Hrvatska

[crvendac_011]

Brioni: Dobro za Tita, dobro za vas

Brioni: Dobro za Tita, dobro za vas

Mondo 15.05.2010 13:02



Titovo omiljeno mesto u bivšoj Jugoslaviji, na kojem je provodio najmanje četiri meseca godišnje, bili su Brioni u Istri. Ako je njemu bilo dobro, biće i vama, a evo i zašto.

Jedni kažu Brioni, drugi Brijuni, ali svi misle na 14 ostrva - dva velika i 12 malih, na kojima se sada nalaze tri hotela i tri vile, rimska iskopina, crkva, maslina stara 1.600 godina, nepregledna zelena prostranstva, žvotinje, ptice...

"Da biste sve obišli trebalo bi vam nekoliko dana, jer celokupna površina Brijuna iznosi 3.395 hektara, ali ćemo mi iz ovog turističkog vozića videti ono najinteresantnije“, kaže nam ljubazni vodič dok se ukrcavamo u otvoreni vozić kao deo grupe koju je na Brione dovela Modna agencija Select, a zbog revija koje su održane u Rovinju u hotelu "Istra", u okviru 16. Jacobs Fashion selectiona.

Nakon što su pušači zamoljeni da ugase cigarete jer pušenje na Brionima, koji su 1983. proglašeni Nacionalnim parkom, nije dozvoljeno, vozić je krenuo...

Drvo masline staro 1.600 godina

"Ovde nema stalnih stanovnika, samo turisti i zaposleni koji dolaze iz obližnje Fažane, starog ribarskog sela“, počinje priču vodič.

U nizu zanimljivosti na koje smo tokom dvočasovnog obilaska ostrva naišli, prvo nas je začudio nesvakidašnji oblik jedne zgrade koja kao da izranja iz Jadranskog mora. "To je kuća za čamce koja je sagrađena 1902. godine", brzo smo dobili odgovor.

Već posle prve krivine puca pogled: trava, drveće, mirisi mora i biljaka koji se mešaju i čine da se potpuno opustite.

"Na Brijunima postoji 260 različitih vrsta biljaka, a od životinja oko 1.000 divljih lopatara, ali i fazana, paunova, zečeva... koji slobodno šetaju ostrvom tako da kosilice za travu ovde nisu potrebne", kaže vodič i dodaje da osim kupanja i šetanja, na ostrvu možete da se zabavite i igrajući golf.

Brioni su okruženi golf terenima koji imaju 18 rupa koje treba savladati 71 udarcem. Takođe, možete uživati i u pozorišnim predstavama za koje je na Malom Brionu zadužen glumac Rade Šerbedžija i njegova pozorišna trupa.

Nakon što smo videli magnolije, mirte, eukaliptuse, mogranje, smokve, pini - vrstu bora, kao i cedar sa šišarkama koje rastu na gore, ali i lavandu i ruzmarin u cvatu, zatim maslinu staru 1.600 godina i spektakularni drvored, ulazimo u safari park koji zauzima devet hektara. Po njemu se šetaju životinje koje je Josip Broz Tito dobijao od stranih državnika koji su mu dolazili u posetu.

Jarčevi su došli iz Kameruna, nojevi iz Australije, a slonove Sonija i Lanku je sedamdesetih godina prošlog veka Titu poklonila Indira Gandi. Na žalost, Soni je nedavano uginuo i Lanka još tuguje tako da nije bila raspoložena za fotografisanje.

Ali zato istarsko goveče jeste, kao i mufloni, kamile, antilope, naročito zebra, baš ona koju je opevao Nele Karajlić.

Šetlandski konji mogu da se jašu, a kažu da su baš oni, kao i vožnja kočijama, bili omiljena zanimacija svetskog džet-seta koji je ovde dolazio Titu u posetu. Elizabet Tejlor, Ričard Barton, Grejs Keli, Sofija Loren, Karlo Ponti... Jaser Arafat, Fidel Kastro, Hajle Selasije...

"Više od 90 umetnika i oko 50 svetskih političara, bili su gosti Tita i njegove supruge Jovanke. I danas su Brijuni omiljeno mesto onih koji znaju šta je dobro, pa tako predsednik Hrvatske odseda u Beloj vili", objašnjava nam vodič i dodaje da su Brioni, osim po lepoti i luksuzu, čuveni i po Brionskoj deklaraciji i stvaranju Pokreta nesvrstanih.

