Hronični umor

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Hronični umor je izazvan virusnom infekcijom

Krstarica 26.10.2009 19:25
154154_a.jpg

Do sada se smatralo da su osobe koje se žale na hronični umor i koje duže spavaju zapravo lenje osobe, ili pak da su depresivne.

Najnovija klinička studija dokazala je, međutim, da je reč o virusnoj infekciji virusom koji po svojim osobinama podseća na virus HIV (virus koji izaziva sidu). Džudi Mikovič (Judy Mikovits), direktor centra za istraživanje neuroimunih bolesti u institutu Whittemore Peterson u Nevadi, jedna od glavnih autora ove studije, ispitivala je 101 osobu koja je patila od hroničnog umora. Kod svih ispitanika nađeno je da su inficirani retrovirusom poznatim pod imenom XMRV. Šanse da se taj virus slučajno nađe kod ovih osoba bio je izetno mali, što je dokazano odustvom ovog virusa u kontrolnoj grupi u kojoj su bile osobe koje nisu patile od hroničnog umora.
Ovaj virus napada neke delove imunog sistema do kojih stiže putem krvi ili drugih telesnih tečnosti. Za razliku od HIV-a, koji napada svakoga sa kim dolazi u kontakt, XMRV virus oštećuje samo one osobe koje imaju fiziološku ili genetsku predispoziciju. Smatra se da milioni ljudi nose ovaj virus i da nemaju nikakve simptome.
Mikovič smatra da ovaj virus može da napadne mehanizme koji učestvuju u stvaranju crvenih krvnih zrnaca (eritrocita), koji su glavni nosioci kiseonika u našem organizmu. Samim tim, transport kiseonika nije adekvatan, a najosetljiviji organ na nedostatak kiseonika je mozak. Kanadski naučnik Mark-Andre Langloa (Marc-Andre Langlois) iz Instituta za zdravstveno istraživanje i ekspert za retroviruse na Univerzitetu u Otavi, kaže da je sve više bolesti, kao što je na primer rak prostate, na neki način povezano sa ovim virusom.
Ono što je dobro u celoj situaciji jeste činjenica da se infekcija retrovirusom može lečiti. U tom smislu, najveća je zasluga istraživača koji su se poslednjih 20 godina bavili pitanjem lečenja side. Umesto da osobe koje pate od hroničnog umora lečimo antidepresivima, počećemo da im dajemo lekove protiv retrovirusa.
U Kanadi je dijagnostikovano 340.000 osoba koje boluju od hroničnog umora. Simptomi su izraženi u vidu umora, gubitka pamćenja i koncentracije, neobjašnjivih bolova u mišićima i zglobovima, glavobolje, nesanice i vrlo jakog umora posle fizičkog i psihičkog napora.
Osim telesnim tečnostima, virus se može preneti i transfuzijom krvi. Ne mora da znači da krv koja nije zaražena HIV virusom ne sadrži XMRV virus. Potrebna je velika opereznost prilikom transfuzije krvi.
Neki lekovi koji deluju na HIV imaće pozitivan efekat na osobe koje boluju od hroničnog umora. Pošto se ti lekovi već nalaze na tržištu, neće biti potrebno ponovno kliničko testiranje. Očekuje se da će terapija ovim lekovima početi u roku od jedne do dve godine.



 
Poslednja izmena:
Član
Učlanjen(a)
19.10.2009
Poruka
73
Vrlo malo verovatno.
Nema dokaza za tu tvrdnju. Posledica toga bi bila da se daju lekovi za sidu koji su najjaci toksin ikada napravljen u obliku leka. To je u kategoriji hemoterapije. Pa ko uzima hemoterapiju kada je umoran. Ti lekovi razaraju mitohondrije u telu koje nas snabdevaju energijom i ne samo mitohondrije. To je LUDILO. U opisu leka vam stoji da izaziva i sam simptome side. To je osuda na smrt za svakoga koji to uzima na duze staze. Taj otrov ne leci sidu pa hajde da ga upotrebimo svuda, mozda negde uspe.

Postavio bih pitanje kvaliteta informacija na forumu zdravlje. Nekriticko citiranje izjava ovog tipa doprinosi sirenju pogresnog znanja i stetno je po ljude.
 
