FK Partizan

Učlanjen(a)
18.06.2014
Poruka
211
Partizan gubi Drinčića zbog 50.000€!?

Saga oko transfera Nikole Drinčića u izraelski Makabi uskoro bi mogla da bude završena a ishod ne bi morao da bude nužno loš po Partizan koji ima načina, ukoliko želi, da zadrži iskusnog veznog igrača.
drincic640265668020140705210815.jpg

U danima kada su ozbiljni evropski klubovi radili na tome da pojačaju svoje redove pred početak takmičenja u Ligi šampiona i Ligi Evrope, u Partizanu su glavne teme dana bili eventualni odlasci najiskusnijih igrača.

Tranasfer Nikole Drinčića u Makabi Haifu je gotova stvar i pitanje je samo da li Partizan želi da promeni činjenično stanje za šta još uvek ima mogućnosti.

Naime, iskusni vezni fudbaler razgovarao je pred pauzu u šampionatu sa predsednikom kluba Draganom Đurićem i predočio mu da bi u Humskoj ostao ukoliko klub pristane na reviziju ugovora.

Crnogorski internacionalac trenutno zarađuje 120.000 evra na godišnjem nivou u Partizanu a za povećanje godišnje zarade od 50.000 evra spreman je da odustane od odlaska u Makabi koji mu je ponudio dupli veću sumu od one koje traži od Partizana prenosi dnevni list "Sport".


Jedan od razloga zbog kojih Nikola Drinčić i dalje vaga je i taj što u Izraelu eskaliraju sukobi između palestinskog Hamasa i vojnih snaga te zemlje pa vezni fudbaler sa sobom ne bi vodio porodicu za koju je jako vezan.

Problem je, međutim, što u Partizanu nisu spremni da Drinčiću izađu u susret pa je samo pitanje kada će vezni fudbaler prelomiti i preseliti se u Makabi.

Izvor: Sportske.net
 
Učlanjen(a)
03.01.2012
Poruka
4.258
PREMOTAVANJE: I veliki Bernabeu je priznao - Partizan bi postao prvak Evrope da nisam porazgovarao sa sudijom

Liga šampiona, najpopularnije fudbalsko takmičenje na planeti, teško da bi postojala da nije engleske prepotencije i francuskog inata, ali i učešća naših novinara u tom projektu. Igrom slučaja baš je Partizan u duelu sa Sportingom na današnji dan 4. septembra davne 1955. prvom utakmicom u Kupu šampiona stvorio istoriju koja ga ,nažalost, nije nagradila „ušatim“

14098188054668.jpg


Gledajući na domaći fudbal iz današnje perspektive, a kroz vremensku lupu mahom svih pripadnika generacija ljubitelja „bubamare“ rođenih od devedesetih pa naovamo, čast i privilegija koju je Partizan dobio sredinom pedesetih godina – nepojmljivi su. Ostaće zauvek zapisano u istoriji evropskog fudbala: Lisabon, 4. septembar 1955. godine, Sporting – Partizan 3:3. Prva utakmica novoformiranog Kupa šampiona. Loptanje u Evropi tog dana ušlo je u novu dimenziju.

Želja glavešina iz evropske „kuće fudbala“ da jugoslovenski fudbal u ovom pionirskom projektu predstavlja Partizan bila je ogromno priznanje za klub iz Humske, kojeg je tada malo ko bio svestan. Sudbina je kasnije kroz žreb uredila da baš crno-beli preseku vrpcu i počnu da ispunjavaju almanahe takmičenja koje će postati svojevrstan fudbalski konglomerat...

Čak i oni najmlađi navijači Partizana danas se često pozovu na ovu činjenicu prilikom tradicionalnog i beskonačnog verbalnog „odmeravanja sanaga“ s večitim rivalom. Tako se često u raspravu upuste i Splićani, zagriženi hajdukovci, da ispričaju svoju priču, jer te 1955. oni su bili šampioni, a ne Partizan. Bilo kako bilo, priče su priče, a činjenice – činjenice.

