Hoće li internet uništiti umetnost?

MODERATOR
Učlanjen(a)
02.05.2009
Poruka
30.636
Nakon što je pre neki dan Dejvid Birn saopštio da jedan procenat bogatih pojedinaca u Njujorku nekontrolisano eksploatiše kulturne resurse, bivši prvač grupe Talking Heads oštro je kritikovao internet muzičke servise.




604780256525ab92c86ed7090891037_orig.jpg






U kolumni koju je napisao za engleski "Gardijan", Dejvid Birn je internet striming servise optužio za "pijavice koje isisavaju sav kreativni potencijal ovoga sveta".

Međutim, on je ipak rekao da razume zbog čega ljudi koriste usluge servisa koji besplatno ili za simboličnu naknadu daju mogućnost korisnicima da dođu do određenog muzičkog dela.

"Mnogi slušaoci se nalaze pred izborom koji je sasvim očigledan - zašti bi uopšte kupovali diskove ili plaćali za preuzimanje muzike kada dela svojih omiljenih grupa i izvođača mogu da dobiju besplatno ili za simboličnu mesečnu naknadu", dodajući da je servis Spotify drugi po veličini izvor digitalne muzike u Evropi po prihodima oje ostvaruje. Ali, dodaje on, to rezultira punim džepovima diskografskih kompanija, dok umetnici ostaju praznih ruku ili sa sitnišem.

"Iznosi koje ovi servsi plaćaju umetnicima su uvredjivi - ideja da će količina novca biti znatna ukoliko mnogo ljudi koristi servis, potpuno je devalvirana, a velike diskografske kuće jednostavno isisavaju kroz taj model ogromne količine novca bez inicijalnih ozbiljnih troškova, kao što su štampanje nosača zvuka, distribucija, prevoz i tako dalje...I onda na kraju zatežu pregovore i oko toga da li i taj sitniš od 15 do 20 procenata koji pripada umetnicima treba još smanjiti. Birn je to potkrepio činjenicom da četvoročlani bend koji od servisa Spotify dobija ukupno naknadu od 15% mora da ima 236.549.020 preuzimanja kako bi na godišnjem nivou skupio svega15.000 dolara.

Čak i planetarno popularni Daft Punk koji su na servisu Spotify imali 104.760.000 preuzimanja singla "Get Lucky" do kraja avgusta nisu se preterano okoristili, jer će po Birnovim računicama od toga skupiti svega 13.000 dolara.

"Ovo je samo jedna pesma, koja je nastala u jednom dugačkom i teškom kreativnom procesu u kome je potrošeno sigurno nekoliko puta više novca nego što je to iznos koji će dobiti od preuzimanja sa interneta. Šta li se tek događa sa onima koji nemaju tako veliki internacionalni hit?", pita se Dejvid Birn.

"Ukoliko se ovako nastavi većina umetnika će vrlo verovatno ostati bez ikakvih prihoda, ukoliko ne reše da nastupaju uživo svakoga dana po 2 puta, što je čista naučna fantastika. Ne može svako sebi da obezbedi velike turneje i podršku obožavalaca, naročito ne početnici. Neki čak nisu ni stigli do tačke da mogu da elemenatrne stvari za život obezbeđuju živim nastupima i od prodaje muzike", kaže Birn.


1749367784525ab92ec16fc127842726_orig.jpg





Iako neki od muzičara smatraju servise kao što je Spotify za pozitivan način da dopru do većeg broja ljudi i da slušaocima omoguće takozvano "slušanje bez finansijskog rizika", Dejvid BIrn se sa time ne slaže i kaže da postoji bezbroj drugačijih puteva otkrivanja njihove muzike, poput vebsajtova samih bendova, pa čak i na Amazonu koji sve više koristi i mogućnost ograničenog sušanja pre eventualne kupovine.

"Ukoliko mi se svidi ono što čujem, velika je verovatnoća da ću to i da kupim", kaže Birn.

Birn takođe ne razume tvrdnje da Spotify otkriva nove stvari i njihov značaj, jer se taj trenutak u većini slučajeva dešava kada neko vam neko blizak skrene pažnju na neko novo muzičko ime i zainteresuje vas.

"To što vi slušate na striming servisu, a o čemu ste na njemu nešto pročitali nikako se ne može uporediti sa drugim načinima upoznavanja sa "sledećom velikom stvari", kaže bivši vođa grupe Talking Heads.

"Zbog toga što diskografske kompanije imaju većinski udeo u takvim servisima, umetnici skoro nikad neće osetiti korist od toga što servisi napreduju i šire se. Spotify je platio više od 500 miliona dolara izdavačima za pravo da licencira njihove kataloge, izdavači dobijaju deo kapitala kompanije, postaju partneri i deoničari i tu za umetnike čiji proizvod eksploatišu neme mesta. Očigledno je da neki ljudi u tom poslu zarađuju ogromne količine novca, dok muzičari ostaju sa sitnišem u rukama", kaže Birn.

On u ovakvoj situaciji ne vidi rešenje, ali je izuzetno zabrinut u kom će se pravcu sve odvijati i boji se da bi mogla da se dogodi situacija u kojoj bi potpuno bila izneverena očekivanja da će internet pomoći umetnicima da jednostavnije i bez posrednika svoje delo predstave što većem broju ljudi i tak sebi obezbede neku vrstu finansijke sigurnosti.

"Možda bi muzičari mogli da pokušaju da pregovaraju i da zatraže veći procenat od sadašnjeg, ali mi se na duži rok cela ideja i ovaj model čini potpuno neizdrživim i smrtonosnim za svaki vid kreativnog rada, ne samo za muziku".

On svoj tekst završava sumornim zaključkom:

"Za nas koji imamo neki prethodni minuli rad ovakav način finkcionisanja muzičkih servisa nije toliko problematičan, ali za nove, mlade, kreativne ljude je katastrofalan. Na kraju krajeva, bez novih autora naša muzička budućnost je vrlo tamna", kaže Birn na kraju.

Verujete li da trenutni sistem raspodele novca od preuzimanja muzike na internetu ugrožava autore ili im pomaže da njihova muzika stigne do većeg broja ljudi?





Izvor: B92
 
Natrag
Top