- Učlanjen(a)
- 07.02.2010
- Poruka
- 14.864
[h=1]Godišnjica hrvatske vlade[/h]
Zagreb -- Danas se navršava godina od formiranja sadašnje hrvatske vlade. Mediji zbog toga sprovode istraživanja koja pokazuju da je podrška vladi drastično pala.
Pre tačno jedne godine, 4. decembra 2011. održani su parlamentarni izbori na kojima je nadmoćno pobedila Kukuriku koalicija, predvođena Socijaldemokratskom partijom Zorana Milanovića, koja je odmah posle Nove godine sastavila vladu čijim je radom, godinu dana posle, nezadovoljna i razočarana većina građana.
Prema istraživanju koje je Nova TV sprovela povodom godišnjice vlade, 62 odsto građana ocenilo je da je rad vlade ispod očekivanja, 30 odsto navodi da je od vlade dobilo ono što je i očekivalo, a samo je tri odsto građana oduševljeno Milanovićevim kabinetom.
Čak je i među biračima Kukuriku koalicije 49 odsto onih kojima vlada nije ispunila očekivanja, dok je za 44 odsto radila u skladu s očekivanjima.
Za poređenje, nakon sto dana rada vlade bilo je 60 odsto zadovoljnih, a 28 odsto nezadovoljnih. Milanovićeva vlada sada je dobila ocenu 2,4, dok je prethodna vlada Jadranke Kosor nakon jedne godine svog rada imala ocenu 2,9.
"Vlada je u osnovi razočarala ne samo pristalice, nego i celu javnost jer ne samo da se nisu držali obećanja koja su bila takva da se nije moglo očekivati da će ih realizovati, već su nastavili s političkim i socijalnim trendom koji je suprotan njihovom obećanjima", rekao je Tanjugu politički analitičar Žarko Puhovski.
On ističe da je najveći nedostatak vlade to što nisu uspeli da postignu promenu ekonomskog trenda i što svojom strategijom nisu pokazali izlaz iz krize. "Ogrešili su se o princip vladavine prava, jer su ukinuli javne konkurse za niz važnih funkcija u javnim preduzećima, ponašajući se kao da su vakcinisani od korupcije, koja po njima kao da se vezuje samo uz HDZ, što je besmislica", rekao je Puhovski.
S druge strane, prema njegovim rečima, Milanovićeva vlada napravila je dosta reda u finansijama, na području socijalnog staranja i zdravlja, a pokušali su predlogom zakona da uvedu red u unutrašnje poslove, ali im to Brisel nije dao.
Puhovski smatra da su spoljni poslovi do pre nedelju dana vođeni odlično, a onda je napravljena velika greška kada je na glasanju o statusu Palestine u UN Hrvatska bila uzdržana.
Na pitanje kako ocenjuje položaj srpske zajednice u Hrvatskoj kroz prizmu godine rada Milanovićeva vlade, Puhovski je rekao da se "srpska zajednica preko svojih političara pokazala priveskom svake vlasti". "Da li je to racionalno i pozitivno ili moralno upitno, može biti predmet rasprave, ali je vodstvo Srba trebalo da objasniti da prelazi s jedne političke strane na drugu", smatra Puhovski.
Što se tiče ostvarivanja prava i položaja Srba, Puhovski kaže da je u zadnjoj godini ista situacija kao i u zadnjih nekoliko godina.
"U Hrvatsku se sada želi vratiti mali broj ljudi koji su proterani u ratu, pa se može dokazivati da je obnovljeno više kuća nego što ima ljudi koji u njima žive, ali nema kuća i stanova za one koji bi se vratili i kojima se nameću restrikcije, nepojmljive s aspekta vlasničkih odnosa", rekao je hrvatski analitičar.
Govoreći o regionalnoj politici Hrvatske, Puhovski je rekao da od 1. jula 2013. i ulaska Hrvatske u EU nema više regiona u sadašnjem smislu.