Tada je već prošla decenija od ratnih razaranja širom Starog kontinenta. Jaz između zaraćenih strana počeo je polako da jenjava. Odigrana su dva Svetska prvenstva, Kup nacija je uveliko bio u pripremi, a klupski fudbal postajao je sve popularniji. Englezi su umesto predratne reprezentativne dominacije počeli da forsiraju klubaštvo, pomalo razočarani nacionalnim timom koji je u sudaru s Mađarima doživeo prvi poraz na svom tlu. Ostrvski ponos postao je moćni Vulverhempton. Čuveni Vukovi tukli su tada najslavnije kontinentalne ekipe poput bečkog Rapida i Honveda u prijateljskim mečevima i to će ispostaviti ključnim za pokretanje ideje o stvaranju Kupa šampiona – prvog kontinentalnog takmičenja za klubove.

Ondašnji viđeniji novinari zabeležili su da „evropska fudbalska elita više ne može da trpi verbalni teror nadmenih Engleza, čije je šepurenje počelo žestoko da iritira“. Ostrvska štampa dizala je u nebesa Vulvse, baš kao i Albion tridesetih godina. I udica je bačena:

"Trebalo bi malo da se sačeka, neka Vulverhempton ode u Moskvu, Budimpeštu ili Beč, pa neka potvrdi svoju nepobedivost. Ako su Englezi baš toliko uvereni u kvalitet svog fudbala i dominaciju, onda je vreme za turnir", izjavio je glavni urednik L'Ekipa Gabrijel Ano. Vlasnik uglednog francuskog lista Žak Gode u potpunosti je podržao inicijativu. Ostrvljani su sve do kraja pedesetih godina prošlog veka isključivo na osnovu svoje procene pozivali one najbolje s kontinenta (bilo klubove ili reprezentacije) da gostuju kod njih i u jednoj utakmici odluče o „šampionu“. Po tom principu i Vulverhempton su proglasili najboljom ekipom planete nakon što je savladao Honved.

14098188822834.JPG


Uredništvo L'Ekipa neočekivano je dobilo ogromnu medijsku podršku najuticajnijih listova toga doba. Madridska Marka, lisabonska A'Bola, milanska Gazeta delo sport, katalonski Mundo Deportivo i beogradski Sport bili su nosioci akcije. Početkom marta 1955. na sastanku u sedištu Uefe Ano i Gode su dobili punu podršku. Bili su prisutni i predstavnici pomenutih listova, čija je uloga u promovisanju novog takmičenja trebalo da bude ključna. Naš list JSL Sport dobio je privilegiju da uruči trofej najboljem strelcu novog takmičenja.

Čelnike L'Ekipa zadesila je sudbina Anrija Delonea i Žila Rimea, pokretača Evropskog šampionata i Svetskog kupa. Englezi su ih glatko odbili uz kratko obrazloženje: „Mi smo najbolji, nema potrebe da igramo“. U Vulverhemptonu nisu ni razmatrali takvu mogućnost, a na poziv za učešće nem je ostao i tadašnji prvak Čelsi. Iako je trebalo da budu prva atrakcija takmičenja, Englezi nisu mogli da spreče šou u začetku. Ideja Evropske lige nije prošla, jer bi na taj način bili ugroženi nacionalni šampionati, pa je prihvaćen projekat još jednog novinara L'Ekipa Žaka Rizvika da se igra po kup sistemu. Napravljen je i jedan presedan – utakmice će se igrati sredinom nedelje.

Partizan je završio peti u šampionatu tog leta (ispred su bili šampion Hajduk, Crvena zvezda, BSK i Dinamo), ali reputacija koju su crno-beli stekli igrajući razne turnire po svetu učinila je klub iz Humske dobije poziv ispred pomenutih ekipa. Tim koji su činili asovi poput Miloša Milutinovića, Branka Zebeca, Marka Valoka i Stjepana Bobeka nije bez razloga od strane mnogih stručnjaka smatran jednim od pet-šest najboljih u Evropi. Zbog svega toga ostaće večno otvoreno pitanje kakvog je tek kvaliteta bila Prva liga Jugoslavije kada je peti tim šampionata spadao među najmoćnije na Starom kontinentu? A pritom, prvak svoje zemlje nije postao od 1949. do 1960?!