I to nije sve što se istorije tiče. Na Brionima su pronađeni tragovi dinosaurusa, kao i iskopine koje pokazuju da su još stari Rimljani na ovom ostrvu zidali svoje hramove i letnjikovce. Dakle, uvek je tu bilo dobro.

"Nije uvek bilo dobro. Ostrva su nekada bila leglo malarije", objašnjava nam vodič i pokazuje spomenik doktoru Robertu Kohu, nobelovcu koji je 1901. naredio da se zatrpaju sve bare na ostrvu kako bi se suzbila ta opasna bolest i upravo ovde pronašao lek protiv malarije.

Zahvaljujući tome, ne samo što su malarični komarci istrebljeni, već počinju da se zidaju i prve vile, a ubrzo potom i kockarnica, teniski tereni, osniva se polo klub... svetska elita predvođena austrijskim grofom Polom Kupelvizerom koji je 1893. kupio deo ostrva, otkrila je novi raj na zemlji.

Prvi hotel sazidan je 1896, ubrzo je napravljen i vodovod, a ostrvo je među prvima u okruženju dobilo struju i telefon. Kada je malarija definitivno pobeđena 1906. Brione posećuje i nemački car Vilhem II, a za njim Džejms Džojs i Tomas Man. Između dva rata, kada su Brioni pripali Italiji, na ostrava dolaze i japanski car Hirohito, Džordž Bernard Šo, Ričard Štraus, Džon Rokfeler, Luis Rotšild...

Dakle, nije Tito bio pionir, on je samo znao koga da pita gde je najbolje. A kako se "stari" provodio na Brionima saznali smo u muzeju koji mu je posvećen. Na ulazu nas dočekuje maršal u prirodnoj veličini i rečenica: "O tebi govore tvoja dela, ti ostaješ".

I on jeste ostao. Tri decenije nakon smrti Josipa Broza, na Brione se, između ostalog, ide i zbog njega. Da se oseti barem malo od luksuza u kojem je uživao čovek koji je stvarao istoriju, ne samo jugoslovenskih naroda.

Tako na Brionima turisti mogu da se provozaju maršalovim kabrioletom "kadilak eldorado“ iz 1952. godine, ili kočijom koju je Titu poklonila britanska kraljica Elizabeta II.

Ono što nema veze sa Josipom Brozom, a što svakako treba videti na Brionima, je crkva svetog Germana na čijem ulazu je mozaik svetog Nikole, a u kojoj se nalaze freske znanih i neznanih majstora, zapisi u kamenu ispisani starim hrvatskim glagoljičkim pismom, kao i originalni podni mozaik.

Na Brionima se nalazi i Arheološki muzej za one koji vole drevna vremena.

Ma, svega ima na Brionima, ili Brijunima? "Na hrvatskom jeziku službeni naziv za ova ostrva je Brijuni“, objašnjava nam vodič. Ali, to nije bitno. Bitno je da odete i vidite. Nećete se pokajati.

 

[crvendac_011]

Rajski odmor u Rovinju

Boravite u čarobnom smeštaju na obali Rovinja, gde ćete uživati svim svojim čulima

Rajski odmor u Rovinju

Petak - 21.05.2010

Rovinj, gradić na zapadnoj obali Istre, sa 15.000 stanovnika, jedan je od bisera Hrvatskog primorja koji mami prelepom prirodom i pejzažima u kojima centralno mesto zauzima tirkiznoplavo more.

Hrvatsko primorje je poslednjih nekoliko godina ušlo u sam vrh letnjih top destinacija, a osim prelepih plaža, tu su i sjajan smeštaj, specijaliteti domaće kuhinje, odlična vina i istorijske znamenitosti prepoznatljive morske arhitekture. Najlepši turistički objekti na prestižnim lokacijama u Rovinju i Vrsaru u vlasništvu su vodeće hrvatske hotelijerske kompanije „Maistra“, a jedan od njih je hotel „Istra“ u koji se ovog proleća na dva dana preselila i srpska modna manifestacija „Fešn selekšn“, modne agencije „Selekt“.