"Hrvatska nikad u istoriji nije pokazivala manji interes za Srbiju nego danas. To je uslovljeno približavanjem Hrvatske EU i početku stvaranja visokih barijera, što se traži iz Brisela, a s druge što je u Srbiji na vlast došla ekipa koji živi u devedesetim godinama, što je sve dovelo da su odnosi dve zemlje na najlošijoj tački u zadnjih 15 godina i tadašnjeg početka normalizacije", rekao je on.
"Sadašnja vlada nastavlja praksu prethodnih da se ne bavi BiH i ostavlja je nekom drugom, pa se na tu zemlju gleda kao na bezbednosni problem zbog 1.000 kilometara granice. Ostale zemlje regiona za hrvatsku politiku ne postoje", smatra Puhovski.
Podsetimo i na neke momente u aktivnostima vlade, od kadrovskih promena u kojima je ministar saobraćaja Zlatko Komadina dao ostavku zbog zdravlja, ministarka ekologije Mirela Holi zbog neslglasja s gradnjom elektrana, a potpredsednik vlade Radimir Čačić zbog presude na dve godine zatvora zbog saobraćajne nesreće u Mađarskoj u kojoj je poginulo dvoje ljudi.
Pamti se i povećanje PDV s 23 na 25 odsto, kao i ukidanje nultih stopa za hleb, mleko, knjige i lekove koje zbog politike EU nastupa od 1. januara 2013. Tu je i rad na povećanju discipline, od zabrane isplata plata ako se ne plate doprinosi, objavljivanje lista dužnika, mere za smanjenje nelikvidnosti, onemogućavanje da neko otvara novu firmu, a da nije izmirio dugove stare, pa makar i svojom imovinom, fiskalne kase od 1. januara 2012.
Među neostvarenim obećanjima treba spomenuti porez na imovinu, koji se na volšeban način sveo na predlog poreza na nekretnine, tj. na kuće, stanove i vikendice, što je dočekano na nož.
Izvor:
B92.net
Zagreb -- Danas se navršava godina od formiranja sadašnje hrvatske vlade. Mediji zbog toga sprovode istraživanja koja pokazuju da je podrška vladi drastično pala.
Pre tačno jedne godine, 4. decembra 2011. održani su parlamentarni izbori na kojima je nadmoćno pobedila Kukuriku koalicija, predvođena Socijaldemokratskom partijom Zorana Milanovića, koja je odmah posle Nove godine sastavila vladu čijim je radom, godinu dana posle, nezadovoljna i razočarana većina građana.
Prema istraživanju koje je Nova TV sprovela povodom godišnjice vlade, 62 odsto građana ocenilo je da je rad vlade ispod očekivanja, 30 odsto navodi da je od vlade dobilo ono što je i očekivalo, a samo je tri odsto građana oduševljeno Milanovićevim kabinetom.
Čak je i među biračima Kukuriku koalicije 49 odsto onih kojima vlada nije ispunila očekivanja, dok je za 44 odsto radila u skladu s očekivanjima.
Za poređenje, nakon sto dana rada vlade bilo je 60 odsto zadovoljnih, a 28 odsto nezadovoljnih. Milanovićeva vlada sada je dobila ocenu 2,4, dok je prethodna vlada Jadranke Kosor nakon jedne godine svog rada imala ocenu 2,9.
"Vlada je u osnovi razočarala ne samo pristalice, nego i celu javnost jer ne samo da se nisu držali obećanja koja su bila takva da se nije moglo očekivati da će ih realizovati, već su nastavili s političkim i socijalnim trendom koji je suprotan njihovom obećanjima", rekao je Tanjugu politički analitičar Žarko Puhovski.