Partizan u prvom izdanju Kupa šampiona nije razočarao, štaviše, crno-beli su sjajno predstavili jugoslovenski fudbal. Malo je svedoka tog legendarnog lisabonskog meča koji je završen bez pobednika – 3:3. Kratak izveštaj Politike na četvrt strane od 5. septembra 1955. jedan je od retkih dokumenata koji svedoči o onome što se dogodilo na Nacionalnom stadionu u Lisabonu:

„Prva utakmica za Evropski kup fudbalskih klubova bila je na dosta niskom nivou, najviše zbog jakog vetra koji je umnogome ometao akcije oba kluba. Tehničkoj superiornosti Jugoslovena Portugalci su suprostavili oštru i brzu igru. Prvi gol postigli su domaćini u 15. minutu. Dao ga je Martins, a Milutinović je izjednačio minut pre završetka poluvremena. U ovom delu igre Zebec je lakše povređen, pa je prešao na levo krilo, gde je statirao do kraja. U drugom poluvremenu Milutinović je doveo u vođstvo Partizan u 50, ali je u 65. Kvim izjednačio na 2:2. Najlepši gol utakmice delo je Bobeka 10 minuta kasnije. Ponovo je Sporting izjednačio u 79. minutu. Gol je postigao Martins. U Partizanovom timu najbolji je bio Milutinović. Stjepan Bobek je igrao ispod svojih mogućnosti.“


Tada 22-godišnji Miloš Milutinović nije bio prva zvezda ekipe, ali je nagovestio veličanstvenu karijeru. Klasu je potvrdio u revanšu 12. oktobra na stadionu JNA kada su crno-beli, uz njegova četiri pogotka, slistili Portugalce sa 5:2 i prošli u četvrtfinale. Tamo ih je čekao Real Madrid. Sredinom pedesetih Kraljevski klub bio je daleko od velikana današnjih razmera, pa je Partizan u taj duel ušao kao potpuno ravnopravan takmac. Zbog svega prikazanog u Beogradu protiv Sportinga, čak i kao blagi favorit.

Taj prvi meč u Madridu pretvoriće se u jednu od najvećih krađa koje se pamte u prvim godinama Kupa šampiona. Da sve ne ostane na pukim žalopojkama fudbalera Partizana potrudio se legendarni Santijago Bernabeu, tvorac velikog Reala i tadašnji predsednik madridskog kluba. Bog sveti zna šta je sve taj čovek uradio dok od svog miljenika nije načinio ono što je danas. To što se dogodilo protiv Partizana u Madridu priznao je i opisao u svojim memoarima dosta godina kasnije.

General Franko se dobro razumeo u fudbal, pričalo se da bolje od Di Stefana, Henta, Rijala i društva zna ko im dolazi u goste i ništa nije želeo da prepusti slučaju. PoBernabeuovom pisaniju „naterao ga je da ozbiljno porazgovara s francuskim sudijomArzikom i ubedi ga da nikome nije u interesu da jedan klub iz komunističke zemlje slavi na kraljevskom terenu”. Posle svega što se dogodilo na Šamartenu bilo je jasno da je predsednik vrhunski odradio svoj deo posla. Real je pobedio sa 4:0, ali u prvih deset minuta utakmice, pri rezultatu 0:0, Milutinoviću su poništena dva čista gola.

14098189989173.jpg


Revanš u Beogradu trebalo je da bude puko odrađivanje posla španskog tima, ali pretvorilo se u pravu noćnu moru, za Bernabeua pre svega. U istim ispovestima dodao je da se nikada nije tako uplašio za svoj klub kao na JNA, kada je pri rezultatu od 3:0 za Partizan Herceg pogodio prečku. Pre toga Milutinović je dao dva, a Prvoslav Mihajlovićjedan gol. Bio je 29. januar 1956. Temperatura u debelom minusu, stadion u Humskoj okovan snegom i ledom, a Madriđani su se, stoji u izveštajima, radovali više nego kada su na Parku prinčeva nekoliko meseci kasnije osvojili prvu titulu prvaka Evrope.


