Gruži neće moći da priđu turisti i pecaroši

PYC

Član
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
11.506
Jezero kod Kragujevca biće zaštićeno

Gruži neće moći da priđu turisti i pecaroši



Izvor: Blic Branka Kuljanin | 27. 06. 2011. - 00:02h | Foto: N. Raus

KRAGUJEVAC - Jezero Gruža, sa kog se vodom za piće snabdeva oko 300.000 stanovnika Kragujevca, Kraljeva, Knića i Batočine, biće stavljeno pod zaštitu prostornim planom koji Republička agencija za prostorno planiranje mora da donese najkasnije za godinu dana. Ulazak u zonu jezera neće biti dozvoljen ni rekreativcima, turistima, veslačkim klubovima, redovnim gostima akumulacije, pa čak ni pecarošima, a oko 160 objekata podignutih na obali moraće da bude uklonjeno.
153340_reggruza3_f.jpg
Jezero će verovatno biti i ograđeno

- Najkasnije do kraja ove godine Agencija za prostorno planiranje treba da izradi prostorni plan područja posebne namene sliva akumulacije Gruža koji obuhvata prostor od oko 548 kvadratnih kilometara na teritoriji gradova Kragujevac, Čačak, Gornji Milanovac i Knić. Nakon toga, sledi procedura usvajanja ovog dokumenta i ono na čemu mi jedino insistiramo svih ovih godina, primena zakona - kaže Novica Milošević, tehnički direktor Javnog komunalnog preduzeća „Vodovod i kanalizacija“.

Pre dve godine ovo preduzeće je, kao korisnik akumulacije, pokrenulo postupak za rušenje svih nelegalno podignutih privremenih i čvrstih objekata koji se nalaze na i u neposrednoj blizini jezera Gruža. Deo vlasnika pontona sagrađenih od dasaka i buradi, odgovorio je, međutim, privatnim krivičnim prijavama i tužio „Vodovod“ za nanošenje materijalne štete.


- Naši ljudi su kroz više akcija uklonili na hiljade plastičnih flaša, i više stotina kilograma samo plastičnog otpada, otkrili čak 165 nelegalno podignutih objekata, a ne treba ni da ponavljam da su pojedini pontoni kao privremene osnove za vikendice bili napravljeni od buradi sa kancerogenim sadržajem. Umesto reakcije državnih organa da spreče divlju gradnju, protiv našeg menadžmenta je 15 lica podnelo privatne krivične prijave za „nanošenje materijalne štete“ nastale uklanjanjem pontona. Ti postupci vode se u Osnovnom sudu u Kragujevcu i još su u toku - kaže Milošević. On dodaje da „Vodovod“ svih ovih godina nije dobio nijedno obaveštenje nadležnih inspekcijskih organa o preduzetim merama ili nalogu za rušenje nelegalno podignutih objekata.


153338_reggruza1_f.jpg


I pre donošenja prostornog plana akumulacije Gruža, postojao je zakonski osnov da država spreči bilo kakvu gradnju na jezeru sa koje se četiri opštine snabdevaju vodom za piće.


- Naša država imala je i ranije zakon o vodama, zakon o planiranju i izgradnji, kao i pravilnik o zaštiti sanitarnih pojasa, kojim je jasno precizirano da gradnja u pojasu akumulacija nije dozvoljena. Mi smo doneli projekat za ograđivanje jezera Gruža u dužini od 42 kilometra, i za tu investiciju potrebno je 55 miliona dinara. Međutim, ako postoji zakon, onda te ograde ne treba ni da bude već da se zakon poštuje - kaže Milošević.


Teško do rušenja

Kontrolu divlje gradnje na obali jezera Gruža dodatno komplikuje činjenica da akumulacijom gazduju „Srbija vode“, koristi javno komunalno preduzeće iz Kragujevca, a samo jezero se nalazi na području opštine Knić, koja i u turizmu vidi svoju šansu za razvoj.
- Republički inspektor naložio je rušenje vikend-naselja od 13 kućica koje je na obali jezera Gruža podigao investitor iz inostranstva. Ko će rušiti, odnosno uklanjati sve te objekte je problematično, jer se najveći deo nalazi na zemljištu u privatnom vlasništvu. Ući u privatni posed je duži i teži postupak. Nas u Ministarstvu za životnu sredinu optužuju da izbegavamo rušenje tih objekata, ali to nije tačno. Međutim, pitam se zašto bismo mi čuvali tuđu imovinu. Zasad je neizvesno ko će rušiti sve te objekte, kada, i na koji način - kaže Borislav Busarac, predsednik opštine Knić.
 
Natrag
Top