Poslednja izmena:
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
12 simptoma koji ukazuju na hronični umor

12 simptoma koji ukazuju na hronični umor

Blic žena

Sindrom hroničnog umora traje mesecima, čak i godinama, a samo mali broj obolelih uspe potpuno da se izleči. Suzana Stanković–Čikić, psiholog, savetuje pacijentima da racionalno troše vreme i snagu.

8226_posao-i-umor-01_shutterstock_50749933_if.jpg


Sindrom hroničnog umora, odnosno ekstremni umor koji traje mesecima a nije izazvan prevelikim naporima, posledica je savremenog načina života. Ovaj sindrom najčešće pogađa ljude u gradskim sredinama


Sindrom hroničnog umora, odnosno ekstremni umor koji traje mesecima a nije izazvan prevelikim naporima, posledica je savremenog načina života. Ovaj sindrom najčešće pogađa ljude u gradskim sredinama, prvenstveno radno aktivnu populaciju, što dokazuje da način života doprinosi nastajanju ove bolesti. Sindrom treba lečiti, kažu lekari, jer obolela osoba ne funkcioniše normalno i nije u stanju da radi punim kapacitetom.
– Sindrom hroničnog umora razlikuje se od pukog premora koji prolazi nakon dobrog sna ili opuštajućih aktivnosti. Traje mesecima, ponekad i godinama, crpi energiju i snagu zbog čega se radne sposobnosti obolele osobe znatno smanjuju – objašnjava Suzana Stanković–Čikić, psiholog u beogradskom Domu zdravlja „Vizim“.


NIJE LENJOST VEĆ BOLEST
Prema njenim rečima, obolela osoba nije svesna od čega pati, posebno ako problem ne prepoznaje ni okolina, pa je optužuju da je lenja i da neće da radi.
Uprkos brojnim istraživanjima, uzroci ovog poremećaja još nisu poznati. Sumnja se da do njega dovode pad imuniteta, poremećaj u radu žlezda ili nervnog sistema, a u novije vreme radi se na otkrivanju povezanosti ova tri elementa, kao i o ulozi genetskih, psiholoških i socijalnih faktora.
Činjenica da uzrok bolesti nije poznat otežava postavljanje dijagnoze zbog čega je lekari nerado ispisuju, dok drugi ne znaju da je Svetska zdravstvena organizacija sindrom hroničnog umora zvanično priznala kao bolest.


PRATEĆI SIMPTOMI
Osim umora bolest prati čitav niz drugih simptoma kao što su:

- Bolovi u zglobovima i mišićima
- Osetljivo grlo
- Loše pamćenje i pad koncentracije
- Bolni limfni čvorovi
- Teško buđenje jer san ne deluje okrepljujuće
- Glavobolja


Neki pacijenti žale se i na:

- Lošu probavu
- Otežano disanje i ubrzan rad srca
- Oslabljen imunitet
- Depresiju i napade panike
- Osetljivu kožu
- Gubitak kilograma

Naša sagovornica ukazuje da se hronični umor često podvodi pod depresiju iako depresija nije uzrok već jedan od simptoma hroničnog umora.

Žene ugroženije
Od sindroma hroničnog umora boluju ljudi svih starosnih grupa, čak i deca, naročito u doba adolescencije. Ipak, to se prilično retko događa, a na udaru oboljenja najviše se nalaze žene, uglavnom četrdesetih i pedesetih godina.


NEMA ČAROBNOG LEKA

– Bolest uglavnom nastupa naglo, ponekad nakon nekog drugog oboljenja koje služi kao okidač. Bolest je potpuno izlečiva u 10–15 odsto slučajeva, dok procenat delimično izlečenih dostiže 40 odsto. Vrlo često simptomi bolesti jedno vreme slabe ili se potpuno izgube, ali se kasnije ponovo javljaju. Nekada oboljenje prolazi sa blagim simptomima koji minimalno remete normalan život i sposobnost za rad, ali se dešava i da bolest čoveka potpuno onesposobi – kaže naša sagovornica i dodaje da je zato od presudne važnosti tražiti stručnu medicinsku pomoć.
Za početak, kaže ona, osoba koja ima simptome hroničnog umora treba da se javi lekaru opšte prakse koji će je posle obavljenih ispitivanja uputiti na dalji tretman.
Dijagnoza se uspostavlja na osnovu prepoznavanja većeg broja karakterističnih simptoma koji uvek podrazumevaju tešku mentalnu i fizičku iscrpljenost koje traju najmanje šest meseci i pogoršavaju se posle fizičkog ili mentalnog napora. I što je veoma važno, uvek mora prvo da se isključi mogućnost da je u pozadini ovih simptoma neka druga bolest.