Memoari Santijaga Bernabeua ugledali su svetlost dana sredinom sedamdesetih, nakon smrti Fransiska Franka. U njima je zabeleženo i da se veliki predsednik javno izvinio, pre svega Milošu Milutinoviću, a onda i Partizanu za ono što se dogodilo, podvukavši da bi ovaj imao bar 10 golova na svom kontu te sezone u KEŠ-u (i sa osam je bio prvi strelac), a da bi crno-beli verovatno osvojili titulu prvaka Evrope. Naveo je još da je velikom golgeteru, popularnoj Plavoj čigri, neposredno posle revanša u Beogradu ponudio blanko ček. Trebalo je samo da upiše sumu, spakuje kofere i krene put Madrida. To će kasnije potvrditi i jedan od glavnih menadžera toga doba Julius Ukrinček. Priča se da je baš on trebalo da realizuje taj transfer.

Partizan spada u one velikane koji nikada nisu uspeli da odu do kraja u Kupu šampiona. Poput Arsenala, Rome, Atletiko Madrida, Menhengladbaha... Nije to društvo često imalo priliku da igra u eliti, ali svaki od ovih klubova bar jednom je na volšeban način ostao bez „ušatog“. Crno-belima se to dogodilo 10 godina nakon meča sa Sportingom. Ponovo im je glave došao Real. To finale na Hejselu i otvaranje Kupa šampiona u Lisabonu i danas predstavljaju temelj na kome počiva slavna istorija kluba iz Humske 1. Ostaće zapisano da je i poslednju utakmicu u originalnom formatu ovog takmičenja odigrao jedan jugoslovenski klub. Bilo je to u Bariju 1991.

SPORTING – PARTIZAN 3:3 (1:1)

MESTO: Lisabon. DATUM: 4. septembar 1955. STADION: Nacionalni. GLEDALACA: 40.000. STRELCI: Martins 14, 78, Kvim 65 – Milutinović 45, 50, Bobek 73.

Sporting Lisabon: Gomez, Kaldeira, Pasos, Galaz, Baros,
Sernandes, Kvim, Vaskes, Martins, Travasos, Ugo Dijaz.

Partizan: Stojanović, Lazarević, Zebec, Belin, Pajević,
Borozan, Mihajlović, Milutinović, Valok, Herceg, Bobek.

VELIKIH 16

U prvom izdanju Kupa šampiona učešće je uzelo 16 klubova – Rapid (Austrija), Anderleht (Belgija), Rems (Francuska), Real Madrid (Španija), Arhus (Danska), MTK (Mađarska), Milan (Italija), PSV (Holandija), Gvardija (Poljska), Sporting (Portugalija), Sarbriken (Protektorat Sar), Hibernijan (Škotska), Đurgarden (Švedska), Servet (Švajcarska), Partizan (Jugoslavija) i Esen (Zapadna Nemačka).
 
Učlanjen(a)
03.01.2012
Poruka
4.258
Inicijativa - Hoće li stadion u Humskoj poneti ime Dragana Mancea?

Juče, na 29. godišnjicu tragične smrti legendarnog napadača Partizana Dragana Mancea, ponovo su su pojavile polemike na ovu temu iz naslova. Da li bi neka ozbiljnija inicijativa mogla da ovu želju velikog broja navijača Partizana učini ostvarivom?

mance95725020120903121120.jpg


Nema sumnje, ogroman deo ''armije'' Partizanovih navijača podržao bi inicijativu da stadion Partizana u budućnosti ponese ime tragično nastradale legende ovog kluba, Dragana Mancea.

Mnogi od njih smatraju da se to moralo uraditi i mnogo ranije, ali se i po jučerašnjim brojnim komentarima moglo uočiti da veliki broj pristalica Partizana smatra da još uvek nije kasno da se ova ideja realizuje.

S tim u vezi, postavlja se pitanje da li bi, na primer, do sledeće, 30. godišnjice Manceove smrti, želja navijača crno-belih mogla da bude ostvarena?

U ovom trenutku, bez obzira na postojanje takve želje, čini se da je takva zamisao teško ostvariva.

Najpre bi ova inicijativa trebalo da se konkretizuje, da se oko nje i napismeno okupi ogroman broj navijača Partizana, ali to bi bio tek prvi korak u nizu.

