LEGEND
- Učlanjen(a)
- 14.12.2009
- Poruka
- 29.042
[h=1]Grčkoj treba i pomoć i otpis dugova[/h] Izvor: Beta, Tanjug, Poslovni dnevnik
Predsednik Evrogrupe Žan-Klod Junker kaže da će evrozona verovatno morati da pomaže Grčku duže nego što se očekivalo – više od deset godina.
“Mislim da period pomoći od deset godina neće biti dovoljan”, rekao je Junker i dodao da ipak ne očekuje da će Grčka napustiti evrozonu.
On kaže da bi zemlje-poverioci Grčke trebalo da odustano od potraživanja dela dugova te zemlje, kao i da bi države trebalo da se zapitaju da li je možda potrebna i državna pomoć.
Luksemburški premijer smatra da ciljano smanjenje grčkog duga na 120 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), nivoa koju priželjkuju u Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) i postavljaju kao uslov za isplatu pomoći, ne može biti u potpunosti ostvarivo ako bi od dela potraživanja odustali samo poverioci u privatnom sektoru.
[TABLE="class: antrfile right, align: right"]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: textvesti"]Akerman "veruje" u rešenje grčkog problema
Direktor najveće nemačke banke Dojče banke Jozef Akerman kaže da rešenje grčkog problema može biti postignuto. On je naveo da gubici na ime otpisa grčkog duga, na koje banke treba da pristanu, iznose "gotovo 70 odsto". "To je veoma, veoma veliki deo. Međutim, svako mora dati svoj doprinos i tek onda možemo da vidimo na čemu smo. Moramo da nastavimo", kazao je Akerman.
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Treći krug pregovora Atine i privatnih poverilaca ima za cilj dogovor o dobrovoljnoj zameni obveznica, čime bi se dug posrnule članice evrozone smanjio za 100 milijardi evra, sa ukupno 350 milijardi.
Sporazum predviđa da oni u najmanju ruku prepolove svoja potraživanja prema Grčkoj u odnosu na 200 milijardi evra duga koji je trenutno u njihovim rukama.
Evropska centralna banka (ECB), koja drži oko 45 milijardi evra vredne grčke obveznice, do sada je zanemarivala pozive kojima se i tražilo da i ona preuzme deo gubitaka.
Za MMF cilj je da se državni dug Grčke do 2020. godine smanji na 120 odsto bruto-domaćeg proizvoda (BDP). To je preduslov za deblokiranje učešća MMF u novim kreditima od vitalnog značaja za Atinu.
Međutim, po obaveštenim izvorima, banke-poverioci koje pregovaraju sa Atinom o smanjenju duga, do sada su iznele predloge koji ne omogućavaju smanjenje duga veće od 130 odsto BDP, što su odbili ministri finansija zone evra.
Po izvoru u jednoj evropskoj vladi, želi se konačan dogovor sa bankama o smanjenju duga Grčke na kompromisnih 125 odsto BDP, te bi drugim poveriocima preostao ostatak, do 120 odsto. Razlika između 120 i 125 odsto je sada oko 11 milijardi evra.
[h=2]Nemačka odbija povećanje pomoći[/h] Ministar spoljnih poslova Nemačke Gido Vestervele je odbacio ideju povećanje pomoći poverilaca Grčkoj jer se njeno ekonomsko stanje pogoršava. "Ne zanima me da svake nedelje razgovoram o još novca za Grčku, dok istovremeno ne znamo da li će obećane reforme zaista biti sprovedene", rekao je on.
Vestervele je član Liberalne partije (FDP), najuzdržanije prema finansijskoj podršci ugroženim zemljama zone evra. "Ne možemo prevazići krizu tako što ćemo omogućavati stvaranje novih dugova", rekao je nemački ministar.
Potreba za povećanjem u jednom ili drugom obliku pomoći državnim finansijama Grčke je sada nužno da bi se izbeglo proglašenje nelikvidnosti te zemlje i moratorijuma na plaćanje dugova. Drugi kredit obećan Grčkoj oktobra prošle godine, do danas je porastao na 130 milijardi evra.