„Velnes ostrvo“

Posebnost ponude hotela „Istra“ je velnes centar, jedan od najvećih u Hrvatskoj, zbog kojeg ostrvo simbolično nosi titulu „velnes“ ostrva. Centar je izgrađen na temu Mediterana i nudi odmor u autentičnoj mediteranskoj bašti, udobnom i prirodnom ambijentu s modernim enterijerom i najsavremenijom opremom. Velnes hotela „Istra“ nudi razne vrste masaža i tretmana za negu lica i tela. U „Aktiv spa“ zoni dostupni su fitnes, bazen i hidromasaža, a u drugoj „Zen spa“ posetioce čekaju finska i turska sauna. Tretmani se temelje na primorskom bilju, blagotvornim supstancama mora i klimatoterapiji blage mediteranske klime, po kojoj je Rovinj poznat u svetu. U posebno dizajniranim prostorima za negu lica i tela, gosti mogu da osete delotvornost izvorne kozmetike „esensa mediterana“ i da uživaju u kraljevskoj kupki.
S obzirom na to da je mesto namenjeno hedonistima, onima koji umeju da uživaju dok rade, jednako kao i na odmoru, vlasnik agencije „Selekt“ Nebojša Grnčarski, uz gostoprimstvo direktora hotela Marina Lovrića, u ovaj mali raj doveo je modnu manifestaciju „Fešn selekšn“. Kao i prethodnih godina, Rovinj je bio rezervisan za revije modne kuće „Afrodita mod kolekšn“, za koju su kolekcije uradili Valentina Obradović i Bojan Božić, ali i za urnebesnu reviju sportskog brenda „hjumel“ i predstavljanje renomirane „krisbo“ obuće.
Maršruta koju su u Rovinju imali gosti iz Beograda svakako bi se mogla preporučiti svima koji nameravaju odmor u ovom hrvatskom gradiću, jer bi posetu Brionima, tamošnjem zoološkom vrtu i Titovom muzeju, obilazak vinarije na ostrvu Sveti Andrija i malih kafea u starom gradu bilo šteta propustiti.

„Istra“ - oaza mira

Sa visokim kvalitetom smeštaja, vrhunskom uslugom, izvanrednim sadržajima - odlikama koje se savršeno stapaju s destinacijom, hotel „Istra“ čini idealan izbor za slobodno vreme, odmor ili posao. Hotel se nalazi na ostrvu Sveti Andrija, jednom od najlepših u rovinjskom arhipelagu, udaljenom samo desetak minuta vožnje brodom od starog grada. Predivne peskovite plaže, kulturna baština i šest kilometara duga rivijera čine ovo ostrvce izolovanom oazom mira. Hotel „Istra“ ima 320 moderno opremljenih soba i šest apartmana s balkonima sa kojih se proteže pogled na pučinu.

Jedinstvena gastronomska ponuda, koja se sastoji od šest restorana, temelji se na maksimalnoj valorizaciji gastronomske tradicije i autentičnih lokalnih ukusa istarske i mediteranske kuhinje, sa širokom paletom vrhunskih vina priznatih vinara.
Romantični „Dvorac“, u kojem je smešten restoran „Lanterna“, idealno je mesto za organizaciju romantičnih venčanja i prijema, dok u prijatnom ambijentu bara ili uz atraktivne bazene gosti mogu da uživaju uz lagane morske specijalitete. Hotel nudi mogućnost aktivnog odmora uz bogat sportski program gde se gosti u slobodno vreme mogu rekreirati kroz razne sportske sadržaje poput tenisa, fitnesa, odbojke na pesku, jedrenja, surfovanja, nordijskog hodanja i mnogih drugih.

A. E.

 

[zjovan29]

[ame=http://www.youtube.com/watch?v=zA12rkbfM1c]YouTube - RIJEKO GRADE.mpg[/ame]
[ame=http://www.youtube.com/watch?v=12J7IYwIWNQ]YouTube - CRIKVENICA.mp4[/ame]

 

[crvendac_011]

Rabac - biser Kvarnera

Rabac - biser Kvarnera

02. 06. 2010

Izvor: Press

Nekada malo ribarsko mesto, danas je centar turizma na istočnoj obali Istre, ali je i pored toga zadržalo svoju autentičnost i duh iz sredine 19. veka

Hrvatsko primorje polako ponovo postaje omiljena destinacija sve većeg broja turista iz Srbije. Iz više razloga, turistima iz naših krajeva u poslednjih nekoliko godina najprivlačnija je Istra. Pula, Rovinj, Poreč i Umag dobro su poznate destinacije u ovom delu Hrvatske, ali jedan gradić ozbiljno „preti" da zauzme primat.

