Šta je novo?

Fiziologija limfnog sustava

Cupidon
VIP
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
5.211
Limfa je tekućina koja kola ljudskim organizmom putem limfnih žila i limfnih čvorova. Krv dolazi u sve dijelove tijela i donosi sve što je potrebno tkivima i organima za normalan rad. Tvari koje stanice izluče bilo kao nusprodukt ili kao kemijski spoj za daljnju obradu izbacuje se u međustanični prostor gdje ga većinom ponovo prikupe male krvne žile i na taj način prenose ponovo u krvotok. Manji dio tako nastale tekućine stvara limfu koja dalje putuje limfnim žilama i čvorovima te se ulijeva u krvotok u neposrednoj blizini srca. Dnevno u kapilarnom području iziđe oko 20 l tekućine, a vrati se oko 18 l. Ostatak od približno 2 l prenosi se limfom natrag u cirkulaciju. Dio plazme koja je iz kapilara izašla u međustanične prostore ne vrati se u kapilare, nego otječe dalje sustavom limfnih žila(limfa). Limfna tekućina se kreće samo u jednom smjeru i to iz intersticijuma u limfne kapilare, dalje limfnim žilama, pa sve do slijedećeg limfnog čvora koji služi kao sabirna stanica.
Limfa se razlikuje od plazme time što sadrži veoma malo bjelančevina. Ali i ta malena količina važna je stoga što se bjelančevine iz međustaničnog prostora vraćaju u krv jedino limfom. U crijevnoj limfi ima i apsorbiranih masti. Limfa prvo teče limfnim kapilarama, a zatim sve većim limfnim žilama koje su međusobno višestruko povezane.
Najvažnija uloga limfe je neprekidno odnošenje bjelančevinskih molekula iz međustaničnih prostora. Kad ne bi bilo limfnog sustava, bjelančevine koje izlaze iz kapilara sve bi se više nagomilavale u tim prostorima, što bi toliko preopteretilo ravnotežu u kapilarnoj stijenci da bismo umrli u roku od 24 sata.
Limfne kapilare, vrlo su propusne pa čak i molekule velikih bjelačevina mogu ući u njih. U jednom satu proteče oko 120 ml limfe. Ova količina ovisi:
- o tlaku međustanične tekućine
- o limfnoj crpki.
Što je međustanični tlak veći i što je aktivnost limfne crpke veća bit će i veće protjecanje limfe. Aktivnost limfne crpke može se povećati na dva načina:
- stezanjem glatke muskulature u samoj stijenci limfne žile
- pritiskom na limfnu žilu izvana tj. stezanjem okolnih mišića.



1.





Građa limfne žile i limfotok


Limfne žile su vrlo tanke. Po anatomskoj građi slične su venama, tj. imaju brojne zaliske koji usmjeravaju i potpomažu tijek limfe k srcu. Limfni sustav ne radi pomoću pumpe kao krvotok, već je važan mehanizam limfnih zalistaka, koji posjeduju vlastitu motoriku. Na protijecanje limfne tekućine unutar limfnih žila isto tako djeluje i pulsiranje okolnih arterija i kontrakcija mišića. Iz tijela se limfa sabire u zajednički vod koji ide kroz prsni koš (ductus toracikus) i ulijeva se u venski sustav na račvištu velikih ogranaka donje šuplje vene u ključnoj jami.


Tijek limfe u limfnim čvorovima


Sve limfne žile mjestimice prolaze kroz limfne čvorove. To su biološke filtracijske postaje našeg organizma. Zadaća im je da pročiste limfu koja je dospijela u čvor fagocitiranjem stranih čestica i uzročnika bolesti. Iz limfnih čvorova tekućina putuje do najveće –ductus toracikus, koji se ulijeva u venski dio krvotika. To mjesto se naziva terminus, a označio ga je dr.Vodder. Svaki organ u tijelu, ili neko područje, imaju svoje područne (regionalne) limfne čvorove.
Limfni čvorovi glave i vrata smješteni su uglavnom ispod donje čeljusti (mandibula) u vratu.
Limfni čvorovi udova većinom su smješteni u blizini zglobova. Tako oni na pregibnoj strani lakta filtriraju limfu koja dolazi iz ruku i dalje u pazdušnoj (aksilarnoj) jami. Preponski limfni čvorovi u koljenskoj jami filtriraju limfu iz nogu.







