dokumenti otkrivaju kako je bruxelles još 2004. godine bio svjestan kako je naša zemlja spremnija za ulazak u eu od dvijU zemAljA s istoka koje su ušle u povlašteni krug
Hrvatska je i danas ‘zakon’ za Bugare i Rumunje
Izvor: Slobodna Dalmacija 04.12.2010. | 16:29
Dok bugarski bruto društveni proizvod danas iznosi tek 6800 dolara (što je manje od hrvatskoga iz 2004.), rumunjski je nešto veći - 9300. Njihov zbroj taman je jednak hrvatskom BDP-u od 16 tisuća eura
Službeni Bruxelles je 2004. bio svjestan da je Hrvatska spremnija za ulazak u Europsku uniju od Rumunjske i Bugarske. To je Amerikancima tada osobno priznao povjerenik za vanjske poslove Europske komisije Chris Patten – otkrio je WikiLeaks objavivši povjerljivi dokument američkog veleposlanstva u Bruxellesu.
Chris Patten je Rumunjsku nazvao “divljom nacijom”, stoji u dopisu veleposlanstva State Departmentu, upozorivši kako je “Hrvatska mnogo pripremljenija za članstvo u EU-u od Bugarske i Rumunjske koje će vjerojatno ranije ući u Uniju”. Bivši europski dužnosnik bio je u pravu što se tiče dinamike ulaženja u Uniju: Bugarska i Rumunjska ostvarile su članstvo 1. siječnja 2007., a Hrvatska je još i danas u pregovorima i nitko se ne usuđuje precizirati datum ulaska.
Tajna bilješka američkog veleposlanika u Bruxellesu nastala je krajem travnja 2004. na temelju njegova razgovora za ručkom s povjerenikom Chrisom Pattenom. Koliko je ocjena bivšeg europskog dužnosnika bila utemeljena, odnosno kako je te 2004. Hrvatska stajala u odnosu na Rumunjsku i Bugarsku, istražili smo kroz nekoliko usporednih parametara. Hrvatska je 2004. imala više nego dvostruko veći BDP po glavi stanovnika od Rumunjske i Bugarske.
Dok je hrvatski BDP per capita iznosio 7500 dolara, kod Rumunja je on tada iznosio 3250, a kod Bugara 3080 dolara po glavi stanovnika. Hrvatska je u toj godini prednjačila i po izvozu ostvarujući 1700 dolara izvoza po glavi stanovnika, dok su Bugari po glavi stanovnika izvozili 1200, a Rumunji u vrijednosti od tisuću dolara.
Mala Hrvatska
Po inozemnom dugu, Hrvatska je bila između ovih dviju zemalja: Rumunjska je 2004. bila dužna 28,8 milijardi dolara, Hrvatska 26,8, a bugarski inozemni dug iznosio je 13,9 milijardi dolara. Hrvatska je u konkurenciji s tim dvjema zemljama najgore stajala jedino u stopi nezaposlenosti, koja je u nas 2004. iznosila 17,9 posto, u Bugarskoj 14, a u Rumunjskoj 8,7 posto. U usporedbi ovih triju zemalja, odnosno nominalnih gospodarsko-financijskih pokazatelja, treba dakako imati na umu da je riječ o državama različitih veličina. Tako je, primjerice, ukupni BDP Rumunjske 2004. iznosio 72,3 milijarde dolara dok je hrvatski BDP dosegnuo 33 milijarde USD.
No, treba uzeti u obzir da je Rumunjska s 22,3 milijuna stanovnika pet puta veća od Hrvatske, a BDP joj je veći tek nešto više nego dvostruko. Dok je Bugarska sa 7,6 milijuna stanovnika gotovo dvostruko veća od Hrvatske, njezin ukupni BDP (24 milijarde dolara) bio je manji od hrvatskoga (33 milijarde dolara), a to vrlo jasno govori o razlici ovih dviju zemalja koje su zapele za oko povjereniku za vanjske poslove EK.
