Gajenje začinskog i lekovitog bilja

LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Ovu bi1jku obavezno treba gajiti u plodoredu i to posle ðubrenih okopavina, a na isto zemljište ne treba je vraæati tri do èetiri godine.
Obraðivanje zemljišta - Pri obraðivanju zemljišta naroèitu pažnju treba obratiti uništavanju korovskih biljaka. Priprema zemljišta za setvu vrši se u proleæe i to što ranije. Ðubri se obièno samo miNeralnim ðubrivima, i to poglavito onim koja sadrže samo fosfor i kalijum. Za ovu svrhu najbolje je tipotrebiti kompleksno ðubrivo sastava NPK kao 0 : 15 : 15, u kolièini 200-250 kg/ha. Polovinu od ove kolièine ðubriva treba upotrebiti pri dubokom oranju, a drugu pri pripremanju zemljišta za setvu. Za prihranjivanje se primenjuje azotno ðubrivo, u kolièini 100-120 kg/ha. Prvo prihranjivanje sa polovinom azotnog ðubriva treba izvtiiti sa prvim prašenjem, a drugo - sa drugim.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Korijander se razmnožava semenom, direktnom setvom na stalno mesto. Setva se vrši u redove na rastojanje 40-45 sm red od reda, a seme se seje plitko na 2-3 sm dubine. Setvu treba izvšiiti što ranije u proleæe, po moguæstvu u prvoj polovini marta. Za setvu hektara potrebno je 20-25kg semena. Nega useva sastoji se u valjanju zemljišta odmah posle setve, uništavanju pokorice, prašenju, prihranjivanju i suzbijanju biljnih bolesti i štetoèina. Valjanje, uništavanje pokorice i prašenje obavija se kao i za druge useve. Što se tièe bolesti, korijander napadaju cerkospora, zatim još gljivice iz rodova Plazmospora, Puccinija i Tumularija. Protiv pomenitih bolesti, pored obaveznog gajenja korijandera u plodoredu, setve zdravog semena, primenjuje se još dezinfekcija semena preparatima za ovu svrhu. Pored pomemitih g1jivica, korijander napada još vilina kosica. Zbog toga ovu biljku ne treba gajiti na zemljištima na kojima su bile lucerka ili crvena detelina zaražene ovim parazitom. Najvažnije štetoèine koje najèešæe napadaju korijander u skladištu je insekat Stenogobium paniceum L.
Žetva korijandera, pošto neravnomemo cveta pa prema tome i neravnomerno sazreva, vrši se kada plodovi iz zelene boje preðu u žutomrku. Žetva se obièno izvodi ruèno - košenjem. Ako su u pitanju veæe površine, žetva se može vršiti i mehanizovano - kombajnima. Posle kosidbe, usev treba ostaviti na njivi da se osuši i seme dozri, a zatim ga prevuæi radi vršidbe, što se radi ukoliko žetva nije obavljena kombajnom, na vršalicama za žito. Ovršene plodove treba smestiti na suvom i hladnom mestu i èuvati ih do prodaje. Pri
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Prinos korijandera kreæe se 10001500 kg/ha plodova.

