LEGEND
- Učlanjen(a)
- 14.12.2009
- Poruka
- 29.042
[h=1]Hronologija krize u Grčkoj
[/h]B92
Ekonomska kriza u Grčkoj zaoštrila se 2010. godine što je dovelo do povremenih masovnih protesta čiji učesnici poručuju da se teret izlaska iz krize mora raspodeliti na sve slojeve stanovništva i da su protiv "prodaje Grčke". Objavljujemo Rojtersovu i Tanjugovu hronologiju najvažnijih dogadjaja u dvogodišnjem periodu:
Atina (Foto: Beta) 2. maj 2010 - Postignut dogovor o finansijskoj pomoći sa Evropskom unijom i Medjunarodnim monetarnim fondom (MMF), koje zauzvrat od Grčke traže uštede u budžetu u iznosu 30 milijardi evra u naredne tri godine. Premijer Jorgos Papandreu pozvao gradjane na "veliku žrtvu" da bi se izbegla katastrofa u zemlji.
5. maja 2010 - Tri osobe, službenici banke, poginule u požaru banke u centru Atine, na koju je tokom demonstracija nezadovoljnih vladinim merama, bačen "molotovljev koktel".
6. maja 2010 - Parlament je većom glasova, usvojio vladin program štednje, koji je jedan od uslova za dobijanje 110 milijardi evra strane pomoći neophodne toj zemlji da se izvuče iz teške ekonomske i finansijske krize
Protest u Atini u nedelju uveče (Foto: Beta) 6. jul 2010 - Papandreu negirao informacije da će njegova zemlja, radi prevladavanja posledica velike ekonomske krize, prodavati svoja ostrva.
23. maja 2011 - Vlada odbacila mogućnost odlaganja otplate dugova. "Otplatićemo zajmove", poručio je Papandreu. Evropska centralna banka se protivi reprogramu duga.
8.juna 2011 - Vlada podržala sprovodjenje novog paketa strogih mera štednje koje su od ključnog značaja za tu prezaduženu članicu zone evra, kako bi nastavila da dobija medjunarodnu kreditnu pomoć. Vlada odobrila petogodišnji plan oštre štednje koji je ta zemlja obećala medjunarodnim kreditorima, a koji predvidja novo kresanje troškova od oko 28,4 milijarde evra i nove mere za povećanje prihoda sa ciljem svodjenja grčkog budžetskog deficita ispod jedan odsto bruto domaćeg proizvoda do 2015, sa prošlogodišnjih 10,5 odsto BDP.
27. oktobra 2011 - Lideri zemalja članica evrozone odlučili da otpišu 50 odsto spoljnog duga Grčke, uz niz drugih mera usmerenih na spasavanje ugrožene evropske valute.
31. oktobra 2011- Premijer Papandreu je doneo iznenadnu odluku o raspisivanju referenduma o paketu pomoći koji je donela EU kako bi spasla Grčku od bankrota, ali koji podrazumeva i oštre mere štednje, kao i glasanje o poverenju vladi u parlamentu.
4. novembra 2011- Grčka je odustala od plana da održi referendum o članstvu zemlje u evrozoni, koji je pretio da dovede do krize evropskog bloka. Potom je Papandreu podneo ostavku i formirana je vlada nacionalnog spasa.
Sukob demonstranata i policije na Aristotelovom trgu u Solunu (Foto: Beta) 10. novembra 2011 - Bivši potpredsednik Evropske centralne banke Lukas Papadimos imenovan je za novog predsednika prelazne koalicione vlade. On je ukazao da će finansijski problemi biti rešeni samo uz saradnju svih partija i dodao da će grčko učešće u evrozoni učiniti lakšim ekonomski oporavak zemlje.
1. decembra 2011 - Samo tri sedmice posle formiranja vlade nacionalnog jedinstva, održan je prvi 24-časovni strajk: nisu radile škole, državne bolnice, javni prevoz i druge službe i preduzeća.
