Gustav Klimt

Član
Učlanjen(a)
29.06.2010
Poruka
2.014
klimt6.jpg

Gustav Klimt (Beč, 14. jula 1862. - Beč, 6. februara 1918.) je bio najvažniji slikar austrijske secesije s izrazito istančanim simbolističkim stilom.
Život Gustava Klimta podudara se sa zlatnim dobom Beča s kraja stoljeća. Bilo je to vrijeme umjetničke obnove i umjetničkog bunta te rađanje modernizma. Nova umjetnost, art nouveau, donosi svoje samosvjesne i dekadentne pravce u slikarstvu i literaturi, kroz koje se provlačila snažna opčinjenost erotikom. Bio je to Freudov Beč, koji je izvana još bio u duhu viktorijanskog morala, ali neobuzdano ponašanje bila je glavna tema dana. Bečka zanesenost erotikom našla je u Klimtu velikog pjesnika. Ni jedan drugi umjetnik nije tako slavio Erosa, a iznad svega žene, kao muze vampa i konačnog ispunjenja svrhe života.
Njegovo slikarstvo ispunjeno je naturalističkim prikazima erotskog i težnjom da platna ispuni sjajnim zamršenim dekoracijama. U njegovim najpoznatijim radovima, kao što je Poljubac, osjećaji i dekorativna prekomjernost sjedinjeni su na veličanstveni način.

Izabrani radovi

"Bečki univerzitet" Radovi na plafonu
"Palais Stoclet" mozaik u Briselu
Basna (1883)
Pozorište u Taormini(1886-1888)
Auditorium in the Old Burgtheater, Vienna (1888)
Portrait of Joseph Pembauer, the Pianist and Piano Teacher (1890)
Drevna Grčka II (Devojka iz Tanagre) (1890 - 1891)
Portret žene (Gospođa Hejman?) (1894)
Muzika I (1895)
Skuptura (1896)
Tragedija (1897)
Muzika II (1898)
Atena Palada (1898)
Portret Sonje Knips (1898)
Riblja krv (1898)
Vodena struja (1898)
Šubert za klavirom (1899) (izgorela u požaru 1945)
Posle kiše (Bašta sa kokoškama u Sent Agati) (1899)
Nimfe (Srebrne ribe) (1899)
Filozofija (1899–1907) [1]
Nuda Veritas (1899)
Portret Serene Lederer (1899)
Medicina (1900–1907)
Muzika (Litografija) (1901)
Judit I (1901)
Buchenwald (Birkenwald) (1901)
Zlatna ribica (Mojim kritičarima) (1901–1902)
Portret Gerte Felzevanji (1902)
Portret Emili Flege (1902)
Brezova šuma (1902)
Brezova šuma I (1902)
Betovenov friz (1902) [2] [3]
Nada (1903)
Kruškovo drvo (1903)
Jurisprudence (1903–1907) [4]
Vodene zmije I (1904–1907)
Vodene zmije II (1904–1907)
Tri doba žene (1905)
Portret Margaret Stonbourght-Vitgenstejn (1905)
Seoska bašta (1905–1906)
Seoska bašta sa suncokretima (1905-1906)
Stokle friz (1905-1909)
Portret Frice Ridler (1906)
Suncokret (1906-1907)
Nada II (1907-1908)
Zamak Kamer na jezeru Ater (1908)
Danaja (1907)
Portret Adele Bloh-Bauer I (1907)
Poljubac (1907 - 1908)
Žena sa šeširom i boom od perja (1909)
Judit II (Salomé) (1909)
Crni šešir od perija (Žena sa crnim šeširom od perija) (1910)
Smrt i život (1911)
Seoska bašta sa raspećem (1911-1912)
Jabukovo drvo (1912)
Šumska kuća na jezeru Ater (1912)
Portret Mede Primavezi (1912)
Portret Adele Bloh-Bauer II (1912)
Device (Die Jungfrau) (1913)
Crkva u Kasoneu (1913)
Sedeći poluakt, oslonjen (1913)
Sedeći polu-akt, zatvorenih očiju (1913)
Portret Euđenije Primavezi (1913-1914)
Ljubavnici, prikazani sa desne strane (1914)
Portret Elizabete Bahofen-Eht (1914)
Ležeći polu-akt, prikazan sa desne strane (1914-1915)
Portret Frederike Marije Ber (1916)
Kuća na jezeru Ater (1916) [5]
Baštenska staza sa kokoškama (1916)
Smrt i život (1916)
Prijateljice (1916-1917)
Woman seated with thighs apart, drawing (1916-1917)
Igračica (1916 - 1918)
Leda (slika je uništena) (1917)
Portret žena, anfas (1917-1918)
Nevesta (was unfinished) (1917-1918)
Adam i Eva (nedovršena) (1917-1918)
Portret Johane Štaude (nedovršeno) (1917-1918)