2.





Manualna limfna drenaža

Manualna limfna drenaža je vrsta masažne tehnike kojoj je svrha uspostavljanje ravnoteže između tekućina u organizmu. Uveo ju je dr.Vodder 30-ih godina ovoga stoljeća. Kad vezivno tkivo nabubri zbog prisutnosti bjelančevina i povećane količine vode, endotelne stanice limfnih kapilara se razmaknu, međustanični prostor se otvori i u limfnu kapilaru struji voda, makromolekule, veće i manje čestice. 40% tekućine zadrži se u limfnim čvorovima, gdje se limfna tekućina zgrušnjava. Fiziološka vazo-motorička limfna drenaža počiva na autonomnom pulsiranju limfnih segmenata. Taj proces sastoji se od ritmičkih rastezanja tih nizova, što dovodi do peristaltičkog kontrahiranja. Na tom sustavu prirodne drenaže zasniva se postupak manualne limfne drenaže po dr.Vodder-u. Limfna drenaža djeluje na limfni sustav i njegov tijek, pospješuje funkcionalnost limfnih žila, kapilara i zalistaka, koji su zbog nekog uzroka bili onemogućeni za rad i odvod bjelančevina i vode iz intersticijuma, te time spriječava nastanak limfnog edema.



















3.




Uzroci limfnog zastoja


Limfni edem uzrokuje limfni zastoj, koji je osnovna indikacija u primjeni mnualne limfne drenaže. Limfne su žile vrlo tanke, a za potisak koji gura tekućinu prema srcu koriste energiju rada mišića, kao što to većinom koriste i vene. U određenim slučajevima može doći do većeg ili manjeg zastoja u optoku limfe. Manji se zastoji događaju gotovo svakodnevno. To je, npr. onaj nesnosan osjećaj da su nam nakon dužeg stajanja cipele postale preuske. Naravno da se cipele nisu smanjile, već je to zbog sile gravitacije, te zbog mišićne neaktivnosti došlo do zastoja limfnog u predjelu stopala i potkoljenice. Takvi se problemi obično riješavaju podizanjem stopala na uzvišenje i nakon kraćeg vremena, sve je opet uobičajno. Trajniji, a time i ozbiljniji zastoji limfnog optoka mogu se dogoditi kod nekih oboljenja, poslije nekih operativnih zahvata, te kao rezultat spoja više bolesti sa ne pokretanjem, odnosno mirovanjem. Karakterizirani su velikim i vidljivim otokom jednog dijela ili cijelog ekstremiteta, koji je u pravilu tvrd na dodir. U bilo kojem od tih slučajeva valja sprovesti limfnu drenažu, što je postupak kojim se nastoji pomoći uspostava normalnog limnog optoka. U praksi provodimo manualnu ili aparatnu drenažu. Manualnu limfnu drenažu čini terapeut pokretima sličnim kao kod klasične manualne masaže, ali sa vrlo blagim pritiskom. Pritisak ne smije prijeći granicu od 30-40 torra. Torr je mjerna jedinica za pritisak. Aparati drenažu čine upuhivanjem zraka u manšete, te na taj način pritiskom guraju limfu prema srcu. U bilo kojem od ova dva slučaja, trajanje drenaže je oko sat vremena ili duže, te ju treba provoditi svakodnevno,a ne rijetko i više puta na dan, ne bi li se postigao željeni efekt. Jasno je da sama drenaža mora biti popraćena i adekvatnim cirkulacijskim vježbama, ne bi li se edem pokušao vratiti u funkciju normalnog limfnog optoka. Proces vraćanja limfnog edema u stanje koje je normalno je dugotrajno i treba biti strpljiv i uključiti i druge metode poticanja cirkulacije, poput blage topline, hladnoće, elektrostimulacije, a sve u zavisnosti o kojem i kakvom se oboljenju radi.
Manualnom limfnom drenažom obrađuju se limfni čvorovi koji su ostupni i na taj način se djeluje na one strukture u ljudskom organizmu koje su važne u sustavu imuniteta. Iz vezivnog tkiva odvode se produkti metabolizma,a time i eventualni uzročnici bolesti, u limfne čvorove gdje obrana blokira njihovo štetno djelovanje.


4.