GRADSKA BOLEST
Specifična terapija koja bi mogla da izleči sindrom hroničnog umora ne postoji i zato lečenje nije nimalo jednostavno. Pojedini simptomi, kao što su glavobolja, bolovi u zglobovima i mišićima, mogu da se leče simptomskom terapijom, ali i psihoterapijom.
– Bolesnici uče kako da se motivišu za život i rad. Oni moraju da prihvate stanje u kome se nalaze i nauče da se nose sa frustracijama. Moraju na drugi način da organizuju svoj život i da sebi postave realne ciljeve, one koje mogu da ostvare. To između ostalog znači i da treba da postave sebi prioritete, šta moraju, a šta ne i koliko mogu. Jer, čim su došli u takvu situaciju, to znači da nisu dobro trošili svoje vreme i snagu i zato moraju da nauče da te resurse koriste pametnije u skladu sa svojim mogućnostima – objašnjava naša sagovornica.
Zato je zdrav život odnosno pravilna ishrana uz adekvatan odmor i dovoljno fizičke aktivnosti najbolji način da se bolest spreči i smanji rizik za njeno ponovno pojavljivanje
– Usporite životni tempo kako u fizičkom tako i u emocionalnom i intelektualnom smislu, jer previše stresa može da pogorša simptome – poručuje Suzana Stanković–Čikić.




 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Vežbama protiv hroničnog umora

Vežbama protiv hroničnog umora

RTS 21.02.2011 08:56

198322_a.jpg

Osim od uobičajene bihejvioralne terapije, osobe koje pate od sindroma hroničnog umora olakšanje mogu očekivati i od posebno osmišljene fizičke aktivnosti. Britanski naučnici navode da su obe metode uspešne pri smanjenju osećaja umora, ali i pri poboljšanju mentalnih sposobnosti.

Idealna terapija za sindrom hroničnog umora trebalo bi da se sastoji od bihejvioralnog tretmana i posebno osmišljenih fizičkih aktivnosti, tvrde britanski naučnici.
Pristup lečenju koji se sada primenjuje slabijeg je učinka, navodi grupa stručnjaka u članku koji je objavio časopis Lanset (The Lancet), a prenosi Bi-Bi-Si (BBC).
Neki od simptoma stanja koje pogađa oko četvrt miliona stanovnika Velike Britanije su umor, loša koncentracija i pamćenje, bol u mišićima i zglobovima i isprekidan san.
Šta tačno izaziva takve zdravstvene probleme, niko sa sigurnošću ne može da kaže, ali oni koji pate od pomenutog sindroma nestrpljivo priželjkuju terapiju.
Koautor studije profesor Majkl Šarp sa Univerziteta u Edinburgu navodi da je, kada je reč o sindromu hroničnog umora, mnogo neodređenosti i nepoznanica, te da je veoma teško pomoći pacijentu koji ima takav problem.
Studija britanskog tima eksperata bila je fokusirana na analizu postojećih tretmana. Upoređivan je učinak pri promeni mišljenja i ponašanja kognitivno-bihejvioralne terapije, zatim terapije u kojoj se postepeno pojačava intenzitet vežbanja i terapija usmerena na hodanje sa ciljem da se predupredi umor.
Svi ispitanici, njih 641, imali su simptome sindroma hroničnog umora, ali niko od njih nije bio u tako teškom stanju da ne može da ustane iz kreveta.