497px-gustav_klimt_017.jpg



Čuveni " Poljubac ".


( Vikipedija )
 
Poslednja izmena od urednika:
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Erotske opsesije Gustava Klimta

Hit izložbe: Beč slavi 150. rođendan buntovnog slikara

Erotske opsesije Gustava Klimta

Ove godine Beč proslavlja u velikom stilu 150. godišnjicu rođenja Gustava Klimta (1862-1918), jednog od osnivača bečke secesije. Vodeći muzeji grada, predvođeni Belvedereom, Albertinom i Leopoldovim muzejem, organizovaće devet izložbi od februara 2012. do januara 2013, uz obećanje da će svaka ponuditi svež i originalan uvid u umetnikov život.

1.jpg
Prijateljice, 1906/7.

U Beču će 2012. biti izloženo oko 800 Klimtovih dela, više no ikad do sada: od dekorativnih radova u Gradskom pozorištu i Istorijsko-umetničkom muzeju do njegovih mahom nepoznatih crteža i svetski poznatih slika poput „Poljupca”.

Muzej Belvedere izložiće celokupnu kolekciju Klimtovih slika od 15. juna do januara 2013. Jubilej će biti proslavljen i u Istorijsko-umetničkom muzeju (slike na Velikom stepeništu), Leopoldovom muzeju (kolekcija pisama i razglednica), Pozorišnom muzeju (slika „Gola istina”), Kući umetnika i izložbom crtežâ u Albertini i Bečkom muzeju, dok će Etnografski muzej izložiti kolekciju tekstilnih šara koje je umetnik izradio za svoju životnu saputnicu, modnu kreatorku Emili Flege.

2.jpg

Rođen 14. jula 1862. u siromašnoj porodici gravera u Baumgartenu blizu Beča, Klimt je bio jedan od osnivača secesionističkog pokreta na prelazu iz 19. u 20. vek i jedan od ključnih modernih umetnika Austrije, uz Egona Šilea i Oskara Kokošku.

Profesionalnu karijeru započeo je slikajući unutrašnje murale na velikim javnim građevinama. Kada je 1893. angažovan da oslika tavanicu Velike sale Bečkog univerziteta, izazvao je skandal. Predstavio „Filozofiju”, „Medicinu” i „Jurisprudenciju” kao nage žene pa je ubrzo dobio kritike zbog radikalnog „pornografskog” pristupa i one nikada nisu izložene na tavanici. Sve tri su uništene maja 1945. prilikom povlačenja nacista.

Nakon pomenutog skandala, Klimt se okrenuo izradi privatnih narudžbina, naročito portreta bogatih Austrijanaca. Jedna od slika koja je najavila promenu u njegovoj karijeri bila je „Gola istina”, na kojoj je citirao Šilera: „Ako svojom umetnošću ne možeš sve da zadovoljiš, zadovolji nekolicinu. Nemoj zadovoljavati većinu, to je loše.”