Do limfnog zastoja može doći zbog:
- nedoststka kretanja
- neujednačene aktivnosti
- preopterećenosti ( općenito )
- hladnoće koja blokira limfni tijek
- mehaničke prepreke ( operacija,ozljeda,zračenja )
- slabosti krvnih žila
- disfunkcija limfnih zalistaka.


























5.




Tehnika izvođenja manualne limfne drenaže


Osnovni pokreti u ručnoj limfnoj drenaži su sljedeći:
- stojeći kružni pokret
- crpeći pokret ( pokret pumpanja )
- pokret davanja
- zaokretni pokret
- pokret glađenja.
Stojeći kružni pokret:
-Prsti su cijelom površinom priljubljeni na mjesta koja se obrađuju. Kružni pokreti izvode se pomicanjem tkiva (kože) u smjeru toka limfne tekućine. Ovisno o površini koja se obrađuje kružni pokreti izvode se s osam prstiju ili četiri prsta –ruka na ruci. Postoje i varijacije kružnog pokreta gdje se pokret izvodi spiralno, ne na jednom mjestu već pomicanjem ruke i prstiju u smjeru limfnog tijeka.

Crpeći pokret (pokret pumpanja):
-Izvodi se u ručnom zglobu, tako da se dlan ruke, četiri prsta i palac spuštaju na ekstremitet u volarnoj fleksiji, dok se prsti i dlan ne priljube potpuno uz tkivo i time izvedu pokret prema dorzalnoj fleksiji u ručnom zglobu. Pokret se izvodi naizmjenice te poprima izgled pumpanja. Kod ovog pokreta važno je da su dlan i prsti što više priljubljeni uz tkivo i da se pokret izvodi zajedno s tkivom, a ne površinski.

Pokret davanja:
-Kod pokreta davanja dlan je okrenut prema gore, a izvodi se rotiranjem ručnog zgloba iz položaja ulnarne devijacije u položaj radijalne devijacije. U smjeru limfnog tijeka izvodi se rotacija u ručnom zglobu s ispruženim dlanom i prstima, s pritiskom u istom smjeru. Popušta se pritisak vraćajući ručni zgolb u prvobitni položaj i dalje nastavlja pokret po cijelom ekstremitetu ili dijelu koji se obrađuje.






6.




Zaokretni pokret:
-Zaokretni pokreti upotrebljavaju se kod obrade velikih površina (leđa, bokovi). Pokret počinje podignutim ručnim zglobom od površine, dlanom i prstima okrenutim na dolje. Ručni zglob spušta se prema sebi, dlan i prsti ispruže, a zatim zarotiraju u smjeru limfe. Nakon toga podigne se ručni zglob vraćajući se u početnu poziciju, ali ne na istom mjestu već tamo gdje je pokret završio, te ponavlja pokret. Izvodi se spiralno u smjeru otjecanja limfe. Zaokretni pokret se može izvoditi i samo palcima, ako je površina koju obrađujemo mala kao npr. prsti, dorzum šake, dlan, dorzum stopala, planta stopala, te zglobne površine.

Pokret glađenja:
-Svaka manualna limfna drenaža započinje i završava glađenjem. Ovim pokretom podpomaže se ispražnjenje površinskih vena. Dlan i prsti masera trebaju biti priljubljeni uz kožu, a pokret izveden ravnomjerno na cijeloj površini.


-Navedeni su osnovni pokreti koji se koriste u tehnici izvođenja ručne limfne drenaže. Međutim, postoje inačice tih pokreta koje će se pojaviti kod svakog dijela tijela posebno (lice, vrat, ruka, noga, leđa itd.).

















7.




Manualna limfna drenaža-obrada ruku:

1. Pokret glađenja
2. Pokreti davanja-s obje ruke naizmjenice
na pacijentovoj nadlaktici, dok je ruka
flektirana u laktu.
3. Pokreti pumpanja – na m.deltoideusu
4. «Pranje ruku» - stojeći kružni pokreti
dlanovima na m.deltoideusu
5. Stojeći kružni pokreti – obrada limfnih
čvorova u pazuhu te medijalne strane nadlaktice.
6. Pokreti pumpanja i pomicanja – s jednom
rukom pokret pumpanja (distalnom) a s drugom
potiskivanje.
























8.




