Gajenje maline i sorte maline

LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
GAJENJE MALINE I
SORTE MALINE

[TABLE]
[TR]
[TD]
PG023_7_01.jpg
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Malina je jedna od najpoznatijih i najviše izvezeno srpsko voće. Srbija je jedna od najvećih proizvođača i izvoznika malina u svetu. One su visoko nagrđivane širom sveta za njihovu boju, jedinstven ukus i tvrdoću. Izmedu 90 i 95% uzgajanih malina u Srbiji su ’North American Willamette’ vrste.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Ostale uzgajane vrste u Srbiji su: Meeker, Promise i Gradina. Maline se u većini slučaja uzgajaju na privatnim, familijarnim farmama na parcelama koje ne prelaze 0,5 hektara. Beru se ručno. Maline se uzgajaju na preko 16 hiljada hektara širom Srbije.
Sa prosečnim prinosom po hektaru od 6 tona, Srbija je u 2004. proizvela više od 92 hiljade tona maline. Žetva malina u Srbiji počinje krajem juna i završava se u julu, u zavisnosti od vremenskih uslova i lokacije polja. Skoro 90% proizvedenih malina se smrzava u velikim skaldištima, a samo 10% se dalje koristi za preradu ili prodaju u maloprodajnim objektima. Većina svežih malina se prodaje i konzumira u toku letnje sezone. Većina malina u Srbiji se izvozi u smrznutom stanju ( 93%), a samo mali broj se izvozi sveže.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Maline se zamrzavaju na temperaturi od -40 i skladište na temperaturi izmedu -18 i -20. Sveže maline se čiste, pripremaju i skladište na temperaturi od 0 stepeni i transportuju se u hladnjačama do svojih destinacija u roku od tri dana. Sveže maline se često koriste za dalju preradu, kojom se dobijaju sokovi i koncetrati. Većina proizvodnje se izvozi na zapadnoevropsko tržište.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
PRIPREMA PRE SADNJE ODABIR PARCELE
Malina najbolje uspeva kada je u potpunosti izložena suncu i dobroj ventilaciji, obezbeđena dovoljnom količinom vlage i uz zaštitu od oštećenja koja mogu da izazovu vetar i mraz. Promenljive zimske i prolećne temperature prouzrokuju većinu oštećenja. Prednosti sadnje maline na severnim i severno-istočnim stranama uglavnom pretežu u odnosu na ranije sazrevanje maline zasađene na stranama okrenutim ka jugu. Slaba ventilacija i pojava mraznih “džepova” takođe mogu da prouzrokuju oštećenja cvetova u proleće.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Dobra cirkulacija vazduha u zasadu takođe umanjuje mogućnost pojave brojnih gljivičnih oboljenja. Slab protok vazduha povećava vlažnost vazduha oko plodova i izdanaka, što pogoduje razvoju bolesti izdanaka i truljenju izazvanog gljivicama. Međutim, prejak vetar, naročito tokom zime, može dovesti do lomljenja i isušivanja izdanaka. Ova oštećenja mogu se umanjiti postavljanjem vetrobrana, mada je potrebno da oni budu dovoljno propustljivi, kako bi se ublažili udari vetra. Vetrobrane treba postaviti uz nagib, paralelno sa zasadom, kako se ne bi ometala ventilacija i povećavala opasnost od mrazeva, a služe za stvaranje zavetrine.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Divlja malina i kupina koje rastu oko parcele predviđene za postavljanje zasada takođe mogu predstavljati problem. One su dobro stanište za štetočine, a često predstavljaju izvor virusa i gljivičnih patogena. Ako ste u mogućnosti, eliminišite ih u krugu od 200 metara oko zasada.
PG023_7_02.jpg
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
ZEMLJIŠTE I PRIPREMA ZEMLJIŠTA
Malina najbolje rađa na visoko propustljivim zemljištima (peskovitoj ili muljevitoj ilovači) koja sadrže visok stepen organske materije (>3%) i čija se kiselost (pH) kreće izmedu 5,5 – 6,5. Kod težih, manje propustljivih zemljišta povećana je mogućnost pojave oboljenja korena, mada se ona mogu do izvesnog stepena ublažiti izborom otpornijih sorti maline, postavljanjem izdignutih leja i primenom hemijskih sredstava.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Oko 90% korenovog sistema nalazi se na dubini do 50 cm površinskog sloja zemljišta iz koga koren crpi vlagu i hranljive materije. U toku godine pre sadnje trebalo bi izvršiti testiranje zemljišta i uskladiti odnos fosfora i kalijuma u zemljištu.
Kiselost zemljišta (pH) može se povećati unošenjem kreča, a smanjiti unosom sumpora. Postupak primene trebalo bi obaviti barem 1 godinu ranije da bi se dobio željeni rezultat.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Sa pripremom zemljišta trebalo bi krenuti barem godinu dana pre sadnje, kako bi se povećala količina organske materije u zemljištu, eliminisali problemi sa korovom i obezbedile odgovarajuće sadne leje. Pojavu guščje trave (u Srbiji odomaćeni naziv za Elytrigia repens) i druge višegodišnje korove trebalo bi suzbiti pre sadnje. Višegodišnji korovi mogu se suzbiti intenzivnijom obradom zemljišta, mada hemijska sredstva daju bolje rezultate.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Uopšteno govoreći, jesenja primena herbicida na bazi glifosata je efikasna. Lakše je suzbiti korov pre sadnje nego nakon zasnivanja zasada.
Štetočine, kao što su junska buba (Phyllophaga ssp.) i skočibuba (Agriotes sputator) kao i nematode mogu predstavljati problem.
 
Natrag
Top