštena u blizini takođe impresivnog ruskog manastira Hristovog vaznesenja. Iako na Gori postoji još mnogo jedinstvenih mesta koje treba videti, jedno od onih koje ne bi trebalo zaobići je katolička crkva Oče naš, u kojoj je Hrist prvi put izgovorio molitvu gospodnju. Na zidovima u okviru crkvenog kompleksa ova molitva je ispisana na čak 63 jezika, među kojima je i aramejski, kojim je govorio sam Isus.


1.jpg
2.jpg
3.jpg
4.jpg




 
Član
Učlanjen(a)
10.05.2010
Poruka
2.064
Izrael: Glamur i oprez

Izrael: Glamur i oprez

Na obali Sredozemnog mora veliki broj raskošnih hotela i restorana, ali nije svuda tako. Pojedine delove Tel Aviva turisti ne treba da vide​

novosti.rs

tur-Tel-Aviv4_310x186.jpg

IZRAEL, sam po sebi, nudi mnoštvo kontrasta, život pod maskama i stalno prisustvo straha koji kao da lebdi u vazduhu. Sve to ne samo zbog naoružanih vojnika, koji se mogu sresti na svakom koraku, već se slika o uvek pripravnom društvu vidi i u svakodnevnim futinzima i vežbanjem običnog sveta: od jutra do povečerja, pa čak i u ranim jutarnjim časovima.

U Tel Avivu, na obali Sredozemnog mora je raj, sjaj glamura modernih građevina, mada nije svuda tako: ima delova grada koji podsećajući na nešto što bi se moglo nazvati i predvorjem pakla. Slično Barseloni ili Marselju, luksuzni hoteli sa pet “zvezdica” se uzdižu tik uz obalu Sredozemnog mora. Jedan do drugog, uz plažu od sitnog peska, nalik prosutom brašnu, smešteni su „Interkontinental“, “Kraun plaza“, „Šeraton“, „Hilton“... Gledaju pravo u tu lepotu, a ispod njih se u nizu nalaze restorani, kafići i ostala zdanja u kojima je izuzetno buran i bogat noćni život.


PROMENADA duga i lepa, „trkači“ i biciklisti su posebno povlašćeni, imaju svoje staze, a na dugoj peščanoj i lepo uređenoj plaži najviše je improvizovanih terena za odbojku... Meštani kažu da leti ova obala „gori“: prepuna je turista i domaćeg stanovništva, i svi već od februara počinju da se kupaju u još hladnoj vodi Sredozemnog mora. Napolju je 19-20 stepeni Celzijusa, voda koji stepen hladnija, ali odvažni ulaze u nju...

SKUPO
RESTORANI na obali su neka vrsta mamipara, hrana je raznovrsna, mada kad se plaća račun, ruka mora duboko u džep. Tako, na primer, hamburger od govedine, sa prilogom od nekoliko salata i krompirom, kao i veliko pivo „makabi“, košta 25 evra. U prodavnicama je roba skuplja bar 30 - 50 odsto nego kod nas. Ali, Izraelce to ne pogađa, jer im je prosečna plata između 2.000 i 2.500 dolara.
Na južnom rubu Tel Aviva, niz istu plažu dugu nekoliko kilometara, smeštena je Jafa, drevna luka, danas drugi po veličini grad u Izraelu. Iza zidina, pred kojima putnike dočekuje džamija Al - Bar, podignuta u doba Otomanske imperije, uzdižu se: zgrada Starog Saraja, danas pretvorena u Muzej Jafe, pa crkva svetog Petra, sinagoga i svetionik kao simboli ovog grada čije se ime pominje još u 15. veku pre Hrista.

Draž onoga što su urezale hiljade godina malo je okrnjila restauracija Jafe, jer je primetno da brušeni kamen potiče iz doba tek nekoliko decenija unazad. Promenada je danas stecište novih bračnih parova, koji se poput Beograđana na Kalemegdanu, maltene ritualno fotografišu na zidinama drevnog grada.

tur-Tel-Aviv5.jpg

NAPUŠTAJUĆI bajkovitu obalu i zalazeći dublje ka jezgru modernog Tel Aviva, ne možete a da ne doživite razočaranje. Slušajući prelepe priče o modernom Izraelu, posetilac očekuje da se susretne sa nečim posebnim. Ali, sa izuzetkom nekoliko oblakodera i tržnih centara, nailazi se na mnogobrojne kuće i zgrade čija je izgradnja napola zaustavljena ili su zapuštene do ivice rušenja, sa oronulim fasadama...


KO dođe u Izrael, a ne vidi Vitlejem i Jerusalim, gradove koji nikoga ne mogu da ostave ravnodušnim, može da se oseća kao da i nije posetio ovu egzotičnu zemlju. Prvo smo krenuli u grad koji je nastao pre više od 3.000 godina, u kojem se rodio Isus Hrist i koji, naravno, živi isključivo od hodočasnika i turista. Mada na tom malom prostoru žive zajedno i hrišćani,muslimani i Jevreji, naš vodič je morao da napusti vozilo, jer mu kao Jevrejinu tamo nije mesto. Dočekao nas je drugi vodič, musliman Samir, koji je studirao u Beogradu. On nam je objasnio da oni mogu da dođu u Izrael jednom godišnje, obično za Božić...

tur-Tel-Aviv6.jpg

Da biste prešli tu demarkacionu liniju, prvo se susrećete s „berlinskim zidom“ koji je visok osam metara. Nema carine, lako se i brzo prođe, ali povratak daje drugu sliku. Onu o strahu. Čekanje nije bilo dugo, ali su u autobus ušli ljudi u uniformama.