Kilometarske plaže
Rabac, nekada malo ribarsko mesto, danas je centar turizma na istočnoj obali istarskog poluostva. Ovaj mali, simpatični grad iz godine u godinu posećuje sve više turista, među kojima ih je sve više iz Srbije. Podaci turističke zajednice Labina, grada smeštenog na brežuljku iznad Rapca, govore da je broj turista iz Srbije u prošloj letnjoj sezoni porastao za 44 odsto u odnosu na 2008. Šta je to što naše, pored brojnih turista iz Nemačke, Češke, Francuske, Italije, Austrije, privlači u Rabac?
Zbog belih šljunkovitih plaža, bogatog mediteranskog rastinja i kristalno čistog mora Rabac s pravom nosi naziv „biser Kvarnera". Turizam je ovde počeo snažnije da se razvija tek šezdesetih godina prošlog veka, pa je Rabac, uprkos izgradnji većeg broja hotela i apartmana, uz pažljivo planiranje i vođenje brige o očuvanju prirode, uspeo da zadrži izgled i duh iz sredine 19. veka, kada je imao svega desetak kućnih brojeva.

Rabac je danas najprepoznatljiviji po svojim kilometarskim plažama i šetalištu koje ih prati celom dužinom. Uz obalu je razasut čitav niz šljunkovitih plaža, uvala i malih zaliva uređenih za kupače. Na mnogima biste se osećali kao da ste na Bahamima, o čemu svedoče „plave zastave". Mirisi mediteranske vegetacije, posebno borova koji se nalaze uz šetalište, stvaraju poseban ugođaj koji se može doživeti jedino na Jadranu. U restoranima i konobama, picerijama i kafićima možete uživati u jelima i pićima i opuštati se uz šum talasa.

Raj za ronioce
Kupanje, sunčanje, zabava i opuštanje nije jedino što možete raditi u Rapcu. Ljubitelji aktivnog odmora, sportskih aktivnosti i adrenalina ovde će uživati. Oko Rapca se nalaze brojne uvale i uvalice, bogato rasute s obe strane rabačkog zaliva. Do njih vode pešačke staze i puteljci uz samu obalu mora, pa ljubitelji pešačenja i bajkinga ovde mogu da uživaju u svako doba godine. Obala Rapca je kao stvorena za ronjenje. Različite lokacije uključuju olupine koje izazivaju strahopoštovanje, grebene koji pršte bojama, uzbudljive stene i živopisni podvodni svet.
Ko na odmoru voli da obilazi kulturne znamenitosti treba da se prošeta samo tri kilometra od Rapca, na 315 metara nadmorske visine, i naći će se u srednjovekovnom gradu Labinu, čija istorija seže još u predrimsko doba. A ako vam sve ovo nije dovoljno, iz Rapca se organizuju brojni izleti, poput odlaska na Cres, Krk, Brione, kratka poseta Veneciji i Postojinskoj jami, ili odlasci u razna mala mesta u unutrašnjosti Istre.

(R. K.)

 

[MTodorovic]

Iz licnog iskustva predlazem Pulu,

Pula na Istri


ili Split,

Split sta videti


Puno toga za videti, cene su pristojne, nocenje moze da se nadje i za 20 evra, tako da, povratak na Jadran!

Kakva su vasa iskustva sa Jadrana?

 

[bazar]

Supetar, grad ili slovna greška

Poznavanje suseda i društva
Supetar, grad ili slovna greška

„Supetar, hm... To je neka greška, mora da su mislili na nešto drugo. Ali šta? Supetar, supertar, superstar! To je sigurno”, tekao je proces zaključivanja novinara pred kompjuterom. Onda se našao u problemu, jer „glupi novinari u lidu nisu napisali gde se festival održava”. „A gde bi drugo bio nego u Zagrebu”, zaključio je ponosni novinar vođen centralističkom dogmom da se svi festivali u zemlji, naravno dešavaju u glavnom gradu, i sastavio vest za koju je sigurno bio srećan jer je ispravljao svoje kolege s druge strane mreže