8c06866ac494758094f642e6bcfe1ae2.jpg

Rezultati su pokazali da su kognitivno-bihejvioralna terapija i fizička aktivnost koja je postepeno intenzivirana najuspešnije, kako pri smanjenju osećaja umora, tako i pri poboljšanju mentalnih sposobnosti.
Stručnjaci ističu da su rezultati nekih ranijih istraživanja sugerisali da određeni broj pacijenata loše reaguje na posebno osmišljene fizičke aktivnosti i da su uticale na pogoršanje stanja.
Uprkos najnovijim zaključcima koji obećavaju, stručnjaci navode da su neophodna dodatna detaljnija ispitivanja, kako bi se utvrdilo da li postoje razlike u zavisnosti od starosne grupe, pola i drugih faktora.



 
Član
Učlanjen(a)
10.05.2010
Poruka
2.064
Recite zbogom umoru

Recite zbogom umoru

resize.aspx

she.hr

10 najzanimljivijih beskofeinskih načina obnavljanja energije.
Svima nam je poznat osjećaj pada energije nakon napornog dana (ili noći). Teško se koncentriramo, živci su nam tanji, ne da nam se disati, a kamoli raditi što drugo. Međutim, obveze su nemilosrdne i ne čekaju. Srećom, postoji nekoliko zgodnih načina kojima možete podići razinu energije i ipak pregurati dan. Najbolje od svega - nijedan od njih ne uključuje ulijevanje ogromnih količina kave u organizam.

Donosimo vam 10 najzanimljivijih načina "pumpanja" energije.

energija-setnja.jpg

1) Izađite van

Znamo, zadnja stvar koju želite napraviti mrtvi umorni je izaći vani, pogotovo u zimsko doba. Ipak, prisilite se i prošetajte. Samo nekoliko minuta na svježem zraku, daleko od ureda, učinit će čuda za razinu vaše energije i dobro raspoloženje. Naravno, ovaj trik jednako dobro funkcionira i kad je toplo.



2) Jedite više proteina

Proteini u prehrani pomoći će vam u povećavanju mentalne budnosti i energije, tvrdi nutricionistica Debra Hollon. Proteini sadrže tirozin, aminokiselinu koja podiže razinu dopamina i norepinefrina. Osim toga, povećavaju i sitost zbog čega ćete smanjiti unos kruha i slatkiša koji mogu uzrokovati pad energije.

3) Istuširajte se hladnom vodom

Katharine Hepburn kune se da nakon tuširanja hladnom vodom ima energije na izvoz. Ako se nikako ne možete prisiliti na to, tuširajte se toplom, ali zadnje dvije minute pustite samo hladnu koja će vas razbuditi i osvježiti. Na poslu ili negdje gdje nemate mogućnost tuširanja, umijte se hladnom vodom. Dobar je trik i držati bocu vode s raspršivačem u hladnjaku i svako toliko poprskati se po licu.

energija-tus.jpg

4) Slušajte (energičnu) glazbu

Opće je poznato da se prilikom slušanja glazbe u našem mozgu aktiviraju centri za užitak, i to isti oni koji se aktiviraju tijekom seksa. Stavite stoga slušalice na uši, pustite si omiljenu glazbu i bit ćete produktivniji i raspoloženiji.

5) Rastegnite se

Protegnite noge, ruke, leđa i vrat. Duboko udahnite kroz nos, zadržite dah par minuta i polako, ali snažno izdahnite. Ponovite proceduru nekoliko puta. Ova će vam vježba oduzeti 30 sekundi, ali će momentalno dati rezultate. Kad se vratite za stol, glava će vam biti bistrija i imat ćete više elana za sve obveze koje vas čekaju.

energija-rastezanje.jpg

6) Isprobajte akupresuru

Akupresurne tehnike već se dugo koriste za ublažavanje migrena, stresa i napetosti. Ova tehnika nije popularna kao akupunktura (iako nam nije jasno zašto jer ima ogromnu prednost - nema igala!), ali je jako učinkovita i možete je izvoditi sami. Da bi povećali razinu energije, samo uštipnite mjesto između palca i kažiprsta i zadržite pritisak nekoliko minuta.

7) Smijte se

Smijeh je odličan lijek za premorenost. Smijte se što češće možete da biste se zarazili dobrim raspoloženjem. Okružite se duhovitim ljudima ili pročitajte kakav šaljiv strip ili vic koje na internetu možete pronaći na svakom koraku.