Dakle, nimalo ne začuđuje što je Patten u travnju 2004. godine, dok su pokazatelji izgledali ovako, američkom veleposlaniku u Bruxellesu za ručkom priznao da je Zagreb po mnogo čemu spremniji za ulazak u EU od Bukurešta i Sofije. Doduše, nije Hrvatska 2004. baš po svim pokazateljima stajala bolje od dvojca Bugarska-Rumunjska, ali je po mnogim ključnim parametrima bila puno sličnija članicama EU-a od ovih dviju zemalja.
I danas smo bolji
Bugarska ni do danas nije dosegnula BDP po stanovniku koji je Hrvatska imala još 2004. godine, baš u vrijeme kada je Chris Patten priznao paradoks rumunjsko-bugarske prednosti pred Hrvatskom na putu u EU. Naime, bugarski BDP per capita danas iznosi 6800 USD, a hrvatski je još 2004. bio 7500 dolara. Hrvatski je BDP per capita danas 16.000 dolara, a rumunjski je dospio tek na 9300 USD.
Netko će s pravom primijetiti kako ti parametri nisu jedini kriteriji za ulazak u EU. A jesu li Bugarska i Rumunjska te 2004., a i danas, naprednije od Hrvatske po drugim kopenhagenskim kriterijima, među kojima su ljudska prava i izgradnja demokratskih institucija? Točno je da službeni Zagreb vodi bitku s korupcijom, ali ovdje barem još nije smijenjen ministar pravosuđa koji je korumpirane političare trpao u zatvor. A Rumunji su svoju Monicu Macovei, koja je postala ikona antikorupcijske borbe na Balkanu, nogirali čim su shvatili da žena namjerava ići do kraja i da je ne mogu kontrolirati.
U svakom slučaju, što god da je Chris Patten govorio za ručkom Amerikancima 2004., ostaje pomiriti se s činjenicom da su Bugarska i Rumunjska, kada je riječ o EU-u, najmanje pet godina ispred nas.
Hrvatska je i danas ‘zakon’ za Bugare i Rumunje
Izvor: Slobodna Dalmacija 04.12.2010. | 16:29
Dok bugarski bruto društveni proizvod danas iznosi tek 6800 dolara (što je manje od hrvatskoga iz 2004.), rumunjski je nešto veći - 9300. Njihov zbroj taman je jednak hrvatskom BDP-u od 16 tisuća eura
Službeni Bruxelles je 2004. bio svjestan da je Hrvatska spremnija za ulazak u Europsku uniju od Rumunjske i Bugarske. To je Amerikancima tada osobno priznao povjerenik za vanjske poslove Europske komisije Chris Patten – otkrio je WikiLeaks objavivši povjerljivi dokument američkog veleposlanstva u Bruxellesu.
Chris Patten je Rumunjsku nazvao “divljom nacijom”, stoji u dopisu veleposlanstva State Departmentu, upozorivši kako je “Hrvatska mnogo pripremljenija za članstvo u EU-u od Bugarske i Rumunjske koje će vjerojatno ranije ući u Uniju”. Bivši europski dužnosnik bio je u pravu što se tiče dinamike ulaženja u Uniju: Bugarska i Rumunjska ostvarile su članstvo 1. siječnja 2007., a Hrvatska je još i danas u pregovorima i nitko se ne usuđuje precizirati datum ulaska.
Tajna bilješka američkog veleposlanika u Bruxellesu nastala je krajem travnja 2004. na temelju njegova razgovora za ručkom s povjerenikom Chrisom Pattenom. Koliko je ocjena bivšeg europskog dužnosnika bila utemeljena, odnosno kako je te 2004. Hrvatska stajala u odnosu na Rumunjsku i Bugarsku, istražili smo kroz nekoliko usporednih parametara. Hrvatska je 2004. imala više nego dvostruko veći BDP po glavi stanovnika od Rumunjske i Bugarske.
