Ima li beskorisnih lekova u apotekama

LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Ima li beskorisnih lekova u apotekama




U knjizi „Četiri hiljade korisnih, beskorisnih i opasnih lekova” dva francuska autora navode da se polovina lekova, koji se trenutno nalaze na francuskom tržištu, nema dejstvo i da su nepotrebni. Kako ovakve navode komentarišu nadležni u Srbiji, istraživao je „Potrošač”




lekovi%201.jpg



Poznati francuski lekari, bivši direktor pariske bolnice Neker Filip Evan i predstavnik u francuskom parlamentu doktor Bernar Debr nedavno su objavili knjigu „Četiri hiljade korisnih, beskorisnih i opasnih lekova” koja je ponovo rasplamsala neiscrpnu polemiku o korisnosti lekova na tržištu i moći farmaceutske industrije.


Izveštaji o novoobjavljenoj knjizi dospeli su na lestvice top-vesti u evropskim medijima, jer autori tvrde da polovina lekova, koji se trenutno nalaze na francuskom tržištu, nema dejstvo i da je nepotrebna, a da je čak pet odsto njih potencijalno opasno po zdravlje pacijenata, prenosi „Gardijan”. Kako se navodi, lekari su ispitali oko četiri hiljade lekova i tako došli do zaključka da „nacija ne bi bila nimalo bolesnija ako bi se odmah iz zdravstvenog sistema izbrisala polovina medikamenata”.


Lekovi koji su, između ostalih, na spisku nekorisnih su oni za odvikavanje od pušenja, kardiovaskularne bolesti, kontraceptivne pilule… Inače, mediji navode da je Francuska peti najveći potrošač lekova na svetu, iza SAD, Kine, Nemačke i Irske.


– Moramo očistiti naše apoteke jer pojedini lekovi, umesto da pomažu, mogu izazvati probleme. U Velikoj Britaniji, gde građani koriste izuzetno manje lekova nego kod nas, ljudi nisu ništa manje zdravi – kažu autori, navodeći da, uz štetne lekove postoje i izuzetno korisni poput antibiotika i antivirusnih lekova.


Kakva je situacija u Srbiji i kako nadležne institucije komentarišu ove informacije objavljene u stranim medijima. Koja je procedura za puštanje leka u promet, pitali smo nadležne u Agenciji za lekove i medicinska sredstva ( ALIMS).


Dug put do dozvole


U agenciji ističu da pre nego što se lek registruje i stavi u promet (premarketinški period) sprovode se obimna istraživanja: preklinička ispitivanja na životinjama i klinička ispitivanja na ljudima. Ova ispitivanja imaju stroga pravila upravo da bi se ispitao pozitivan odnos koristi i rizika terapijske primene leka u specifičnoj indikaciji i populaciji pacijenata. Propisi za registracije, odnosno izdavanje dozvole za lek usaglašeno je sa odgovarajućim procedurama koje važe u zemljama Evropske unije.


– Ovo je veoma dugotrajan proces koji zahteva obimnu dokumentaciju, upravo sa ciljem da se na tržište Srbije ne bi našli lekovi koji ne zadovoljavaju stroge kriterijume u pogledu kvaliteta, efikasnosti i bezbednosti. Lek se registruje ukoliko su dokazani njegov kvalitet, efikasnost i bezbednost, što uključuje da je pokazan pozitivan odnos koristi i rizika u trenutku registracije (demonstrirana je terapijska efikasnost i rizici, u formi neželjenih reakcija mogu se smatrati prihvatljivim u tom trenutku).


– Na kraju kliničkog ispitivanja poznate su česte neželjene reakcije. Nakon registracije lek se stavlja u promet kada počinje da se primenjuje u rutinskoj kliničkoj praksi na velikom broju pacijenata, pod daleko manje strogim uslovima. Tada još ne poznajemo ukupan bezbednosni profil leka. Odnosno informacije su nepotpune ili nisu uopšte dostupne u vezi sa retkim neželjenim reakcijama i reakcijama nakon dugotrajne izloženosti. Tako da postoji razlika između veoma preciznog i organizovanog načina sprovođenja kliničkih ispitivanja i svakodnevne rutinske kliničke prakse. Zato je od velikog značaja praćenje bezbednosti svih lekova od trenutka njihovog stavljanja u promet – navode u Alimsu.


