Gajenje začinskog i lekovitog bilja

LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
MORAČ - FOENICULUM VULGARE MlLL.
Morač se uglavnom gaji radi plodova iz kojih se dobija etarsko ulje, mada se negde koristi i kao salata. U ove biljke postoje jednogodišnje i višegodišnje odlike, ali višegodišnje sadrže veæu kolièinu etarskog ulja od jednogodišnjih, pa su znaèijnije za gajenje. Pored etarskog, u plodovima moraèa nalazi sejoš 12- 18 % masnog ulja, 4 - 5 % šeæera i 16 - 21% belanèevina.
Etarsko ulje moraèa je bezbojno ili malo žuækasto, prijatnog mirisa, blagog ukusa, u poèetku sladunjavo a docnije nagorko. U etarskom ulju glavni sastojak je anetol (50 - 70%). U medicini se koristi kao sredstvo za popravljanje mirisa, za èajeve i za jaèanje apetita. U narodnoj medicini ceo nadzemni deo ove biljke koristi se kao lek protiv bolova i grèeva u stomaku. Plodovi ove bi1jke koriste se i u pekarstvu. Posle odvajanja etarskog ulja, uljane pogaèe upotrebljavaju se za ishranu stoke kao krepka hrana. Etarsko ulje ove biljke koristi se i u veterini i kozmetièkoj industriji.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Postoje dve odlike ove biljke: jednogodišnja i višegodišnja.
Za gajenje znaèajnije su višegodišnje odlike moraèa. Jednogodišnji moraè, odlikuje se vretenastim korenom, slabo razgranatim stablom visine do 80 sm. Nasuprot jednogodišnjem, višegodišnji moraè ima moæno razvijen vretenast koren, iz kojeg izbija veæi broj razgranatih stabljika, visine 1,5 do 2 m. Lišæe mu je složeno perasto, jako urezano i usko; donje lišæe ima dugaèke drške sa širokim rukavcem, dok je srednje i gornje postavljeno na kratkim drškama. Cvetovi su sitni, žute boje, skupljeni u krupne štitolike cvasti. Višegodišnji moraè u odnosu na jednogodišnji cveta docnije, a period cvetanja mu je dug, traje od jula do oktobra. Sasvim razumljivo, zbog ovoga i neravnomerno sazreva. Plod moraèa se sastoji iz dve semenke koje se u višegodišnjeg lako odvajaju.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Gajenje. Iako jednogodišnji moraè može da uspeva u vrlo razlièitim uslovima, najbolje rezultate pokazuje u južnim toplim krajevima. Prema niskim temperaturamaje vrlo osetljiv. Potre-be u svetlosti su mu takoðe velike. Nasuprot jednogidišnjem, višegodišnji moraè izdržava mrazeve i do -200 C. Što se tièe zemljišta i jedan i drugi moraè mogu uspevati na ralièitim zemljištima, izuzev preterano vlažnih, a kao najbolja zemljišta za njih smatraju se duboka i plodna, neutralne reakcije. Jednogodišnji moraè treba gajiti plodoredu.
Najbolje rezultate daje posle okopavina, strih žita i jednogodišnjih mahunarki. Višegodišnji moraè se gaji van plodoreda. Ova biljka ostaje na istom zemljištu tri do pet godina, a zatim novi zasad treba podiæi na drugom zemljištu, najbolje na kojem su gajene okopavine.