Šireći novi talas optimizma, evropski komesar za ekonomska i monetarna pitanja Oli Ren očekuje da će dogovor uskoro biti postignut. On je poručio da je "dogovor na pomolu, ako ne danas, onda možda tokom vikenda, bolje u januaru, nego u februaru".
"Ne isključujem potrebu za doterivanjem kredita iz zemalja zone evra", rekao je evropski komesar Oli Ren.
Predsednik Evrogrupe Žan-Klod Junker kaže da će evrozona verovatno morati da pomaže Grčku duže nego što se očekivalo – više od deset godina.
On kaže da bi zemlje-poverioci Grčke trebalo da odustano od potraživanja dela dugova te zemlje, kao i da bi države trebalo da se zapitaju da li je možda potrebna i državna pomoć.
Luksemburški premijer smatra da ciljano smanjenje grčkog duga na 120 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), nivoa koju priželjkuju u Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) i postavljaju kao uslov za isplatu pomoći, ne može biti u potpunosti ostvarivo ako bi od dela potraživanja odustali samo poverioci u privatnom sektoru.
[TABLE="class: antrfile right, align: right"]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: textvesti"]Akerman "veruje" u rešenje grčkog problema
Direktor najveće nemačke banke Dojče banke Jozef Akerman kaže da rešenje grčkog problema može biti postignuto. On je naveo da gubici na ime otpisa grčkog duga, na koje banke treba da pristanu, iznose "gotovo 70 odsto". "To je veoma, veoma veliki deo. Međutim, svako mora dati svoj doprinos i tek onda možemo da vidimo na čemu smo. Moramo da nastavimo", kazao je Akerman.
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Treći krug pregovora Atine i privatnih poverilaca ima za cilj dogovor o dobrovoljnoj zameni obveznica, čime bi se dug posrnule članice evrozone smanjio za 100 milijardi evra, sa ukupno 350 milijardi.
Sporazum predviđa da oni u najmanju ruku prepolove svoja potraživanja prema Grčkoj u odnosu na 200 milijardi evra duga koji je trenutno u njihovim rukama.
Evropska centralna banka (ECB), koja drži oko 45 milijardi evra vredne grčke obveznice, do sada je zanemarivala pozive kojima se i tražilo da i ona preuzme deo gubitaka.
Za MMF cilj je da se državni dug Grčke do 2020. godine smanji na 120 odsto bruto-domaćeg proizvoda (BDP). To je preduslov za deblokiranje učešća MMF u novim kreditima od vitalnog značaja za Atinu.
Međutim, po obaveštenim izvorima, banke-poverioci koje pregovaraju sa Atinom o smanjenju duga, do sada su iznele predloge koji ne omogućavaju smanjenje duga veće od 130 odsto BDP, što su odbili ministri finansija zone evra.
Po izvoru u jednoj evropskoj vladi, želi se konačan dogovor sa bankama o smanjenju duga Grčke na kompromisnih 125 odsto BDP, te bi drugim poveriocima preostao ostatak, do 120 odsto. Razlika između 120 i 125 odsto je sada oko 11 milijardi evra.
[h=2]Nemačka odbija povećanje pomoći[/h] Ministar spoljnih poslova Nemačke Gido Vestervele je odbacio ideju povećanje pomoći poverilaca Grčkoj jer se njeno ekonomsko stanje pogoršava. "Ne zanima me da svake nedelje razgovoram o još novca za Grčku, dok istovremeno ne znamo da li će obećane reforme zaista biti sprovedene", rekao je on.
Potreba za povećanjem u jednom ili drugom obliku pomoći državnim finansijama Grčke je sada nužno da bi se izbeglo proglašenje nelikvidnosti te zemlje i moratorijuma na plaćanje dugova. Drugi kredit obećan Grčkoj oktobra prošle godine, do danas je porastao na 130 milijardi evra.
Šireći novi talas optimizma, evropski komesar za ekonomska i monetarna pitanja Oli Ren očekuje da će dogovor uskoro biti postignut. On je poručio da je "dogovor na pomolu, ako ne danas, onda možda tokom vikenda, bolje u januaru, nego u februaru".
"Ne isključujem potrebu za doterivanjem kredita iz zemalja zone evra", rekao je evropski komesar Oli Ren.