Istorijat Begeča

Učlanjen(a)
19.01.2020
Poruka
62
Begeč se prvi put spominje 1424. godine u Turskim tefterima 15. veka i već tada je ovo mesto bilo izuzetno dobro organizovano. Prve kuće u Begeču bile su građene od topolove ili vrbove građe, a krovovi su bili pokriveni šašom, trskom i rogozom.

Prvi stanovnici ovog mesta bili su seljaci koji su bežali od „zuluma proklete Jerine“, žene despota Đurđa Brankovića. Begeč je navodno svoj naziv dobio po „Begačima“, ljudima koji su bežali od nevolje. Međutim postoje i druge pretpostavke koje su evidentirane u Turskom tefteru gde se navodi da je na tom prostoru postojalo naselje „Beg-eč“, što bi u prevodu značilo „Begovo naselje“. Begeč je u vreme Turaka bio pod Ugarskom i Turci su u ovo mesto svraćali samo kao trgovci.

2169253a4 (1).jpg
Begeč se prvi put spominje 1424. godine!

Begeč se nalazi na 20-tak kilometara od Novog Sada na levoj obali Dunava. U blizini se nalazi i poznata Begečka jama u kojoj se nalazi staro selo, koje je poplavljeno pre više od sto godina. Zanimljivo je to da je na ovoj lokaciji postojao i pontonski most. Na ovom prostoru se nalazi i arheološko nalazište Zdanje Vizić i Onagrinum.

Brojna arheološka ispitivanja, dokazala su da su na ovim prostorima postojala naselja iz vremena praistorije. Pretpostavlja se da su Skordisci bili prvo pleme koje se naselilo na prostoru sadašnjeg Begeča. Onagrinum Kastelum prvo je formirano naselje na prostoru Begeča u vidu rimskog utvrđenja i to krajem trećeg veka nove ere.


Arheološka ispitivanja dokazuju da je na prostoru Begeča postojalo naselje još iz vremena praistorije!

Negde 1389. godine osim rimokatoličkog stanovništva, prostor Begeča sve više su nastanjivali pravoslavni Srbi. Meštani Begeča su se tokom srednjeg veka bavili poljoprivredom i tako najbolje koristili ono što im je priroda dala, a pre svega kvalitetnu obradivu zemlju.

Kako se u blizini mesta nalazio i Dunav, stanovnici Begeča su se u srednjem veku, bavili ribolovom, a osim ribolova meštani ovog kraja bavili su se i lovom. Poznato imanje Vizić prvi put je pominjano 1408. godine, a između 1804. i 1925. godine bilo je u vlasništvu poznate porodice Kotek. Nakon porodice Kotek imanje prelazi u vlasništvo porodice Kovačević, koja je i sadašnji vlasnik.


Meštani Begeča u srednjem veku bavili su se poljoprivredom i ribolovom!

Početkom 19. veka naselje Begeč je zvanično pripadalo Sremu, ali je ovo mesto zadesila velika poplava. Poplava je primorala meštane da se sa prostora koju danas pokriva Begečka Jama, presele na današnju lokaciju Begeča.

Stanovnici Begeča nekada davno su živeli u zemunicama koje su bile najjefnijije za izgradnju. Zemunice su se gradile u zemlji i to od potpuno prirodnih materijala od blata, goveđeg izmeta, trske i drveta. Centralno mesto svake zemunice bilo je ognjište, gde se ložila vatra zbog kuvanja, a zimi se na taj način zagrevao životni prostor.


Begeč je početkom 19. veka pripadao Sremu!

Crkva Svetog apostola i jevanđeliste Luke u Begeču, izgrađena je u barokno-klasicističkom stilu 1838. godine. Prelepi ikonostas u rokoko stilu izradio je nepoznati autor, a Jovan Klajić je u kasnijem periodu izradio ikone.

Postoje određene pretpostavke da bi se na lokaciji Begeča mogao nalaziti grob Atile, hunskog vojskovođe i ratnika. Ovaj prostor se smatra jednim od najznačajnijih arheoloških nalazišta iz vremena Rimljana. Često se dešavalo alasima da tokom boravka pored Dunava, pronađu i iskopaju neki staru alatku ili predmet, koji su u to vreme koristili tadašnji stanovnici tog prostora.


Meštani Begeča su nekada živeli u Zemunicama!

Begeč je poznat i po jezeru „Jama“ ili kako jezero još zovu Begečka Jama. Ovo jezero je nastalo velikom poplavom, kada je Dunav potpuno poplavio staro selo. Kako je staro selo bilo pod vodom, seljaci su se preselili na novu lokaciju gde se Begeč i sada nalazi. Između jezera i sela se i danas mogu pronaći nadgrobni spomenici. Pre desetak godina dok je Dunav bio izrazito nizak, mogao se videti toranj nekadašnje crkve u starom selu.

Može se reći kako je Begečka Jama mikromorfološka jedinstvena celina, koja ima karakteristike rečnog, barskog, jezerskog i močvarnog ekosistema. Ujedno je i prirodno stanište brojnih životinjskih i biljnih vrsta. Begečka Jama je 1999. godine proglašena zaštićenim „Parkom prirode“.


Izvor : Solis nekretnine Novi Sad
 
Natrag
Top