Ok, znamo da imamo neobrazovane generacije. Jednako tako znamo da to nije njihova, nego krivica države Srbije koja smatra da sve što nije srpsko (a bogami i rusko) ne treba nužno da se zna. No problem je kad to neznanje krene da izbija na najbanalnijim stvarima u medijima, gde ipak postoje i starije kolege koje mogu, makar, da kažu da li je nešto grad ili slovna greška.
Agencija Beta u četvrtak je u svojim vestima iz kulture, između ostalog, objavila da će se u Zagrebu od 7. do 10. jula održati Superstar Super film festival. Vest ko vest, ajde baš lepo da su dali značaja jednom tako malom i lepom hrvatskom festivalu.
No, tu postoji jedan problem. Sve sem tih podataka u ostatku vesti je bilo tačno, no kako se ovde radi o mestu festivala a i njegovom primarnom nazivu, red je da se neke stvari pojasne. Dakle, festival se održava u Supetru na Braču. Ono što se da zaključiti iz ove vesti jeste da novinar nikada nije čuo za Supetar, malo mesto na ostrvu koje je još uvek u srcima mnogih koji su letovali na hrvatskom primorju pre rata. Jedino čistim neznanjem može se opravdati menjanje mesta festivala iz Supetar, u naslov festivala Superstar, te prebacivanje mesta događanja u Zagreb, jer pobogu gde bi se drugde festival održavao, kad se drugi grad ne pominje.
Agencija Beta je uzela vest sa agencije HINA u kojoj u lidu piše sledeće „Drugi Supetar Super Film Festivalu, koji će se održati od 7. do 10. srpnja, donosi premijere europskih dokumentaraca, kratke dokumentarne filmove iz Škotske, koja je zemlja partner festivala, te izbor starih hrvatskih dokumentaraca, najavljeno je danas na konferenciji za novinare”
„Supetar, hm... To je neka greška, mora da su mislili na nešto drugo. Ali šta? Supetar, supertar, superstar! To je sigurno”, tekao je proces zaključivanja novinara pred kompjuterom. Onda se našao u problemu, jer „glupi novinari u lidu nisu napisali gde se festival održava”. Tu negde na kraju vesti pomenuta je jedna udruga iz Zagreba i detalj da će „tjedan dana nakon završetka festivala u zagrebačkom Dokukinu Croatia od 15. do 18. srpnja prikazat svi filmovi s festivala.” „A gde bi drugo bio nego u Zagrebu”, zaključio je ponosni novinar vođen centralističkom dogmom da se svi festivali u zemlji, naravno, dešavaju u glavnom gradu, i sastavio vest za koju je sigurno bio srećan jer je ispravljao svoje kolege s druge strane mreže.
Nije to prvi put da se čovek šokira, na kraju i samo nasmeje, nepoznavanju za mnoge još uvek elementarnih stvari. Tako se zna desiti da vas neko pita da li je grad u Hrvatskoj Rijeka ili Reka, gde se tačno nalaze određena hrvatska, bosanskohercegovačka mesta i sl. Nije uopšte sporno da je situacija sa druge i treće strane ista. Za ovih 20 godina stvorili smo generacije neobrazovanih mladih ljudi, natovarili im na leđa strah od drugih i drugačijih te doveli u situaciju da ih ta neka zemlja sused u stvari i ne zanima. Što je najgore, mada u ovoj priči odbijam da verujem da je to slučaj, dobar deo njih je ponosan na to neznanje.
Supetar Super Film festival je jedno krajnje šašavo i romantično višednevno druženje. Organizuje ga grupa divnih mladih ljudi iz Hrvatske. Projekcije filmova su vani, organizovani su i mali koncerti, a jedan od njih ove godine održaće i Darko Rundek. Dođite i družite se. Iako nije nužno, naučite nešto. Za početak bićete potpuno sigurni da Supetar postoji.

 

[zjovan29]

Vinodol

VINODOL-RAJ KVARNERA

Vidikovci - Oči Vinodola
Čitavi Vinodol je jedna prekrasna priča, satkana od bogate povijesti, prirodnih ljepota i tradicije. Jedno je Vinodol doživjeti putujući kroz njega, a drugo ga je sagledati iz »ptičje perspektive«.


Vinodolske ljetne večeri
“Vinodolske ljetne večeri” manifestacija je koju Turistička zajednica Vinodolske općine organizira po jubilarni deseti put.


Ružica Vinodola
U Vinodolu postoji priča zabilježena prema usmenoj predaji. Na temelju te priče rekonstruirana je današnja Ružica Vinodola.