Kada je shvatio da njegov umetnička sloboda nije u skladu sa puritanskim stavovima javnog mnjenja, odlučio je da postane buntovnik. Na slici „Zlatna ribica”, gde naga ženska figura pokazuje golu zadnjicu posmatraču, Klimt je jasno stavio do znanja šta misli o svojim kritičarima.

Klimtove raskošne slike, često obilato ukrašene zlatom, vraćaju nas u sjajno doba bečkog kulturnog života kada je prestonica Austro-Ugarskog carstva vrvela od velikih umetnika i intelektualaca poput Sigmunda Frojda, Egona Šilea, Štefana Zvajga, Ota Vagnera, Gustava Malera i Arnolda Šenberga.

Postao je omiljeni portretista među ženama, a otvoreni eroticizam njegovih dela sukobljavao se sa licemernom viktorijanskom represijom. Tako je, pod plaštom poštovanja, Klimt mudro slikao ono što ga je najviše interesovalo: ženski izluđujući eroticizam. Žene je prvo slikao nage pa ih je tek onda prekrivao odećom, što je otkriveno tek nakon njegove smrti.

4.jpg
Rad koji je prodat za 135 miliona dolara: Adela Bloh-Bauer I, 1907.

Na nedovršenoj slici „Nevesta” dominira polunaga figura sa detaljno iscrtanim pubičnim delom preko kojeg je umetnik počeo da slika slojeve „haljine” sugestivinih ornametnalnih oblika.

Eto, kakva je seksualna opsesija ležala ispod tih zlatastih površina.

Iako se nikada nije ženio niti bio posvećen samo jednoj ženi, Gustav Klimt je imao neutoljiv seksualni apetit i brojne ljubavnice (koje je najvećim delom birao među svojim modelima).


Nakon njegove smrti najmanje 14 osoba je tvrdilo da im je Klimt otac, a trojicu sinova umetnik je priznao za života.


Preminuo je 6. februara 1918. od upale pluća, nepunih mesec dana nakon što je doživeo šlog koji mu je paralisao desnu stranu tela. Sahranjen je na Hajcing groblju uz velike počasti, kao umetnik koji je stavio Beč na mapu međunarodne umetnosti. Iste godine umrli su Oto Vagner, Koloman Mozer i Egon Šile.

3.jpg

Poljubac
Delo nastalo 1908. pripada onome što se naziva umetnikovim zlatnim stilom koji karakteriše intenzivna toplina kolorita i stilizacija oblika. Klimt je predstavio dvoje mladih čija su priljubljena tela delom spojena odećom blistavih boja i neodređene forme tako da izgledaju kao jedna osoba. Ovo je najpoznatija Klimtova slika i jedna od najpopularnijih na svetu. Overstockart.com, sajt koji prodaje reprodukcije čuvenih slika, svrstao ju je na 3. mesto najtraženijih, iza dva dela Van Goga.

Adela
Klimt je na slici radio tri godine. Naručilac je bio bogati industrijalac Ferdinand Bloh-Bauer, čiju je suprugu Adelu Klimt dvaput portretisao (1907. i 1912). Delo je kasnije postalo predmet višedecenijskog sudskog spora. Na kraju je Marija Altman, Ferdinandova nećaka, proglašena za zakonitog vlasnika 2006. i iste godine prodala je portret na aukciji Ronaldu Loderu za 135 miliona dolara, što je tada bila rekordna suma za jedno likovno delo. „Ovo je naša Mona Liza”, izjavio je Loder nakon kupovine. Portret se danas nalazi u njegovoj Novoj galeriji u Njujorku.
„Adela” je držala rekord pet meseci, a onda je titulu najskuplje preuzela slika „Br. 5” (1948) Džeksona Poloka (140 miliona), koju i danas drži. Klimtovu sliku „Adela” u međuvremenu je pretekla i „Žena III” (1953) Vilema de Kuniga (137,5 miliona).

Izvor: Blic Online




 
Natrag
Top