7. Obrada lakta :
- pritisak dlanovima i četiri prsta na
olekranonu i epikondile,
- zaokretni pokreti palcima oko
epikondila (vanjskom rukom),
- spiralni pokret palcima preko
lakatne jame s unutarnje strane prema van
8. Obrada podlaktice – pokreti davanja vanjskom
rukom na podlaktici u pronacijskom i supinacijskom
položaju (vanjskom rukom).
9. Zaokretni pokreti – palcima na ručnom zglobu
s dorzalne i volarne strane te na dorzumu šake
između metakarpalnih kostiju i na dlanu.
10. Obrada prstiju – zaokretni pokreti palcima
i kažiprstima.
11. Pokret glađenja






















9.




Manualna limfna drenaža – obrada nogu


1. Pokret glađenja
2. Pokret pumpanja – usporedno i naizmjenice preko nadkoljenice
3. Pokret pumpanja i pomicanja – na medijalnoj strani nadkoljenice:
- na prednjoj strani nadkoljenice,
- na lateralnoj strani nadkoljenice.
4. Stojeći kružni pokreti:
- obrada limfnih čvorova u preponi
- obrada medijalne strane nadkoljenice (veliki kružni pokreti
s osam prstiju).


























10.




5. Obrada koljenog zgloba:
- stojeći kružni pokreti na koljenskoj jami,
- zaokretni pokreti oko patele (palcima),
- pokret pumpanja preko patele,
- stojeći kružni pokreti preko patele.
6. Obrada podkoljenice:
- noga flektirana u koljenu,
- istovremeno pokret pumpanja s prednje strane
i pokret davanja na listu podkoljenice
- pokret davanja s obje ruke na listu podkoljenice.
7. Obrada Ahilove tetive – stojeći kružni pokreti s osam
prstiju prema koljenu.
8. Obrada dorzuma stopala:
- zaokretni pokreti palcima između metatarzalnih kostiju
- ispražnjenje «limfnog jezera».
9. Namještanje svoda stopala.
10. Završni pokret glađenja.





















11.




ZAKLJUČAK


Limfna drenaža jedinstvena je tehnika za održavanje i poboljšavanje pihofizičkog zdravlja i lijepog izgleda, te uklanjanje stresa i relaksaciju. Osnovna svrha joj je uspostavljanje ravnoteže između tekućina u organizmu, a uveo ju je dr.Vodder početkom dvadesetog stoljeća. Iskustva su pokazala da je korisna ne samo kod osoba koje imaju zdravstvenih problema nego i kod zdrave populacije, a odlično se može kombinirati sa raznim wellness uslugama. Sastavni je dio raznih programa opuštanja.
Limfna drenaža u prvom redu djeluje na limfni sustav,poboljšava funkciju limfnih žila, kapilara i zalistaka, te odvodnju štetnih proizvoda metabolizma. Samim time, posredno djeluje na imunološki sustav poboljšavajući obrambene snage organizma. Djeluje i na autonomni živčani sustav i time posredno na uklanjanje stresa i opuštanje.
Pravilnim izvođenjem manualne limfne drenaže moguće je stimulirati i povećati odvodnju limfe i do 20 puta. Vrlo je važan pritisak pri izvođenju manualne limfne drenaže. Prejak pritisak može loše djelovati na protok limfe, ali i oštetiti limfne žilice za čiji oporavak treba do 24 sata. Zbog toga je klasična manualna masaža kao i ostale masažne tehnike koje karakterizira jači pritisak kontraindicirana na mjestima edema.
Tijekom posljednjih desetljeća, limfna drenaža se obilato koristi i u kozmetičke svrhe, a poglavito u ublažavanju vizualnog dojma kod celulitisa. Rezultati takvog pristupa mogu nekada biti prilično fascinantni, no nažalost, kratkotrajni su, posebice ako se tretman ne nastoji vježbanjem i adekvatnom prehranom. Primjena limfne drenaže se povećava jer je dokazano da uspješno otklanja limfni edem, ali i pospješuje funkcionalnost limfnih zalistaka, koji su jako bitni zbog toga što spriječavaju vraćanje limfe natrag. Limfna drenaža se koristi u traumatologiji, ortopediji, kod raznih postoperativnih stanja, kod psihički nemirnih bolesnika.
Manualna limfna drenaža je snažno oruđe, ali samo u rukama osoba koje su educirane za njezino izvođenje, jer nepravilno izvođenje nema nikakvog pozitivnog učinka, samo pogoršanje.
 
Top