17-5-5.gif

Sl. 3 Seme korijandera MIROÐIJA - ANETHUM GRAVEOLENS L. Fam. Apiaceae

17-5-6.gif
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Miroðija se gaji poglavito kao biljka za zaèin koji se koristi u domaæinstvu i konzervnoj industriji, zbog svog specifiènog mirisa.
Ali se ona upotrebljava i kao èaj koji potpomaže luèenje mleka, pojaèava znojenje i protiv grèeva u stomaku. Od ove biljke se koristi nadzemni deo cvet i plodovi. U svima svojim nadzemnim delovima sadrži etarsko ulje (u stablima i lišæu oko 0,5%, a u plodovima 3 - 4%). U suvom stanju sadržaj ulja je nešto veci - 1,5 - 2,5 %. Glavni sastojak u etarskom ulju je karvon (40 - 70%). Pored karvona, sadrži još i limonen i feladren. Pored etarskog ulja, u plodovima se nalaze još masno ulje (14 - 16%) i belanèevine. Pošto se destilacijom izdvoji ulje, ostaci (uljane pogaèe) predstavljaju krepku krmu za domaæe životinje.
Miroðija je jednogodišnja zeljasta biljka, koja se odlikuje slabo razvijenim vretenastim i plitkim korenom. Stablo joj je uspravno, razgranato i izbrazdano. Lišce joj je razlièitog oblika na pojedinim delovima stabla. Listovi u donjem stablu su krupniji, a u gomjem sitniji. Inaèe, oni su višestruko perasto deljeni. Listovi su u vrhu stabla i boènih strana konèasti. Cvetovi su sitni, skupljeni u štitolike cvasti, koje izbijaju u vrhu stabla i boènih grana. Oni su žute boje ili žutozelenkaste. Plod je jajolikog oblika. U njemu se nalaze po dve semenke. Cvetanje ove biljke traje dugo i neujednaèeno, a isto tako i sazrevanje plodova.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Gajenje. Mirodija se može gajiti u vrlo razlièitim uslovima, ali joj najbolje odgovara umereno toplo i umereno vlažno podneblje. Jedino joj ne odgovamju podvodna i kisela zemljišta, kao i teška i zbijena. Najpodesnija zemljišta za miroðiju su duboka i plodna baštenska zemljišta.
Mirodjiju treba obavezno gajiti u plodoredu. Najbolji predusevi za ovu biljku su jednogodišnje mahunarke i ðubrene okopavine. Lucerka i crvena detelina nisu dobri predusevi za miroðiju. Ona se može uspešno gajiti i kao postni usev, posle berbe ranog povræa i drugih ranih useva, ali je u tome sluèaju u suvim krajevima treba gajiti uz navodnjavanje.
Obrada zemljišta. Pri obradivanju zemljišta treba posebnu pažnju pokloniti uništavanju korovskih biijaka.
Ðubrenje zemljišta za ovu bijku je neophodno, jer ona daje veliku kolièinu nadzemne mase, a koren joj je slabe usisne moæi. Na zemljištima koja su za prethodne useve ðubrena stajskim dubrivom, za ðubrenje treba pod miroðijom upotrebiti samo minerano ðubrivo. Meðutim, ako to nije sluèaj, onda se ðubrenje možc vršiti i stajskim ðubrivom, ali u manjoj kolièini - sa oko 20 1onalha. Pored toga, stajsko dubrivo treba da je u što zgorelijem stanju. Od mineralnih ðubriva treba upotrebljavati uglavnom kompleksno ðubrivo u odnosu NPK kao 15 : 15: 15 u kolièini od 300 - 350 kg/ha. Ukoliko se vrši ðubrenje i stajskim ðubrivom, onda ovu kolièinu kompleksnog ðubriva treba smanjiti na polovinu. Pored osnovnog i predsetvenog ðubrenja, vrši se i prihranjivanje i to sa azotnim dubrivom, u kolièini od 200 - 250 kg/ha. Jednu polovinu ove kolièine treba primeniti pred prvu kultivaciju, a drugu - pred drugo.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
17-5-7.gif

Sl. 5 Seme miroðije

Miroðija se razmnožava semenom direktnom setvom. Seje se u neprekidne redove na razmaku 20 - 40 sm izmeðu redova. Za setvu hektara potrebno je 8 - 12 kg semena. Seme se seje plitko na 2 - 3 sm dubine. Setvu treba obaviti polovinom aprila. Ako se miroðija gaji kao postrni usev, treba je posejati odmah posle žetve prethodnog useva.
Negovanje miroðije se obavlja na isti naèin kao i negovanje korijandera. Što se tièe bolesti, miroðiju napada najèešce rða, a od štetoèina lisna vaš. No rða joj ne nanosi veæe štete, a protiv lisne vaši upotrebljavaju se hemijska sredstva.
Žetva miroðije radi korišæenja celokupne nadzemne mase vrši se kad se zametnu plodovi u centralnom (središnom) štitu. U ovo vreme stabljike su potpuno zelene, a prizemno lišæe poèinje da opada. Žetva se vrši košenjem biljaka na visinu 10 sm od zemlje. Pokošenu masu treba osušiti, što se postiže rasporeðivanjem u tankom sloju u promajnim i zasenjenim prostorijama. Sušenje traje 4 - 6 dana. Sušenje u sušnicama vrši se na temperaturi od 400C. Pri sušenju treba voditi raèuna da se osušenoj masi saèuva zelena boja. Osušena miroðija može se za tržište pripremiti i ukišeljenja u buradima - pulpiranjem.
Žetvu miroðije za proizvodnju etarskog ulja treba izvršiti u ono vreme kada - veæi deo plodova poèinje da prelazi iz zelene u žutosmedu boju. Žetva se vrši obièo kosaèicama. Za proizvodnju semena miroðiju treba žnjeti kada se seme nalazi pri kraju žute zrelosti. Docnije žetvu ne treba vršiti, jer se seme lako osipa. Iz istih razloga žetvu treba obavljati ruèno. Požnjeven usev povezuje se u snopiæe koje treba odmah preneti u suve prostorije radi sazrevanja semena. Vršidba se obavlja na vršalicama pri èemu ove treba podesiti da dobro èiste seme, ali da ga vazdušna struja ne nosi u plevu. Ovršeno seme se èuva u suvim i hladnim prostorijama. Etarsko ulje iz plodova ove biljke dobija se destilacijom, a isto tako i iz nadzemne mase. Plodove miroðije za destilaciju treba prethodno samleti. Prinos mirodije po hektaru iznosi: 10 - 15000 kg sirove mase ili 2000 - 4000 kg suve; 800 -1300 kg semena; 50 -70 kg etskog ulja (iz nadzemne mase) ili 23 - 50k:g ovog ulja iz plodova.
 
Natrag
Top