Pri gajenju i jednog i drugog moraèa treba posebnu pažnju pokloniti ðubrenju fosfomim i kalijumovim ðubrivima. Zbog toga pri gajenju ove dve biljke treba upotrebljavati kompleksno ðubrivo u kojem preovladaju fosfor i kalijum. Za ovu svrhu od kompleksnih ðubriva podesno je ono u kojem je NPK u odnosu 8 : 24 : 16. Ovo ðubrivo treba upotrebiti u kolièini 300 - 400 kg/ha. I prihranjivanje useva se vrši na isti naèin, azotnim ðubrivom u kolièini od 150 - 200 kg/ha, i to u dva navrata. No, napominje se da višegodišnji moraè treba, pošto se posle žetve oèisti od ostataka stabljike, još jdanput poðubriti kompleksnim ðubrivom koje sadrži fosfor i kalijum u odnosu 25 : 25, sa 200 kg/ha po hektaru.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
I jedan i drugi moraè razmnožavaju se semnom direktnom setvom. Jednogodišnji moraè se seje u redove na rastojanju 40 - 50 sm, a višegodišnji na 60 - 70 sm izmeðu redova. Seme se seje plitko (2 - 3 sm). Kao najpodesnije vreme za setvu smatra se kraj marta i poèetak aprila. Za setvu jednog hektara potrebno je semena: jedogodišnjeg moraèa - oko 20 kg, a višegodišnjeg - oko 15 kg.
Nega se sastoji u valjanju površine posle setve, meðurednom kultivacijom , prihranjivanju i suzbijanju bolesti i štetoèina. Valjanjem se ubrzava klijanje semena i nicanje biljaka. Kultivacija se izvodi jedan do dva puta i to mehanizovano. Što se tièe bolesti i jedan i drugi moraè napadaju plamenjaèa i pepeljnica, ali im ne nanose veæe štete. Pored toga, pojavljuje se, ali reðe, bolest truležnica korena, a ponekad i vilina kosica. Zaštita od viline kosice vrši se istim preparatima koji se upotrebljavaju i kod lucerke.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Žetva moraèa vrši se u tehnološkoj zrelosti. No, ovu zrelost je vrlo teško odrediti, jer sazrevanje plodova nastupa vrlo neujednaèeno. Kao najpodesnije vreme za žetvu smatra se kad veæina plodova poène da prelazi iz zelene u zelenožutu boju. Zato se usev mora èešce kontrolisati. Za odreðivanje najpodesnijeg vremena žetve najbolje je da se uzimaju uzorci (probe) i da se stave da se suše. Ako se posle sušenja plodovi jako smežuraju, sa žetvom treba još prièekati. Žetva se obavlja tako što se seku stabla ispod najnižih grana i slažu u rukoveti, ili se kose traktorskom kosaèicom. Posle kosidbe stabla se ostavljaju na parceli 4 -6 dana da se suše i da plodovi dozru. Vršidba zrelih plodova obavlja se na obiènim vršalicama za žito ili kombajnima. Vršalicu treba podesiti da dobro izdvaja plodove, ali da ih vetar ne nosi u plevu. Po završenoj vršidbi plodove treba dosušiti smeštanjem u suve i promajne prostorije. Sušenje se može obaviti i u sušnicama na temperaturi od 400C. Osušene plodove moraèa, zatim. treba odmah prodati ili podvræi destilaciji
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Prinos plodova po hektaru: u jednogodišnjeg moraèa kreæe se oko 800 kg, a višegodišnjeg 1000 - 2000 kg, što zavisi od starosti zasada, uslova uspevanja i naèina gajenja. Prinos etarskog ulja kreæe se od 40 - 60 kg/ha.
17-5-1.gif