Specijalac u plavom, sa pancirom i automatskom puškom, koju drži u ruci s prstom na orozu, a iza njega žena u maskirnom odelu, takođe pod punom ratnom opremom i spremnim oružjem. Za svaki slučaj. Tek kada oni obave kontrolu, autobus ide dalje.


O JERUSALIMU se mnogo toga zna, ali su nezaboravni prizori brda Golgota na kojem je razapet Hrist, pa crkva Svetog groba, Hristove stanice, Zid plača...

Ono što nas je ipak oduševilo dogodilo se na Maslinovoj gori. Videli smo knjigu „Sveta zemlja“, luksuzno opremljenu, ali štampanu -na srpskom jeziku!
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Posetite podzemni Jerusalim

07. 06. 2011. 08:00h| Vestionline

Posetite podzemni Jerusalim

Ispod zakrčenih ulica i svetih mesta starog Jerusalima, svakog sekunda stotine ljudi prolazi kroz tunele, srednjovekovne komore i rimsku kanalizaciju u ovom podzemnom gradu koji se ubrzano širi.

15405_jerusalemf_f.jpg
Jerusalim: Proširuje svoje turističke ponude

Stari grad u Jerusalimu je energična i raznolika enklava sa islamskom arhitekturom i većinski arapskim stanovništvom. Podzemni Jerusalim je drugačiji: ovde buka jenjava, nema jarkog bliskoistočnog sunca i svetlost dolazi od fluorescentnih sijalica. Ovde se oseća zemlja i vlaga i geografija podseća na jevrejski grad koji je postojao pre 2000. godina, prenosi AP.

Arheološka iskopavanja ispod Starog grada su osetljivo pitanje. Za Izrael su tuneli dokaz koliko su duboki jevrejski koreni na ovim prostorima i tuneli su jedna od glavnih turističkih atrakcija za preko milion posetilaca prošle godine.


Za Palestince, koji ne priznaju izraelsku vlast u gradu, tuneli su pretnja njihovim pretenzijama na Jerusalim, ali i svetim mestima islama po gradu.

Nova podzemna linija biće otvorena za dva meseca, čime će se otvoriti još dva kilometra puteva ispod grada. U lavirintu soba i hodnika ispod Muslimanskog kvarta, radnici raščišćavaju šut i instaliraju opremu za nadzor i bezbednosne stubove kako bi sprečili propadanje 700 godina štarih lukova iz ere Mamluka.

Iznad, na ulicama Starog grada, grupa francuskih turista izlazi iz tunela u koje su ušli sat ranije u Jevrejskom kvartu i zatiče se među arapskim radnjama na Via Dolorosi, putu kojim je Isus išao da bi ga razapeli.

156238_jerusalem5620x362_f.jpg
Uski hodnici podzemnog grada

Južno od Starog grada, posetioci mogu da uđu u tunel napravljen pre 2.500 godina i kroz, do kolena duboku, vodu dođu do arapskog kvarta Silvan.

Početkom leta, tu će biti otvoren prolaz - kanalizacija koju su jervejski pobunjenici koristili da bi pobegli od rimskih legionara koji su uništili jerusalimski hram 70 godine nove ere.

Kanalizacija ide uzbrdo, van zidina Starog grada sve do mesta gde se nekada nalazio hram, a sada džamija Al Aksa.

Odatle, kratkom šetnjom se stiže do trećeg prolaza, tunela ispod Zapadnog zida koji ide na sever od svetog jevrejskog mesta, pored kamenova koje su isklesali masoni kralja Heroda do drevnog sistema za navodnjavanje. Posetioci izlaze u drevni kamenolom nazvan Zedekijina pećina koji se proteže ispod Muslimanskog kvarta.
Iskopavanja i radovi na tunelima dešavaju se uporedo sa sukobima Izraela i Palestinaca koji sumnjičavo gledaju na sva dešavanja u Starom gradu, naročito u blizini Al Akse - trećeg najvažnijeg islamskog svetog mesta. Jevreji taj kraj zovu Kupola na steni (Hram nad stenom), mesto na kome su se nalazila dva uništena hrama i koji je tri milenijuma centar jevrejske vere.

Strahovanja muslimana u prošlosti su dovodila do sukoba. Ovaranje novog ulaza u tunel ispod Zapadnog zida 1996. godine izazvalo je glasine među Palestincima da Izrael planira da uništi džamije i desetine ljudi je poginulo u neredima. Proteklih godina, radovi protiču bez incidenata.

Svesni osetljivosti situacije, izraelski zvaničnici ne dozvoljavaju iskopavanja ispod Al Akse. Jedan izraelski istoričar rekao je da bi kopanje ispod Hrama nad stenom bilo "kao kada bi neko pokušao da utvrdi kako ručna bomba funkcioniše tako što bi izvukao iglu i zavirio unutra".

I dok neki Palestinci i dalje smatraju da je cilj iskopavanja tunela potkopavanje stabilnosti islamskih svetih mesta, kritičari Izraela navode da se tuneli koriste kako bi se naglasila jevrejska tradicija u Jerusalimu.

''Tuneli govore: Bili smo ovde pre 2000 godina i sada smo se vratili i evo dokaza'', rekao je izraelski arheolog Jonatan Micrači. ''Živeti ovde znači prihvatiti da postoje i druge priče osim naše".



 
Poslednja izmena od urednika:
Natrag
Top