O Vinodolu
Zelena dolina mira i opuštenog odmora između mora i šumovitih planina...



Dani smokav i sportskog ribolova
Sajam smokve i ribolova - prezentacija smokve, proizvoda od smokve...


[ame=http://www.youtube.com/watch?v=NdwJ1Z7dk4M]YouTube - VINODOL RAJ KVARNERA.mpg[/ame]
[ame=http://www.youtube.com/watch?v=_dhh5H4qvmo]YouTube - VINODOL.mp4[/ame] :yea::agree:

 

[zjovan29]

PULA
izvor:GradPula.com - pulski internet portal




:yea:
Pula se nalazi na 44° 52' paraleli sjeverne geografske širine i 13° 51' meridijanu istočne geografske dužine, na prosječnoj nadmorskoj visini oko 30 m.
Grad na jugozapadnom kraju Istarskog poluotoka, razvio se podno i na sedam brežuljaka (Kaštel, Zaro, Arena, Sv. Martin, Opatija sv. Mihovila, Mondipola i Pra Grande), na unutrašnjem dijelu prostranoga zaljeva i prirodno dobro zaštićene luke (dubine do 38 m) koja je otvorena prema sjeverozapadu s dva prilaza, neposredno s mora i kroz Fažanski kanal.
Današnja površina grada Pule iznosi 5.165 ha, od čega 4.150 ha na kopnu i 1.015 ha na moru, a omeđena je sa sjevera otocima Sv. Jerolim i Kozadom, gradskim naseljima Štinjan, Veli Vrh i Šijanskom šumom; sa istoka područjima Monteserpo, Valmade, Busoler i Valdebek; s juga Starom Plinarom, marinom Veruda i otokom Veruda; te sa zapada Verudelom, Lungomareom i Musilom.
U Puli prevladava mediteranska klima, blagih zima i toplih ljeta s prosječnom insolacijom 2.316 sati godišnje ili 6, 3 sata dnevno, uz prosječnu godišnju temperaturu zraka od 13,2° C (od prosječnih 6,1° C u veljači do 26,4° C u srpnju i kolovozu) i temperaturnom oscilacijom mora od 7 do 26° C.

Turizam

Djelatnost koja se u posljednjih tridesetak godina nikako ne može zaobići kada se govori o Puli jest turizam. Pogodnosti za razvoj turizma su prije svega u geografskom položaju grada, blagoj mediteranskoj klimi, očuvanom prirodnom okolišu, čistom moru, dobroj prometnoj povezanosti i bogatoj kulturno spomeničkoj baštini.
Kako u samom gradu tako i široj okolici, turistička je ponuda raznovrsna te pruža niz mogućnosti za kvalitetan odmor. Na području Pule, uglavnom uz samu obalu te u središtu grada, smješten je velik broj hotela kao i apartmanskih naselja, kampova, dječjih i ferijalnih ljetovališta, te nekoliko nautičkih marina. Na nekoliko kilometara udaljenosti od grada nalazi se jedan od najpoznatijih nacionalnih parkova u Hrvatskoj, Otočje Brijuni, a u okolici grada brojna turistička naselja kao i manja pitoreskna mjesta, primjerice Vodnjan, Medulin, Ližnjan, Premantura, Peroj, Fažana itd.

Sve turističke i servisne informacije mogu se naći na turističkom info punktu u srcu grada Pule, na Forumu.
Osim prospekata i kataloških informacija o Puli i Istri, turistima je na raspolaganju i računalo u kojem mogu pronaći informacije o izletima, spomenicima kulture, kulturnim i drugim događajima, smještajnim kapacitetima i ostalim podacima u gradu.
Uz pomoć računala turisti mogu primiti, poslati ili pak provjeriti svoju elektronsku poštu.

Dodato posle 2 minuta:
--------------------------------------------------------------------------

Privreda

Temelji gospodarskog razvitka grada Pule kao tradicionalno najrazvijenijega gospodarskog središta Istarske županije započeti su brodogradnjom. Pulska brodograđevna industrija (Uljanik d.d., Tehnomont brodogradilište d.d.) danas je nadaleko poznata na svjetskom brodograđevnom tržištu.
Proizvodne djelatnosti u Puli su raznovrsne, od proizvodnje cementa (ISTRA CEMENT d.o.o.), proizvodnje stakla (SCHOTT BORAL d.d.), do prehrambene industrije (BRIONKA d.d. Pula) i tekstilne industrije (ARENA modna trikotaža d.d.). U Puli su također razvijene i uslužne djelatnosti u građevinarstvu (BINA ISTRA d.d. ISTRAGRADNJA d.d., CESTA d.o.o, BOJOPLAST d.o.o.), turizmu (ARENATURIST d.d.), trgovini (ISTRA d.d. u stečaju, PULJANKA d.d.) i prijevozničkim uslugama (BRIONI d.d., Zračna luka Pula d. d.).

