LEGEND
- Učlanjen(a)
- 14.12.2009
- Poruka
- 29.042
[h=1]Iranska kriza vodi u "rat" za naftu
[/h] Izvor: Beta, Tanjug
Teheran je pozvao Saudijsku Arabiju da ponovo razmotri nameru da popuni prazninu koja bi mogle da nastane na tržištu usled embarga na izvoz iranske nafte.
Iran navodi da "takav plan nije nimalo prijateljeljski".
"Pozivamo saudijske vlasti da ponovo razmotre ideju da nadoknade eventualni manjak iranske nafte na tržištu", izjavio je šef iranske diplomatije Ali Akbar Salehi.
Salehi je kritikovao nedavnu izjavu saudijskog ministra nafte Alija al-Naimija da bi Saudijska Arabija mogla da poveća proizvodnju tog energenta sa 9,8 na 12,5 miliona barela dnevno. Naimi je, takođe, ocenio da svet neće dozvoliti Iranu da zatvori strateški važan Ormuski moreuz.
[TABLE="class: antrfile right, align: right"]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: textvesti"]EU bi 23. januara trebalo da donesu odluku o eventualnoj zabrani uvoza nafte iz Irana. SAD i EU planiraju da uvedu sankcije Iranu zbog spornog nuklearnog programa pošto strahuju da Teheran, pod plaštom civilnog nuklearnog programa, pokušava da proizvede atomsku bombu. Iranske vlasti demantuju te optužbe i tvrde da je program namenjen isključivo za proizvodnju struje.
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
"Ti signali nisu prijateljski signali", kazao je Salehi, napominjući da je bezbednost Persijskog zaliva "zajednička bezbednost" i da Iran igra važnu ulogu u tome.
Predstavnik Teherana u OPEC, Muhamed Ali Hatibi, upozorio je u nedelju Saudijsku Arabiju i druge arapske proizvođače nafte da će, ukoliko budu pokušali da nadomeste manjak energenata na tržištu uzrokovan sankcijama Iranu, "biti odgovorni za ono što će se dogoditi" i da niko ne može da predvidi posledice takvog poteza.
Iranske vlasti su poručile da će, ukoliko Teheran više ne bude mogao da izvozi naftu, blokirati Ormuski moreuz i tako sprečiti transport nafte drugih proizvođača. Kroz moreuz prolazi više od trećine naftnih tankera na globalnom nivou i petina ukupne količine nafte proizvedene u svetu.
Iran je drugi svetski proizvođač nafte, ispred koga je jedino Saudijska Arabija, koja je saveznik SAD na Bliskom istoku.
[h=2]SAD pritiska Seul da manje uvozi iz Irana[/h] Istovremeno, Amerika traži od Južne Koreje da smanji uvoz nafte iz Irana, šireći tako pritisak Vašingtona na svoje saveznike kako bi mu pomogli u sporu s Teheranom oko njegovog nuklearnog programa.
[TABLE="class: antrfile right, align: right"]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: textvesti"]SAD su povećale diplomatski pritisak na svoje saveznike u nastojanju da obezbede jedinstven front protiv Teherana. Vašington je za Novu godinu uveo sankcije koje za cilj imaju Centralnu banku Irana preko koje idu plaćanja za iransku naftu. Tom odlukom oni koji budu radili s iranskom bankom biće isključeni sa američkog finansijskog tržišta. Japan i druge zemlje razmatraju da li da smanje uvoz nafte iz Irana dok EU planira da uvede embargo na iransku naftu.
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Južna Koreja je ograničila finansijska poslovanja za više od 200 firmi i pojedinaca koji su imali sumnjive veze oko iranskog nuklearnog programa. Međutim, Seul, koji iz Irana uvozi 10 odsto potreba u nafti, još nije saopštio da li će kupovati manje sirove nafte iz Islamske Republike.
Ministarstvo inostranih poslova Južne Koreje je saopštilo da vlada još nije donela odluku o američkom zahtevu da smanji uvoz nafte iz Irana. Seul se nada da se manjak zbog odustajanja od iranske nafte može da nadoknadi uvozom iz drugih zemalja.
Međutim, zamenik ministra Kim Džae-Šin je rekao da su "mnogi u Južnoj Koreji zabrinuti da bi jačanje snakcija protiv Irana u ovo vreme destabilizovalo međunarodno tržište sirove nafte".