Jer, poznati su problemi koji postoje sa vlasništvom nad objektom u Humskoj, ta situacija i dalje nije sasvim jasna, pa se onda postavlja i pitanje ko bi na kraju cele priče mogao da bude ovlašćen da stadionu promeni ime.

Druga ideja je da se možda sačeka još neko vreme, po svoj prilici mereno u decenijama, dok Partizan ne dobije nov stadion, a to bi se moglo očekivati tek posle promene vlasničke strukture i u slučaju da klub iz Humske dođe u ruke nekoga ko bi se prihvatio tog poduhvata. Jednom će, valjda, i taj dan doći...

Ali, i tada bi teško moglo da se očekuje da taj, neki novi stadion Partizana, ponese ime Dragana Mancea. Mnogo bi verovatnije bilo, kako za list ''Alo'' reče Draganov brat Goran, da će, kao i u mnogim drugim klubovima, ime biti dato po nekom budućem moćnom sponzoru.

Ali, ko zna, ako želja navijača Partizana bude dovoljno jasna i glasna, možda se ona ipak i realizuje jednog dana...
 
Član
Učlanjen(a)
07.06.2011
Poruka
393
[raw]
<div id="fb-root"></div> <script>(function(d, s, id) { var js, fjs = d.getElementsByTagName(s)[0]; if (d.getElementById(id)) return; js = d.createElement(s); js.id = id; js.src = "//connect.facebook.net/sr_RS/all.js#xfbml=1"; fjs.parentNode.insertBefore(js, fjs); }(document, 'script', 'facebook-jssdk'));</script>
<div class="fb-post" data-href="https://www.facebook.com/video.php?v=669099619866176" data-width="466"><div class="fb-xfbml-parse-ignore"><a href="https://www.facebook.com/video.php?v=669099619866176">Објава</a> од <a href="https://www.facebook.com/makssporttv">MAX Sport TV</a>.</div></div>

[/raw]
 
UREDNIK
Učlanjen(a)
27.06.2011
Poruka
10.549
Vazura: Odlazimo kolektivno, Drulović ostaje do NG
Generalni direktor FK Partizan Miloš Vazura potvrdio je Tanjugu da je kompletan Upravni odbor podneo ostvaku posle poraza eliminacije iz Lige Evrope.

IZVOR: B92, TANJUG


foto: StarSport

Crno-beli su u četvrtak poraženi od Augzburga 3:1 na svom terenu i zbog slabije gol razlike ostali bez prvog plasmana u drugi deo takmičenja posle 11 godina.

"Ostavke su sinoć podnete i to je kolektivno učinio Upravni odbor. Skupština kluba biće zakazana u narednih 30 dana. Na čelu kluba u tehničkom mandatu biću ja", rekao je VazuraTanjugu.

Vazura je istakao da uprava snosi krivicu za neočekivanu eliminaciju iz Evrope.

"Sve karte su stavljene na Evropu, ovo je težak dan za Partizan. Uprava je najveći krivac i ne želimo da svaljujemo na igrače. Ipak, da su pobedili sigurno ne bi bilo ostavki", izjavio je Vazura i dodao da će trener Ljubinko Drulović do kraja polusezone voditi ekipu.

Odlazeća uprava FK Partizan je preuzela klub pre nešto manje od godinu dana, nakon šestogodišnje vladavine Dragan Đurića.

Crno-beli su u međuvremenu osvojili titulu prvaka Srbije, ali su izgubili u finalu Kupa, dok sada zaostaju čak 24 boda za najvećim rivalom Crvenom zvezdom, posle 20 kola Superlige Srbije.
 
MODERATOR
Učlanjen(a)
28.05.2009
Poruka
6.661
Umalo da ni tih naštelovanih 30 bodova viška ne bude dovoljno za titulu.
Svi su se uverili da je prvenstvo namešteno.
To je bilo toliko očigledno i u plejofu, u direktnom sudaru sa komšinicom, kada Mažić nije svirao očigledan penal za instituciju.
Partizanu je ukradena još jedna titula.
I ove godine se forsira državni projekat, koji realno nema nikakav tim.
Država namešta izbore u instituciji i pokušava na sve načine da je uruši.
Teško će državi da pođe to za rukom ove godine.
 