U turističkoj djelatnosti grad je Pula u okviru Istre i Hrvatske jedan od najzanimljivijih turističkih gradova. Povoljan zemljopisni položaj, burna povijest i bogatstvo kulturno povijesnih spomenika učinili su Pulu jednom od najprivlačnijih turističkih odredišta na istočnom dijelu Jadrana. Danas grad raspolaže sa suvremenom osnovom za prihvat i ugošćavanje domaćih i inozemnih gostiju: desetak hotela, dva kampa, nekoliko turističko-apartmanskih naselja i dvije marine.
U akvatoriju južnoga dijela pulske luke djeluje Slobodna zona luke Pula na kopnenom i morskom dijelu. U zoni posluje 19 korisnika i to pretežito u proizvodnim djelatnostima. Osnivač i upravljač Slobodne zone je Lučka uprava Pula.
Prema podacima baze podataka HGK u gradu Pula 2003. godine bilo je registrirano 1.456 trgovačkih društava što u ukupnom broju trgovačkih društava Istarske županije čini 28 %. Najviše je trgovačkih društava registrirano za djelatnosti trgovine, poslovanja nekretninama te za prerađivačku djelatnost. Najveći udio u ukupnom broju imaju mala trgovačka društva (95,88 %).
Trgovačka društva u gradu Puli ostvaruju 28 % ukupnog prihoda Županije, odnosno nešto više od 6 milijardi kuna i oko 12 % dobiti. Najveći udio u ukupnom prihodu ostvaruju trgovina, prerađivačka industrija i građevinarstvo. Međutim, u strukturi dobiti s gotovo 50 % sudjeluje građevinarstvo, a zatim slijede trgovina i prerađivačka industrija.
U trgovačkim društvima registriranim u gradu Pula zaposleno je približno 14.000 djelatnika, odnosno 35 % od ukupnog broja zaposlenih u trgovačkim društvima Istarske županije. Najviše je zaposlenih u prerađivačkoj industriji (5.771), zatim u trgovini (2.539), te u graditeljstvu i turizmu.

Povijest Grada Pule

Grad Pula ima više od 3000 godina a nastao je na brežuljku Kaštel gdje je nastalo prvo gradinsko naselje, utvrda Histra. Osim kružnog oblika dvije glavne gradske ulice, od prapovijesne gradine, ništa nije ostalo. Prava gradska povijest započinje s Rimljanima. Službeno je ime grada bilo Colonia Pietas Iulia Pola, a imao je sve funkcije i građevine tipične za naseobinu rimskih doseljenika.

U doba seoba naroda u pulsku su se širu okolicu od VII. stoljeća stali naseljavati Slaveni i Hrvati. Poslije 1331. godine Pula više nije mogla uteći kandžama lava Sv. Marka. Mlečani u Puli nisu pokazivali zanimanje za gospodarski razvoj grada, jer im je najvažnija bila luka kao tranzitna točka na putu od Venecije duž istočne obale Jadrana prema Levantu. Česte epidemije kuge od XIV. stoljeća, kao i endemična malarija i druge bolesti, drastično su smanjile broj stanovnika tako da je u Puli na kraju XVII. stoljeća živjelo samo oko 600 ljudi. Međutim, od razdoblja humanizma i renesanse u europskoj su kulturnoj javnosti sve poznatiji postajali pulski antički spomenici: Arena, slavoluk Sergijevaca, Augustov hram (na slici), tako da su mnogi umjetnici i graditelji XVI., XVII. i XVIII. stoljeća boravili u Puli crtajući i opisujući rimske građevine koje su bile uzorom arhitekture od renesanse do klasicizma.