Seul navodi i da razume razloge američkih sankcija protiv Irana i da će sarađivati najbolje što može radi miroljubivog rešenja iranskog nuklearnog problema.
[/h] Izvor: Beta, Tanjug
Teheran je pozvao Saudijsku Arabiju da ponovo razmotri nameru da popuni prazninu koja bi mogle da nastane na tržištu usled embarga na izvoz iranske nafte.
"Pozivamo saudijske vlasti da ponovo razmotre ideju da nadoknade eventualni manjak iranske nafte na tržištu", izjavio je šef iranske diplomatije Ali Akbar Salehi.
Salehi je kritikovao nedavnu izjavu saudijskog ministra nafte Alija al-Naimija da bi Saudijska Arabija mogla da poveća proizvodnju tog energenta sa 9,8 na 12,5 miliona barela dnevno. Naimi je, takođe, ocenio da svet neće dozvoliti Iranu da zatvori strateški važan Ormuski moreuz.
[TABLE="class: antrfile right, align: right"]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: textvesti"]EU bi 23. januara trebalo da donesu odluku o eventualnoj zabrani uvoza nafte iz Irana. SAD i EU planiraju da uvedu sankcije Iranu zbog spornog nuklearnog programa pošto strahuju da Teheran, pod plaštom civilnog nuklearnog programa, pokušava da proizvede atomsku bombu. Iranske vlasti demantuju te optužbe i tvrde da je program namenjen isključivo za proizvodnju struje.
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
"Ti signali nisu prijateljski signali", kazao je Salehi, napominjući da je bezbednost Persijskog zaliva "zajednička bezbednost" i da Iran igra važnu ulogu u tome.
Predstavnik Teherana u OPEC, Muhamed Ali Hatibi, upozorio je u nedelju Saudijsku Arabiju i druge arapske proizvođače nafte da će, ukoliko budu pokušali da nadomeste manjak energenata na tržištu uzrokovan sankcijama Iranu, "biti odgovorni za ono što će se dogoditi" i da niko ne može da predvidi posledice takvog poteza.
Iranske vlasti su poručile da će, ukoliko Teheran više ne bude mogao da izvozi naftu, blokirati Ormuski moreuz i tako sprečiti transport nafte drugih proizvođača. Kroz moreuz prolazi više od trećine naftnih tankera na globalnom nivou i petina ukupne količine nafte proizvedene u svetu.
Iran je drugi svetski proizvođač nafte, ispred koga je jedino Saudijska Arabija, koja je saveznik SAD na Bliskom istoku.
[h=2]SAD pritiska Seul da manje uvozi iz Irana[/h] Istovremeno, Amerika traži od Južne Koreje da smanji uvoz nafte iz Irana, šireći tako pritisak Vašingtona na svoje saveznike kako bi mu pomogli u sporu s Teheranom oko njegovog nuklearnog programa.
[TABLE="class: antrfile right, align: right"]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: textvesti"]SAD su povećale diplomatski pritisak na svoje saveznike u nastojanju da obezbede jedinstven front protiv Teherana. Vašington je za Novu godinu uveo sankcije koje za cilj imaju Centralnu banku Irana preko koje idu plaćanja za iransku naftu. Tom odlukom oni koji budu radili s iranskom bankom biće isključeni sa američkog finansijskog tržišta. Japan i druge zemlje razmatraju da li da smanje uvoz nafte iz Irana dok EU planira da uvede embargo na iransku naftu.
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Južna Koreja je ograničila finansijska poslovanja za više od 200 firmi i pojedinaca koji su imali sumnjive veze oko iranskog nuklearnog programa. Međutim, Seul, koji iz Irana uvozi 10 odsto potreba u nafti, još nije saopštio da li će kupovati manje sirove nafte iz Islamske Republike.
Ministarstvo inostranih poslova Južne Koreje je saopštilo da vlada još nije donela odluku o američkom zahtevu da smanji uvoz nafte iz Irana. Seul se nada da se manjak zbog odustajanja od iranske nafte može da nadoknadi uvozom iz drugih zemalja.
Međutim, zamenik ministra Kim Džae-Šin je rekao da su "mnogi u Južnoj Koreji zabrinuti da bi jačanje snakcija protiv Irana u ovo vreme destabilizovalo međunarodno tržište sirove nafte".
Seul navodi i da razume razloge američkih sankcija protiv Irana i da će sarađivati najbolje što može radi miroljubivog rešenja iranskog nuklearnog problema.