Kornelije Tacit (55-117) Rimski istoričar.
On u svojim "Analima" navodi kako je Neron lažno optužio hrišćane za katastrofalni požar u Rimu.
Gaj Svetonije (65-135) je drugi poznati rimski istoričar.
U svom delu
"De vita Caesarum", napisanom oko 120. godine, on opisuje period Rimskog carstva od vremena Julija Cezara sve do Domicijana. Svetonije opisuje progon hrišćana za vreme Neronove vladavine, u kojem, poput Tacita, naziva hrišćane "ljudima novog i štetnog praznoverja".
Plinije Mlađi ili Plinije II (61-114) Rimski istoričar.
U svom delu "Epistulae", u desetoj knjizi, u pismu broj 96. napisanom 111. god. i upućenom caru Trajanu, on spominje osobu pod imenom Isus Hrist.
Celzo Rimski filozof
U svome delu
"Logos alethes", Celzo se trudio da Isusa opiše u što lošijem svetlu i negira njegovo mesijanstvo.
Josif Flavije najpoznatiji Jevrejski istoričar.
U svom delu "Jevrejske starine" (Antiquities 18,3) on piše o Jakovu, "bratu Isusovom", koji se zove "Hrist".
Vavilonski Talmud (Sanhedrin 43a)
Potvrđuje Isusovo raspeće u veče na Pashu, i optužbe protiv Hrista da se bavio magijom i da je ohrabrivao Jevreje na otpadništvo. U izmenjenom obliku, u ovom spisu, data su i imena Isusovih učenika, spominje se i Isusov brat Jakov, spominju se čak i neki delovi iz Isusovog govora na gori.
Lucijan iz Samosate je bio Grčki pisac drugog veka nove ere.
Ostavio je zapis (De morte Palegrini) da je Isus obožavan od strane hrišćana, da je uveo novo učenje i da je zbog toga bio razapet.
Talus Samarićanin je jedan od prvih pisaca koji je spomenuo Hrista, već oko 52. godine. Talus je komentarisao pomračenje sunca koje se dogodilo prilikom Hristovog raspinjanja na krst (Mt. 27:45).
Julije Afrikanac citira istoričara Talusa u jednoj svojoj diskusiji (Postojeći spisi, 18), o tami koja je usledila pri Hristovom raspeću.
Neka od ovih dela mozes pronaci ovde