Propašću Venecije Istra i Pula došle su pod austrijsku krunu. Od 1815. godine do kraja Prvog svjetskog rata Pula je bila dio austrijskog Primorja (Küstenland). Kad je 1856. godine otvoren Arsenal, tj. glavna baza austrijske ratne mornarice, započeo je suvremeni razvoj grada i cijele južne Istre. Nakon što je 1876. godine povezana željezničkom prugom sa linijom Beč - Trst Pula i obližnji Brijuni osjetili su početke turizma, a svi su članovi carske obitelji, na čelu s Franjom Josipom, bili pulski gosti.

Dvadeseto je stoljeće u Puli bilo stoljeće višestrukih promjena vlasti, s odlascima i dolascima dijelova stanovništva, pojedinih društvenih i narodnosnih skupina, poglavito poslije Prvog i poslije Drugog svjetskog rata. Jako oštećena u bombardiranju tijekom Drugog svjetskog rata, Pula je u drugoj polovici XX. stoljeća ponovo procvjetala i razvila se u najveći istarski grad, značajan zbog dvije glavne gospodarske djelatnosti: industrije, na čelu s brodogradnjom, i turizma.

Dodato posle 12 minuta:
--------------------------------------------------------------------------

Preporučeni hoteli: Pula

Aparthotel del Mar

Glavica 7, Banjole, Pula (Istrien) Prikaži kartu
Aparthotel del Mar smješten je pored plaže u Banjolama, 4 km od Pule. On nudi svijetli, klimatizirani smještaj uređen u mediteranskom stilu i opremljen TV-om sa satelitskim programima. More…

Horizont Resort

Verudela Bb, Pula Prikaži kartu
Apartments can be reached through bike and walking paths from the central parking places. More…

Hotel Histria

Verudela Bb, Pula (Croatia) Prikaži kartu
Hotel Histria is situated in a wonderful location dominantly raised above the sea coast, only four kilometers away from the historic center of Pula, opposite Marina Veruda. More…

Hotel Palma

Verudela Bb, Pula (Croatia) Prikaži kartu
The Hotel Palma is situated by the sea and connected with hotel Histria, facing inward toward the settlement of Punta Verudela. More…

Hotel Brioni

Verudela Bb, Pula (Croatia) Prikaži kartu
Hotel Brioni is four kilometers away from the historic center of the town of Pula, and faces the sea. It is surrounded by a green area and is connected to the sea by terraced beaches. More…

Punta Verudela Resort

Verudela Bb, Pula Prikaži kartu
These apartments form a tourist complex consisting of residential units located in several independent two and three store buildings. The arrangement makes a typical Mediterranean settlement. More…
Svih 14 hotela: Pula

Hotel Riviera

Standardna dvokrevetna soba booked 51 sekundi ago Splitska 1, Pula (Croatia) Prikaži kartu
Situated in the historic centre of Pula, near the Roman amphitheatre, our hotel has a marvellous view of the sea. More…

Aparthotel del Mar

Apartman (5 odrasle osobe) booked 50 minutes ago Glavica 7, Banjole, Pula (Istrien) Prikaži kartu
Aparthotel del Mar smješten je pored plaže u Banjolama, 4 km od Pule. On nudi svijetli, klimatizirani smještaj uređen u mediteranskom stilu i opremljen TV-om sa satelitskim programima. More…

Hotel Brioni

Double Room - Sea Side booked 3 sata/-i, 3 minutes ago Verudela Bb, Pula (Croatia) Prikaži kartu
Hotel Brioni is four kilometers away from the historic center of the town of Pula, and faces the sea. It is surrounded by a green area and is connected to the sea by terraced beaches. More…

 

[bazar]

Pula

Pula
Izvor: Wikipedia

Pula (latinski Pietas Iulia, talijanski Pola, istriotski Pula, slovenski Pulj), najveći grad Istarske županije, leži na jugozapadnom području istarskog poluotoka u dobro zaštićenom zaljevu. Poput ostatka regije poznata je po svojoj blagoj klimi, mirnome moru i netaknutoj prirodi. Grad ima dugu tradiciju vinarstva, ribarstva, brodogradnje i turizma, a ujedno je i tranzitna luka. Pula je administrativni centar Istre još od rimskoga doba.

 

[bazar]

Dugi otok

Dugi otok

Podaci
Smještaj Jadransko more
Država Hrvatska
Glavno naselje Sali
Površina 113.305339[1] km²
Obalna crta 182.109[1] km
Broj stanovnika 2.873