8) Odjenite se u vedre boje

Vaše trenutno stanje djelomično je određeno i raspoloženjem koje projicirate na druge i raspoloženjem koji drugi projiciraju na vas. Nošenje tamne odjeće može imati isti efekt. No vedre, zaigrane boje i zanimljivi uzorci uzrokovat će jednako vedar i zaigran feedback. Znamo da crna boja stanjuje, ali ipak je ostavite za one dane kad vam energije ne manjka.

energija-boje.jpg

9) Oslonite se na vitamin C

Vitamin C je doslovno čudotvorac kad se radi o obnavljanju energije. Ne samo da konzumiranje napitaka koji sadrže vitamin C pomaže, već i samo mirisanje voća bogatog njime liječi kronični umor. Dohvatite stoga limun, naranču ili limetu i mirišite do mile volje.

10) Pojedite kockicu čokolade

Najslađi smo savjet ostavili za kraj. Nemojte pretjerivati, ali nekoliko kockica čokolade opskrbit će vas endorfinom, a odlučite li se za tamnu čokoladu, efekt će biti dvostruk jer tamna čokolada sadrži više kofeina od mliječne.
 
ADMINISTRATOR
Učlanjen(a)
11.10.2009
Poruka
66.907
Uklonite hronični umor ishranom

Danas se mnogi ljudi žale na hronični umor. Razlog za to oni pronalaze u nedostatku vremena - toliko stvari treba uraditi, a vremena nikad nema dovoljno. Često, međutim, to nije pravi uzrok umora - istinski uzroci nalaze se u našim svakodnevnim navikama. Važno je kako se hranimo, koliko spavamo i kako izlazimo na kraj sa emocionalnim problemima. Evo nekih jednostavnih saveta kako da se snabdete dodatnim zalihama energije i tako izborite sa umorom.

Pronađite energiju u hrani. Ako se za ručak prejedete testenine ili masnog paprikaša, već sat kasnije osećaćete se pospano i tromo. Navike u ishrani igraju važnu ulogu na svim poljima. Evo nekih dobrih stvari koje možete učiniti za sebe.

Doručkujte… čak i ako niste gladni. Istraživanja pokazuju da se ljudi koji redovno doručkuju fizički i mentalno osećaju bolje od onih koji ovaj obrok preskaču. Na primer, činija cerealija svakog jutra snižava nivo hormona stresa - kortizola.

Jedite na svaka tri do četiri sata. Ako imate tri manja obroka i dve užine tokom dana, to će zadržati stabilan nivo šećera u krvi i nivo ukupne energije. Preobilni obroci nisu dobri za nivo energije, jer organizmu treba previše vremena da ih svari. Svaki obrok neka bude mešavina ugljenih hidrata (koje telo koristi za enrgiju), proteina (koji pomažu da se održi energetski nivo) i zdrave masnoće poput one u ribi, maslinama i koštunjavim plodovima.

Jedite što više vlakana. Vlakna utiču na ugljene hidrate, tj. pomažu da se lagano ubace u organizam, tako da telo troši što manje energije. Dnevna preporučena količina vlakana je od 25 do 30 grama, ali, sudeći po istraživanjima, prosečna osoba unese samo 10 do 15 grama. Izaberite hranu bogatu ovim korisnim elementom, na primer: crni pasulj i sir u integralnoj tortilji, jabuku sa korom, integralne špagete i sl.

Unesite što više masne kiseline omega-3. Ima je u masnim ribama (poput tune i lososa), u orasima i dr. Ovaj esencijalni element ima važnu ulogu u očuvanju moždanih ćelija i pomaže telu da pravi zalihe ugljenih hidrata u formi glikogena (oblik glukoze).

Pijte dosta vode. Voda čini najveći procenat krvi i ostalih telesnih tečnosti, pa čak i manja dehidratacija može biti štetna, jer uzrokuje zgušnjavanje krvi i forsira srce da radi bržim tempom.

izvor
 
Poslednja izmena:
Član
Učlanjen(a)
30.11.2011
Poruka
1.872
Šta je uzrok vašeg umora?






Konstantan umor ne mora da bude samo posledica neispavanosti već i drugi faktori. Predstavljamo vam tri osnovne grupe najčešćih razloga zbog kojih se osećate iscrpljeno i umorno.