Nedostatak inovativnih lekova


Uz ogradu da nije pročitao knjigu pomenutih autora već samo članak o knjizi Bojan Trkulja, direktor Udruženja proizvođača inovativnih lekova, ističe da je u poslednjih 30 godina zahvaljujući farmaceutskoj industriji došlo do dramatičnog pada smrtnosti od pojedinih tipova tumora, da je HIV od neizlečive postao hronična bolest sa kojom se živi. I smrtnost od kardiovaskularnih bolesti značajno je smanjena, dok smo veoma značajan proboj imali i u oblasti lekova za lečenje dijabetesa, reumatoidnog artritisa, hroničnog virusnog hepatitisa (pogotovo tipa C)…


– Uostalom, postoje precizni podaci o produženju prosečnog životnog veka koji ukazuju da boljitak ostvaren kroz nove lekove ima direktan uticaj na dobrobit celokupne svetske populacije – ističe Trkulja. On pretpostavlja da je srž kritike autora knjige upućena na veliki broj generičkih lekova koje proizvode i na tržište plasiraju francuske generičke kompanije. Generički lekovi su kopije originalnih lekova kojima je istekla patentna zaštita, pa nije retko da se u jednoj grupi lekova nađe osim originalnog, inovativnog leka i tri, pet, često i više kopija (generika) istog leka.


– Ukoliko se pod nepotrebnim lekovima smatra veliki broj kopija već prisutnih, originalnih lekova to je jedna teza, ali ukoliko se među nepotrebne lekove ubrajaju i oni koji nemaju zamene, to je već potpuno drugi slučaj i morali bismo da ga posmatramo kroz svaki konkretan primer. Zvuči mi neverovatno da bi neko među nepotrebne lekove ubrojao one bez kojih se određene bolesti ne bi uopšte lečile– ističe naš sagovornik.


– Što se tiče teze da su pojedini lekovi opasni, poznato je da je svaki lek potencijalno opasan ako se uzima u nepreporučenim dozama ili intervalima, ali to važi i za bilo koju drugu namirnicu. Teško mi je da poverujem da bi u bilo kojoj zemlji sveta lekari propisivali svojim pacijentima lek za koji znaju, odnosno makar sumnjaju da je „opasan”– kaže naš sagovornik.


Na kraju, kako naglašava, francuska i naša lista lekova se znatno razlikuju, nažalost na našu štetu. Kada smo poslednji put učestvovali u istraživanju koje organizuje EFPIA o tome koliko se inovativnih lekova koji su u EU registrovani od 2006. godine nalazi na listi lekova, Srbija je zauzela ubedljivo poslednje mesto u Evropi. Ukoliko je srž kritike u knjizi usmerena na preteranu potrošnju lekova u Francuskoj, ili eventualno cenu takvog lečenja, onda je to jedna potpuno druga tema, aktuelna za Francusku ali nikako ne i za Srbiju.


U Srbiji registrovano 4937 lekova


U Srbiji trenutno dozvolu za lek ima 4937 lekova. Ove dozvole se izdaju na pet godina, posle čega se radi obnova dozvole. Zakon prepoznaje i dozvolu za lek na neograničeno vreme. Svaka dozvola se može ukinuti, ukoliko se utvrdi da lek nije bezbedan po život i zdravlje ljudi.
Tokom 2011. i 2012. godine ni za jedan lek nije prestala da važi dozvola iz bezbednosnih razloga. Dolazilo je do povlačenja određenih serija leka usled defekta u kvalitetu leka (na primer u 2012. godini povučena je jedna serija leka „koncor” (bisoprolol) zbog odstupanja od standarda kvaliteta koji se odnosio na pogrešno obeležavanje unutrašnjeg pakovanja leka.


Ispitati delotvornost dijetetskih proizvoda


Vukosava Stefanović, iz Farmaceutskog jezgra, kaže da nije jednostavno potvrditi to da li je polovina lekova neučinkovita, ali napominje da su mnogo veći problemi sa dijetetskim i kozmetičkim proizvodima.


– Za mnoge od njih nema nikakvih dokaza da imaju efekata, a nude se u skoro svakoj apoteci. Naročito je veliki problem sa dijetetskim proizvodima, jer nemamo uređen sistem i stroge kontrole tih proizvoda. Što se tiče kozmetike, jedino se za medicinsku kozmetiku rade kontrole učinkovitosti, a za običnu ne, jer to nisu lekovi. Kontroliše se higijenska ispravnost, a ne delotvornost – objašnjava Stefanovićeva. Ona dodaje i da je veoma veliki problem svakog, pa i našeg tržišta lekova, veliki broj falsifikata.


– To su stvari kojima je možda lakše pozabaviti se, nego proverom učinkovitosti svih lekova na tržištu. Jer, oko 10 odsto lekova na tržištima razvijenih država su falsifikati. Za nas preciznih podataka nema, ali situacija sigurno nije ništa bolja. Ti lekovi su sasvim sigurno bez efekta, odnosno nemaju aktivnu supstancu – zaključuje ona.

Politika
 
Natrag
Top