Učlanjen(a)
10.08.2012
Poruka
4
OD PRVOG DANA ZIVOTA SVOG OD TRENA KADA SAM UGLEDO DAN, U GLAVI SE MOJOJ MISAO JAVLJA DA ZIVIM, ZA PARTIZAN !!!
 
MODERATOR
Učlanjen(a)
02.05.2009
Poruka
30.637
UEFA za B92: Partizan ne može u Evropu!
UEFA je zabranila Partizanu da igra u Ligi šamiona i Ligi Evrope u prvoj od naredne tri sezone u kojoj se kvalifikuje za neko takmičenje, potvrđeno je za B92.

Izvor: B92,



Foto: StarSport


"Nije tri godine, samo je saopšteno da do kraja januara moramo da platimo 360.000 evra", rekao je za B92 predsednik Partizana Milorad Vučelić.

Kako prenosi Asošiejted pres (AP), Partizan ima oko 2,5 miliona evra neplaćenih dugova zaključno sa septembrom 2016. godine.

Najveći deo tog novca je na ime poreza i doprinosa, koji su crno-beli obavezni da plate državnim organima u Srbiji.

Agencija ističe da je kazna neuobičajeno oštra, ali je UEFA odlučila da je neophodna jer je Partizan nekoliko puta kršio pravila o neplaćenim dugovima u poslednjih pet godina.

Partizan je u "sličnoj situaciji" bio 2013. godine, kada je klub suspendovan na godinu dana iz takmičenja UEFA, pa evrpska kuća fudbala smatra da je žešća kazna jedina odgovarajuća i sposobna da ispravno utiče.

Iako je prvobitno objavljeno da je suspenzija u trajanju od tri godine, za B92.net su UEFA razjasnili da je reč o zabrani igranja tokom jedne sezone, prvoj od naredne tri u kojoj klub izbori učešće u nekom od evropskih takmičenja.


161283178958762dbb1c179799055396_w640.jpg


Istovremeno, za B92 su iz Partizana poručili da nije u pitanju suspenzija, već da klub "do kraja meseca mora da uplati 360.000 evra".

Nije poznato kome taj novac treba da se uplati, spekuliše se drugim klubovima, niti kako je moguće da UEFA na svom sajtu objavi konačnu odluku, ako postoji takvo rešenje za klub.

U objavljenoj dokumentaciji se navodi da je ukupno dugovanje 30. septembra bilo 2.468.000 evra, od čega dugovanja prema drugim klubovima iznose 454.000 evra, dugovanja zaposlenima 88.000 evra, a zaostali porezi i doprinosi 1.926.000 evra.

Kako se navodi u odluci Tela za finansijsku kontrolu klubova UEFA, žalba je moguća u narednih deset dana, ali ne na adresu UEFA, već će crno-beli ovaj slučaj morati da, ako žele, iznesu pred Sudom sa sportsku arbitražu u Lozani.

Celu odluku pročitajte u nastavku:


[raw]<iframe src="//www.slideshare.net/slideshow/embed_code/key/GtYFN0WmGDGbc3" width="668" height="714" frameborder="0" marginwidth="0" marginheight="0" scrolling="no" style="border:1px solid #CCC; border-width:1px; margin-bottom:5px; max-width: 100%;" allowfullscreen> </iframe> <div style="margin-bottom:5px"> <strong> <a href="//www.slideshare.net/odrazb/uefa-o-partizanu" title="UEFA o Partizanu" target="_blank">UEFA o Partizanu</a> </strong> from <strong><a target="_blank" href="//www.slideshare.net/odrazb">odrazb</a></strong> </div>[/raw]



 
Učlanjen(a)
15.12.2016
Poruka
5
Ako ne bude usvojena podneta zalba od strane uprave kluba( u sta ne verujem), ova uprava treba smesta da napusti funkcije koje obavlja u klubu.Zalosno je to sta se desava sa FK Partizanom i uopste sa JSD Partizan. Zalosno!
 
Natrag
Top