Mentalno zdravlje.
Briga, stres i ansioznost tipični su okidačiosećaja premorenosti, jer uzrokuju oslobađanje velikih količina hormona stresa, kao što su kortizol i adrenalin. u dužem periodu, povišen nivo ovih hormona izaziva osećaj iscrpljenosti. Ukoliko je umor praćen bezvoljnošću i povlačenjem iz svakodnevnog života, pravi uzrok može da bude depresija.Osim umora, u simptome depresije spadaju gubitak apetita i seksualne želje, smanjenje telesne mase, glavobolja ili stomačne tegobe.

Hormoni.
Zašli ste u četrdesete
godine i nedavno ste počeli da osećate veliki zamor? hormonske promene do kojih dolazi pre menopauze, moogu da izazovu noćno znojenje i poremećaje sna. U ovom periodu povećava se i sklonost ka depresiji, što opet može da poveća šanse za umor.

Fizičko zdravlje.
ponekad uzrog pravog umora može da bude zdravstveni problem: anemija, infekcija, usporen rad tiroidne žlezde, astma i dijabetes. Iznenadna iscrpljenost može da bude znak nekog srčanog problema, naročito ako ste ušli u postmenopauzu i ako u vašoj porodici neko pati od srčanih tegoba. Osim toga, loša ishrana i nedostatak sna mogu da budu otežavajući faktori.






Izvor: Lepota&Zdravlje
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Prepoznajte simptome hroničnog umora

Bolest muči većinu savremenog stanovništva, a najčešći je kod žena u četvrtoj i petoj deceniji. Tegobe uzimaju maha jer ljudi ne shvataju da je stanje ozbiljno i ne leče ga san i odmor

1e8022.jpg


VEĆ dugo ste bezvoljni, malaksali pa i razdražljivi, ustajete umorni iako ste dugo spavali, a tokom dana ste pospani kada bi trebalo da radite i budete najproduktivniji. Uz to osećate konstantan umor u telu, ljude oko vas slušate, ali ih ne "pratite" jer ste rasejani. Zabrinuti ste što ovakvo stanje dugo traje, ne znate kako da ga rešite...

- Osobe koje se nađu u ovakvoj situaciji obično pomisle da je reč o pukom umoru koji će, ipak, u jednom trenutku nakon dobrog sna ili opuštajućih aktivnosti nestati. Ne shvataju da je umor koji traje mesecima nešto potpuno drugo i da se ne može eliminisati na jednostavan način - kaže psiholog i psihoterapeut Suzana Stanković - Čikić.

* Kako da znamo da umor nije "običan"?

- Sindrom hroničnog umora može da traje mesecima pa i godinama. Polako crpi energiju i snagu zbog čega osoba funkcioniše na značajno nižem nivou. U pitanju je bolest koju prati onesposobljavajući i kompleksan poremećaj, za koji je karakterističan izražen umor koji se ne smanjuje odmaranjem, a pojačava se fizičkom i mentalnom aktivnošću. Hronično umorne osobe se konstantno bude umorne, nisu u stanju da odgovore obavezama na poslu, a često se udaljavaju i od porodice koja ne pokazuje razumevanje za njihov problem. U porodici najčešće izostaje podrška jer njihovo stanje obično povezuje sa lenjošću, a ne sa umorom.

* Šta je uzrok ovog sindroma?

- Uprkos istraživanjima koja su fokusirana na odvojene uloge imunološkog, endokrinog i nervnog sistema, uzroci poremećaja još nisu poznati. Nove studije se bave uticajem interakcije ovih faktora, a problem povezuju i sa genetskim, psihološkim i faktorom sredine.

* Osim umora, koji su još simptomi?

- Osim osećaja izuzetnog umora, javlja se i stalno povišena temperatura, bolovi u mišićima i zglobovima, uvećanje limfnih čvorova. Vremenom simptomi mogu da oslabe ili čak nestanu, ali se ponovo javljaju. Najčešće ih provocira stres i fizički napor. Bolest do te mere može biti iscrpljujuća da osoba nije u stanju da obavlja ni najjednostavniji posao. Takvo stanje u potpunosti može i da ga izoluje iz zajednice, a tada mu je preko potrebna ne samo medicinska već i psihološka pomoć. Ipak, najčešće se dijagnostikuje lakša klinička slika i oboleli bez napora radi uobičajene poslove.