Moraè

17-5-2.gif
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Sl.1 Biljka moraèa KIM - CARUM CARVI L.(Fam. Apiaceae)
17-5-3.gif

Sl. 2 Cvast i seme kima

Ova se biljka gaji radi plodova i etarskog ulja. Sadržaj etarskog ulja u plodovima kreæe se 4-6%. Plodovi, odnosno seme kima upotrebljava se u pekarstvu i poslastièarstvu, a etarsko ulje u industriji likera, u parfimeriji i u medicini. Etarsko ulje ove biljke je bezbojno ili bledožuto. Odlikuje se karaketeristiènim mirisom, a glavni mu je sastojak karvon. Sadržaj karvona u etarskom ulju kreæe se od 53%.
Pored etarskog ulja, plodovi kima sadrže i masno ulje (10-16% ), koje se upotrebljava u industriji sapuna, i oko 18-20% belanèevina. Kao divlja biljka, kim raste na planinskim livadama, ali se susreæe i pored puteva.
Kim je dvogodišnja biljka. U prvoj godini života stvara samo bokor lišæa, a u drugoj iz njega izbijaju uspravna cvetonosna stabla. Lišæe je na stablu naizmenièno rasporeðeno, a po obliku je trojno perasto. Cvetovi u kima su sitni i složeni u štitastu cvast. Plod je složen i u njemu se nalaze po dve semenke.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Gajenje. Kim uspeva u vrlo razlièitim uslovima. Stoga se gaji gotovo svuda, naroèito u sevenijim krajevima Evrope. Naroèito mu godi veæa vlažnost vazduha, dok mu suvi i hladni vetrovi nanose znatne štete. Može se gajiti na vrlo razlièitim zem1jištima, ali mu najbolje odgovaraju rastresita, duboka, umereno vlažna i plodna zemljišta.
Kim ne treba gajiti uzastopno duže vreme na istom zemljištu. Najbolje je ako se ova biljka vraæa na isto zemljište tek posle èetiri do pet godina. Najbolji predusevi za kim smatraju se ðubrene okopavane.
Obraðivanje zemljišta za kim vrši se obavezno ujesen što ranije i što dublje (25 - 30 sm), i ðubrenje mineralnim dubrivima. Pri gajenju kima veoma je znaèajno ðubrenje fosfornim dubrivima, jer ona utièu na poveæanje kolièine etarskog ulja u plodovima i na njegov kvalitet. Od mineralnih dubriva, za kim treba upotrebljavati kompleksno dubrivo, u kojem je odnos izmedu NPK kao 7:22:14, u kolièini 250 - 300 kg/ha. Jednu polovinu ovog ðubriva treba uneti u zemljište pri dubokom oranju, a drugu pri pripremanju zem1jišta za setvu. Pored osnovnog ðubrenja, pri gajenju kima vrši se i ðubrenje u obliku prihranjivanja. Ono se obavlja pri izvoðenju drugog kultiviranja, i to sa oko 100-120 kg/ha. Ðubrivo najpre treba rasturiti izmeðu redova, a zatim prašaèima izmešati sa zemljom. Kim se može sejati direktno na stalno mesto, ili razmnožavati rasadom. Bolje je da se razmnožava direktnim sejanjem semena. Setvu treba izvršiti rano u proleæe - još u martu. Setva se vrši u redove na rastojanju 30-40 sm izmeðu redova. Za setvu hektara potrebno je 7-8 kg semena. Seme se seje plitko - gotovo na samoj površini, te stoga, da bi se ubrzalo klijanje semena i nicanje biljaka, posle setve površinu njive treba povaljati. No, napominje se da se kim može gajiti tako što se usejava u neki zaštitni usev, najèešce u pivski jeèam. Pri gajenju na ovaj naèin postiže se to da se u prvoj godini sa zasejane površine dobije prinos jeèma, jer kim, kao dvogodišnja biljka, plodove donosi tek u drugoj godini.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Nega useva sastoji se u prašenju, plevljenju i prihranjivanju. Prašenje i plevljenje se obavlja na isti naèin kao i kod drugih useva. O prihranjivanju je bilo govora ranije, samo se ovde napominje, ako se kim gaji kao èist usev, onda pomenute mere nege treba izvesti i u prvoj i u drugoj godini života biljke. Medutim, ako je kim usejan u zaštitni usev, nega se sastoji u primeni istih agrotehnièkih mera samo se one izvode pošto se izvrši žetva zaštitnog useva.
Od bolesti, kim napada plamenjaæa, a od štetoèina-kimov moljac. Pomenuta bolest ne nanosi velike štete kimu. Meðutim, larve kimovog moljca mogu u velikoj meri da oštete usev. Stoga ga treba obavezno uništavati, što se postiže zaprašivanjem useva hemijskim preparatima. Prvo zaprašivanjc useva treba izvršiti èim se primete gusenice ove štetoèine u cvastima kima, a drugo za 8-10 dana posle prvog.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
KORIJANDER - CORIANDRUM SATIVUM L. Fam. Apiaceae
17-5-4.gif


Korijander se gaji radi plodova u kojima se nalazi etarsko ulje; ono se upotrebljava za izradu kolonjske vode, sapuna, likera i drugih proizvoda. Sadržaj etarskog ulja u plodovima ove biljke kreæe se od 0,15 do 0,20%. Glavni sastojak ovog ulja je lineol ili korijandrol. Pored lineola, u etarskom ulju ove biljke nalazi se još pinen, bameal, limonen,. graniol i dr.
Plodovi korijandera, pored etarskog ulja, sadrže još 13-15 odsto masnog ulja, 15-18 odsto belanèevina i 5-7% mineralnih materija. Etarsko ulje iz plodova ove biljke dobija se destilacijom vodenom parom. Uljane pogaèe, posle izdvajanja ulja, predstavljaju krepku hranu za domaæe životinje.
Korijander je jednogodišnja biljka, vretenastog korena i razgranatog stabla. Boène grane završavaju se cvastima. Pojedinaèni cvetovi su sitni, skupljeni u štitolike cvasti, a plodovi su okrugli, sitno žuto smeðe boje. U njima se nalaze po dve semenke. S obzirom na velièinu semena razlikuju se sitnosemeni i krupnosemeni korijander. Sitnosemeni korijander ne treba gajiti, veæ samo krupnosemeni, jer je rodniji od sitnosemenog. Cvetanje biljaka poèinje juna i traje sve do kraja jula. Gajenje. Korijander je biljka skromna u pogledu uslova uspevanja. Može da izdrži mrazeve jaèine od 16-180C ispod nule. Što se tièe potreba u vlazi, one su dosta velike. Najveæe potrebe za vlagom pokazuju u doba porasta stabla i cvetanja. Potrebe korijandera u zemljištu nisu velike. Može se gajiti na siromašnim zemljištima, ali samo da nisu kisela ili preterano alkalna i zakorovljena. Ipak, najbolje mu odgovaraju duboka i rastresita zemljišta.
 
Natrag
Top