Hartije od vrednosti - Pojam

Cupidon
VIP
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
5.207
HOV je pisana isprava koja svom imaocu daje odredjeno imovinsko pravo na osnovi dužničko – poverilačkih odnosa, tj. zakonskog vlasništva nad njom. HOV ora da ispuni dva uslova:
- mora da poseduje sposobnost za promet (negocijabilnost)
- pravo (inkorporirano) tj. sadržajno pravo da se može preneti na drugo lice pod uslovom vlasništva nad njom.
Izdavalac, emitent se obavezuje da će zakonitom imaocu HOV ispuniti obavezu koja je navedena u dokumentu HOV-a.

Emitenti HOV:

  1. naziv HOV
  2. naziv izavaoca (emitenta) HOV
  3. naziv (ime) lica na koga glasi HOV
  4. obaveza izdavaoca
  5. datum i mesto izdavanja
  6. potpis izdavaoca HOV


U HOV spadaju:
- akcije
- obveznice
- blagajnički zapis
- komercijalni zapisi
- državni zapisi

HOV emituju (izdaju) preduzeća, banke, država, republika, opština.
Može glasiti na ime i na donosioca.

Postoje kratkoročne HOV (obaveza dospeva u roku od jedne godine) i dugoročne HOV (obaveza dospeva u roku dužem od godinu dana).
HOV može da se trguje, tj. vrši se njihova kupoprodaja, koju obavlja emitent i kupac.

Kupoprodaja može biti
- neposredna (izdavalac – kupac)
- posredna (preko posrednika na primarnom tržištu za prvi put emitovane HOV i sekundarnom tržištu kod kupoprodaje već emitovanih i na tržištu potvrdjenih HOV).
 
que te vayas con el viento, como siempre
LEGEND
Učlanjen(a)
30.07.2009
Poruka
5.276
Hartije od vrednosti

Hartije od vrednosti su pismene isprave čiji zakoniti imalac može ostvariti neko subjektivno građansko pravo označeno na hartiji. Zakoniti imalac hartije je lice koje je kao imalac prava označeno na samoj hartiji, odnosno na koje je hartija uredno preneta, dok je obavezno lice izdavalac hartije.
Kod hartije od vrednosti postoje dva prava:
1) pravo na hartiji i
2) pravo iz hartije.
Pravo na hartiji je:
1) pravo svojine ili
2) pravo zaloge koje za svoj objekt ima hartiju kao telesnu pokretnu stvar.
Pravo iz hartije je, po svojoj pravnoj prirodi ili:
1) stvarno pravo (npr. pravo svojine na robi predatoj brodaru na prevoz i opisanoj u konosmanu) ili
2) neko obligaciono pravo (npr. najčešće pravo na isplatu sume novca) ili
3) neko člansko pravo (npr. pravo učešća).
Pravo na hartiji je inkorporisano (utelovnjeno) u samoj hartiji i ne može se ostvariti bez nje.
Prema prirodi prava koje sadrže, hartije od vrednosti mogu biti:
1) stvarnopravne,
2) obligacionopravne i
3) hartije s pravom učešća.
Stvarnopravne hartije od vrednosti sadrže neko stvarno pravo na pokretnim ili nepokretnim stvarima (pravo svojine ili založno pravo, takav je na primer, konosman, koji se izdaje kod pomorskog prevoza robe; prenosom konosmana prenosi se i pravo svojine na robi koja je u njemu opisana i koja se nalazi na brodu, bez potrebe da se izvrši i predaja same robe).
Obligacionopravne hartije sadrže u sebi neko obligaciono pravo, koje po pravilu glasi na sumu novca (npr. obveznice narodnih zajmova, menica, ček, kreditno pismo).
Hartije s pravom učešća (npr. akcije koje izdaju akcionarska društva) sadrže određena članska prava imaoca (da učestvuju u radu organa društva), koja su po svom karakteru lična i prava učešća u dobiti društva (pravo na dividendu), koje je imovinske prirode
Prema svojoj vezi sa osnovnim poslom povodom kojeg su izdate, hartije od vrednosti se dele na:
1) kauzalne i
2) apstraktne.
Kauzalne hartije su one iz kojih se vidi veza sa osnovnim poslom, vidi se povodom kojeg posla su izdate (npr. konosman, štedna knjižica, obveznice narodnih zajmova),
Apstraktne hartije su hratije iz kojih se ne vidi povodom kojeg posla su izdate (npr. menica).
Prema tome kako se imalac hartije od vrednosti legitimiše pri ostvarenju prava iz hartije i kako se prenose, hartije od vrednosti mogu biti:
1) hartije na donosioca,
2) hartije na ime i
3) hartije po naredbi.
Hartije na donosioca (npr. lutrijski lozovi) prenose se, kao i druge pokretne stvari, predajom, bez posebnog obeležavanja na hartiji. Prema obaveznom licu imalac prava iz hartije legitimiše se kao ovlašćeno lice samim držanjem, odnosno posedovanjem hartije (formalna legitimacija), a obavezno lice lice nije dužno da ispituje i njegovu materijalnu legiimaciju, tj. da li je držalac do hartije došao savesno. Moguće su zloupotrebe.
Hartije na ime (npr. obveznica našeg prvog narodnog zajma) su hartije čiji je imalac označen na samoj hartiji, izdavalac prilikom izvršenja obaveze samo treba da utvrdi identitet donosioca i proveri da li je to isto lice sa onim označenim na hartiji kao imalac. Ove hartije prenose se cesijom i to se označava na samoj hartiji unošenjem imena novog imaoca hartije (cesionara) i prenosioca (cedenta).
Hartije po naredbi su hartije čiji je prvi imalac označen sa samoj hartiji, a prenose se indosamentom, jednom pismenom klauzulom koja se stavlja na poleđinu hartije, tako da se formalna legitimacija za ostvarivanje prava vidi iz podataka koje sadrži sama hartija. Prenosilac hartije je indosant, a onaj na kojeg je hartija preneta (indosirana) je indosatar. Indosament može biti:
1) puni, 2) blanko i 3) na donosioca.
 
Natrag
Top