12. i 13. februara 2012 - U protestima u Atini zapaljeno 60 zgrada a mnoge prodavnice su opljačkane. Žestoki protesti u još šest gradova širom zemlje, u kojima je povredjeno više od 120 gradjana i 60 policajaca koji su , kako kažu, digli glas protiv "prodaje Grčke". Parlament je, uprkos protestima i podelama u koalicionim strankama, usvojio program štednje koji je uslov za dobijanje novog zajma iz "paketa" MMF i evropskih finansijskih insitucija ukupne vrednosti 130 milijardi evra.
[/h]B92
Ekonomska kriza u Grčkoj zaoštrila se 2010. godine što je dovelo do povremenih masovnih protesta čiji učesnici poručuju da se teret izlaska iz krize mora raspodeliti na sve slojeve stanovništva i da su protiv "prodaje Grčke". Objavljujemo Rojtersovu i Tanjugovu hronologiju najvažnijih dogadjaja u dvogodišnjem periodu:
Atina (Foto: Beta)
5. maja 2010 - Tri osobe, službenici banke, poginule u požaru banke u centru Atine, na koju je tokom demonstracija nezadovoljnih vladinim merama, bačen "molotovljev koktel".
6. maja 2010 - Parlament je većom glasova, usvojio vladin program štednje, koji je jedan od uslova za dobijanje 110 milijardi evra strane pomoći neophodne toj zemlji da se izvuče iz teške ekonomske i finansijske krize
Protest u Atini u nedelju uveče (Foto: Beta)
23. maja 2011 - Vlada odbacila mogućnost odlaganja otplate dugova. "Otplatićemo zajmove", poručio je Papandreu. Evropska centralna banka se protivi reprogramu duga.
8.juna 2011 - Vlada podržala sprovodjenje novog paketa strogih mera štednje koje su od ključnog značaja za tu prezaduženu članicu zone evra, kako bi nastavila da dobija medjunarodnu kreditnu pomoć. Vlada odobrila petogodišnji plan oštre štednje koji je ta zemlja obećala medjunarodnim kreditorima, a koji predvidja novo kresanje troškova od oko 28,4 milijarde evra i nove mere za povećanje prihoda sa ciljem svodjenja grčkog budžetskog deficita ispod jedan odsto bruto domaćeg proizvoda do 2015, sa prošlogodišnjih 10,5 odsto BDP.
27. oktobra 2011 - Lideri zemalja članica evrozone odlučili da otpišu 50 odsto spoljnog duga Grčke, uz niz drugih mera usmerenih na spasavanje ugrožene evropske valute.
31. oktobra 2011- Premijer Papandreu je doneo iznenadnu odluku o raspisivanju referenduma o paketu pomoći koji je donela EU kako bi spasla Grčku od bankrota, ali koji podrazumeva i oštre mere štednje, kao i glasanje o poverenju vladi u parlamentu.
4. novembra 2011- Grčka je odustala od plana da održi referendum o članstvu zemlje u evrozoni, koji je pretio da dovede do krize evropskog bloka. Potom je Papandreu podneo ostavku i formirana je vlada nacionalnog spasa.
Sukob demonstranata i policije na Aristotelovom trgu u Solunu (Foto: Beta)
1. decembra 2011 - Samo tri sedmice posle formiranja vlade nacionalnog jedinstva, održan je prvi 24-časovni strajk: nisu radile škole, državne bolnice, javni prevoz i druge službe i preduzeća.
12. i 13. februara 2012 - U protestima u Atini zapaljeno 60 zgrada a mnoge prodavnice su opljačkane. Žestoki protesti u još šest gradova širom zemlje, u kojima je povredjeno više od 120 gradjana i 60 policajaca koji su , kako kažu, digli glas protiv "prodaje Grčke". Parlament je, uprkos protestima i podelama u koalicionim strankama, usvojio program štednje koji je uslov za dobijanje novog zajma iz "paketa" MMF i evropskih finansijskih insitucija ukupne vrednosti 130 milijardi evra.