Dok je hrvatski BDP per capita iznosio 7500 dolara, kod Rumunja je on tada iznosio 3250, a kod Bugara 3080 dolara po glavi stanovnika. Hrvatska je u toj godini prednjačila i po izvozu ostvarujući 1700 dolara izvoza po glavi stanovnika, dok su Bugari po glavi stanovnika izvozili 1200, a Rumunji u vrijednosti od tisuću dolara.
Mala Hrvatska
Po inozemnom dugu, Hrvatska je bila između ovih dviju zemalja: Rumunjska je 2004. bila dužna 28,8 milijardi dolara, Hrvatska 26,8, a bugarski inozemni dug iznosio je 13,9 milijardi dolara. Hrvatska je u konkurenciji s tim dvjema zemljama najgore stajala jedino u stopi nezaposlenosti, koja je u nas 2004. iznosila 17,9 posto, u Bugarskoj 14, a u Rumunjskoj 8,7 posto. U usporedbi ovih triju zemalja, odnosno nominalnih gospodarsko-financijskih pokazatelja, treba dakako imati na umu da je riječ o državama različitih veličina. Tako je, primjerice, ukupni BDP Rumunjske 2004. iznosio 72,3 milijarde dolara dok je hrvatski BDP dosegnuo 33 milijarde USD.
No, treba uzeti u obzir da je Rumunjska s 22,3 milijuna stanovnika pet puta veća od Hrvatske, a BDP joj je veći tek nešto više nego dvostruko. Dok je Bugarska sa 7,6 milijuna stanovnika gotovo dvostruko veća od Hrvatske, njezin ukupni BDP (24 milijarde dolara) bio je manji od hrvatskoga (33 milijarde dolara), a to vrlo jasno govori o razlici ovih dviju zemalja koje su zapele za oko povjereniku za vanjske poslove EK.
Dakle, nimalo ne začuđuje što je Patten u travnju 2004. godine, dok su pokazatelji izgledali ovako, američkom veleposlaniku u Bruxellesu za ručkom priznao da je Zagreb po mnogo čemu spremniji za ulazak u EU od Bukurešta i Sofije. Doduše, nije Hrvatska 2004. baš po svim pokazateljima stajala bolje od dvojca Bugarska-Rumunjska, ali je po mnogim ključnim parametrima bila puno sličnija članicama EU-a od ovih dviju zemalja.
I danas smo bolji
Bugarska ni do danas nije dosegnula BDP po stanovniku koji je Hrvatska imala još 2004. godine, baš u vrijeme kada je Chris Patten priznao paradoks rumunjsko-bugarske prednosti pred Hrvatskom na putu u EU. Naime, bugarski BDP per capita danas iznosi 6800 USD, a hrvatski je još 2004. bio 7500 dolara. Hrvatski je BDP per capita danas 16.000 dolara, a rumunjski je dospio tek na 9300 USD.
Netko će s pravom primijetiti kako ti parametri nisu jedini kriteriji za ulazak u EU. A jesu li Bugarska i Rumunjska te 2004., a i danas, naprednije od Hrvatske po drugim kopenhagenskim kriterijima, među kojima su ljudska prava i izgradnja demokratskih institucija? Točno je da službeni Zagreb vodi bitku s korupcijom, ali ovdje barem još nije smijenjen ministar pravosuđa koji je korumpirane političare trpao u zatvor. A Rumunji su svoju Monicu Macovei, koja je postala ikona antikorupcijske borbe na Balkanu, nogirali čim su shvatili da žena namjerava ići do kraja i da je ne mogu kontrolirati.
U svakom slučaju, što god da je Chris Patten govorio za ručkom Amerikancima 2004., ostaje pomiriti se s činjenicom da su Bugarska i Rumunjska, kada je riječ o EU-u, najmanje pet godina ispred nas.