* Koliko dugo traje umor da bismo znali da je hronični?

- Zamor koji traje duže od pola godine, nije rezultat trenutnih napora i problema, ne smanjuje se odmaranjem i u značajnoj meri smanjuje dnevne aktivnosti. Ovakve osobe imaju oslabljenu moć pamćenja ili koncentracije, osetljivo grlo i limfne čvorove, atipične glavobolje ili jače izražene hronične, san koji ne okrepljuje organizam, a umor posle nekog posla osećaju i nakon 24 sata. Mogu da imaju i probavne, srčane i respiratorne smetnje, slab imunološki odgovor, psihološke probleme poput depresije, anksioznosti i napada panike. Na koži mogu da se pojave neuobičajene promene, da dođe do mršavljenja bez razloga. Međutim, bez obzira na sve manifestacije, nejasno je da li su simptomi uzrokovani pridruženim bolesnim stanjima ili je svima uzrok sindrom hroničnog umora.

* Ko je posebno podložan ovom sindromu?

- Javlja se kod svih populacionih grupa, nezavisno od pola i socioekonomske pripadnosti. Ipak, najčešći je u četvrtoj i petoj deceniji i to kod žena. Zašto je to tako, preciznog odgovora nema. Retko, sindrom hroničnog umora može da se javi i kod dece, posebno u adolescentnom dobu. Neki od faktora rizika su i bolesti poput smanjene funkcije štitaste žlezde, odnosno hipotireoze i anemije. Takođe, sindrom se češće javlja u urbanim sredinama, najčešće kod radnoaktivnog stanovništva koje ima mnogo obaveza. Stalno prisutni stres, nedovoljno sna, malo vremena za rekreaciju koja "puni baterije", a u dobroj meri i nepravilna ishrana, takođe su odgovorni za ovaj komplikovani poremećaj.

* Koliko se uspešno leči?

- Kod većine obolelih, stepen oporavka je delimičan. Do potpunog ozdravljenja dolazi u samo pet do deset odsto slučajeva. Dijagnoza se postavlja na osnovu većeg broja karakteristika bolesti, sa posebnim osvrtom na tešku mentalnu i fizičku iscrpljenost koja se pogoršava svakim naporom, a traje najmanje pola godine. Ovi dijagnostički kriterijumi nisu uzrokovani drugim medicinskim stanjem. Na žalost, kada se bolest dijagnostikuje, specifična terapija koja bi ovaj sindrom izlečila ne postoji, jer se pouzdano ne zna uzrok.

* Ako je bolest teško izlečiva, koja terapija se prepisuje?

- Za lečenje je potreban široki interdisciplinarni pristup koji se sastoji od fizičkog i psihičkog tretmana. Terapija se uglavnom usmerava ka smanjivanju i uklanjanju simptoma. Glavobolje, bolovi u mišićima i zglobovima se, na primer, leče standardnom terapijom za to. Psihoterapija se takođe pokazala kao veoma korisna. Ona pomaže bolesniku da prihvati stanje u kome se nalazi i nauči kako da se adekvatno nosi sa svakodnevnim frustracijama, stresom, pratećim simptomima, ali i da bolje nauči da rasporedi aktivnosti, vreme i energiju. Važno je da bolesnik zna sve o prirodi svoje bolesti, kao i o problemima sa kojima će se suočavati, ali i da ne postoji jednostavna terapija u lečenju.

PREVENTIVA

ZDRAV stil života jedan je od načina da se bolest prevenira, odnosno da se smanji rizik za njeno pojavljivanje. Treba usporiti

životni tempo u fizičkom, emocionalnom i intelektualnom smislu. Pred sebe treba postaviti realne ciljeve i dobro odrediti prioritete. Treba naći vremena za odmor i relaksaciju, odnosno raditi na sebi. Dobro zdravlje uz pravilnu ishranu i odgovarajući odmor, kao i bavljenje sportskim aktivnostima, najbolji je način da se sindrom hroničnog umora spreči ili makar smanji rizik za njegov nastanak - ističe Suzana Stanković - Čikić.

(Novosti)
 
Natrag
Top