On ističe da je najveći nedostatak vlade to što nisu uspeli da postignu promenu ekonomskog trenda i što svojom strategijom nisu pokazali izlaz iz krize. "Ogrešili su se o princip vladavine prava, jer su ukinuli javne konkurse za niz važnih funkcija u javnim preduzećima, ponašajući se kao da su vakcinisani od korupcije, koja po njima kao da se vezuje samo uz HDZ, što je besmislica", rekao je Puhovski.
S druge strane, prema njegovim rečima, Milanovićeva vlada napravila je dosta reda u finansijama, na području socijalnog staranja i zdravlja, a pokušali su predlogom zakona da uvedu red u unutrašnje poslove, ali im to Brisel nije dao.
Puhovski smatra da su spoljni poslovi do pre nedelju dana vođeni odlično, a onda je napravljena velika greška kada je na glasanju o statusu Palestine u UN Hrvatska bila uzdržana.
Na pitanje kako ocenjuje položaj srpske zajednice u Hrvatskoj kroz prizmu godine rada Milanovićeva vlade, Puhovski je rekao da se "srpska zajednica preko svojih političara pokazala priveskom svake vlasti". "Da li je to racionalno i pozitivno ili moralno upitno, može biti predmet rasprave, ali je vodstvo Srba trebalo da objasniti da prelazi s jedne političke strane na drugu", smatra Puhovski.
Što se tiče ostvarivanja prava i položaja Srba, Puhovski kaže da je u zadnjoj godini ista situacija kao i u zadnjih nekoliko godina.
"U Hrvatsku se sada želi vratiti mali broj ljudi koji su proterani u ratu, pa se može dokazivati da je obnovljeno više kuća nego što ima ljudi koji u njima žive, ali nema kuća i stanova za one koji bi se vratili i kojima se nameću restrikcije, nepojmljive s aspekta vlasničkih odnosa", rekao je hrvatski analitičar.
Govoreći o regionalnoj politici Hrvatske, Puhovski je rekao da od 1. jula 2013. i ulaska Hrvatske u EU nema više regiona u sadašnjem smislu.
"Hrvatska nikad u istoriji nije pokazivala manji interes za Srbiju nego danas. To je uslovljeno približavanjem Hrvatske EU i početku stvaranja visokih barijera, što se traži iz Brisela, a s druge što je u Srbiji na vlast došla ekipa koji živi u devedesetim godinama, što je sve dovelo da su odnosi dve zemlje na najlošijoj tački u zadnjih 15 godina i tadašnjeg početka normalizacije", rekao je on.
"Sadašnja vlada nastavlja praksu prethodnih da se ne bavi BiH i ostavlja je nekom drugom, pa se na tu zemlju gleda kao na bezbednosni problem zbog 1.000 kilometara granice. Ostale zemlje regiona za hrvatsku politiku ne postoje", smatra Puhovski.
Podsetimo i na neke momente u aktivnostima vlade, od kadrovskih promena u kojima je ministar saobraćaja Zlatko Komadina dao ostavku zbog zdravlja, ministarka ekologije Mirela Holi zbog neslglasja s gradnjom elektrana, a potpredsednik vlade Radimir Čačić zbog presude na dve godine zatvora zbog saobraćajne nesreće u Mađarskoj u kojoj je poginulo dvoje ljudi.
Pamti se i povećanje PDV s 23 na 25 odsto, kao i ukidanje nultih stopa za hleb, mleko, knjige i lekove koje zbog politike EU nastupa od 1. januara 2013. Tu je i rad na povećanju discipline, od zabrane isplata plata ako se ne plate doprinosi, objavljivanje lista dužnika, mere za smanjenje nelikvidnosti, onemogućavanje da neko otvara novu firmu, a da nije izmirio dugove stare, pa makar i svojom imovinom, fiskalne kase od 1. januara 2012.
Među neostvarenim obećanjima treba spomenuti porez na imovinu, koji se na volšeban način sveo na predlog poreza na nekretnine, tj. na kuće, stanove i vikendice, što je dočekano na nož.
Izvor:
B92.net