Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Франц Лист

LisztFerenc.jpg


Датум рођења:
22. октобар 1811.
Место рођења: Рајдинг (Аустрија)
Датум смрти: 31. јул 1886.
Место смрти: Бајројт (Немачка)

Франц Лист
(22. октобар 1811., Рајдинг, Аустрија - 31. јул 1886., Бајројт, Немачка; мађ. Liszt Ferenc), мађарски пијаниста, највећи међу пијанистима свог времена. У његовом стваралаштву се уочавају утицаји различитих европских традиција. Пореклом Мађар, васпитаван је на традицији француске културе, јер је младост провео у Паризу, наступајући по париским аристократским салонима. То је време када у овом граду живи и Шопен. Лист је концертирао по целој Европи и упознао све водеће музичаре свог времена. После 1848. Лист се налази у служби вајмарског двора, и тада на њега снажан утицај имају немачки музичари, посебно Рихард Вагнер, чији је био искрени пријатељ. Лист-диригент био је један од главних пропагатора Вагнерове уметности и један од најуспешнијих тумача његових идеја. Пред крај живота Лист се заредио и много времена проводио у Италији.
Листова пијанистичка делатност била је изузетно значајна. Он је умеће свирања на клавиру подигао на онај ниво који је Паганини остварио на виолини. Лист је први увео праксу солистичког концерта-како га је сам у шали назвао "музичког монолога". До тада је био обичај да на концертима наступа више извођача. Својим концертом у Риму 1839. године Лист прекида такву праксу. И он је, попут других пијаниста свог времена, на концертима имао обичај да импровизује (из те праксе развио се облик парафразе) варијационе форме која се базира на популарним темама разних оперских и симфонијских дела, али и народних песама. Такође је радио на клавирским транскрипцијама симфонијских, оперских, камерних дела многих композитора, те их тако приближавао слушаоцима. Међутим, много већи значај има његово оригинално стваралаштво: циклуси минијатура (посебно Године ходочашћа, објављене у три свеске комада који су настајали током целог живота), етиде (збирка Трансцеденталних етида), Мађарске рапсодије и бројне друге композиције. Посебно место међу тим делима припада Сонати х-мол. Клавирска соната у делима разних романтичара доживљава сличну судбину као симфонија: композитори стварају све мањи број дела која називају сонатама.

Извор: Википедија



 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Važnija dela

Važnija dela

12 simfonijskih poema, 2 programske simfonije (Faust i Dante simfonija), veliki broj klavirskih etida, balada, nokturna, poloneza itd. većinom programskog karaktera, zatim, dva klavirska koncerta (poznatiji I u Es-duru), nekoliko dela za orgulje (Fantazija i fuga na temu B-A-C-H), opera Don Sančo, oratoriji: Legenda o Sv.Elizabeti, Hristus (najvažniji oratorijum) i niz crkvenih dela.
Spisi: Šopenova biografija i studija Cigani i njihova muzika, kritike, članci.

Izvor: Enciklopedijski leksikon Mozaik znanja - Muzika



 
LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Muzičar koji je pre „Bitlsa“ tresao Evropu

Dvesta godina od rođenja velikog pijaniste Franca Lista


Muzičar koji je pre „Bitlsa“ tresao Evropu


Blic

Franc List bio je prava rok zvezda 19. veka. Kad bi držao koncert u nekom gradu, gomile su se tiskale da ga vide, žene su padale u nesvest, a najodaniji obožavatelji bi se potukli oko njegove rukavice ili maramice.

185712_kulist--2_f.jpg


„Franc List fantazira za klavirom” (1840): Jozef Danhauzer naslikao je maštoviti prizor: Alfred de Mise ili Aleksandar Dima otac, Žorž Sand i Mari de Agu sede, Ektor Berlioz ili Viktor Igo, Nikolo Paganini i Đoakino Rosini stoje, na klaviru je Betovenova bista, na zidu portret Bajrona, a u levom uglu statua Jovane Orleanke


Više od 100 godina pre „Bitlsa” i Elvisa, mađarski virtuoz na klaviru Franc List fascinirao je evropsku publiku. Iako i dan-danas privlači pažnju muzičke javnosti, fama koja ga je pratila za života kao da je bacila u zasenak njegov kompozitorski talenat.

„List je jedan od najpotcenjenijih i najneshvaćenijih kompozitora”, smatra američki pijanista Džefri Sigel koji na svojim koncertima pre svake Listove kompozicije publici ispriča anegdotu vezanu za njen nastanak.

185713_kulist--3_hf.jpg


Celu petu deceniju 19. veka List je uglavnom provodio na turneji po Starom kontinentu. Za osam godina imao je preko hiljadu nastupa. Od 1842. „listomanija“ je tresla Evropu. Prijem na koji je nailazio može se opisati jednom rečju kao histerija. Mnogi su kasnije svedočili da je svojom harizmom List među publikom stvarao atmosferu „mistične ekstaze i lirske erotičnosti”.

Pošto je imao dovoljno novca za čitav život, sve prihode posle 1857. poklanjao je u dobrotvorne svrhe. Kada je napustio karijeru putujućeg virtuoza - na vrhuncu popularnosti u 36. godini - postao je muzički direktor na dvoru velikog vojvode u Vajmaru.

Svoj položaj koristio je da promoviše ono što je nazivao „muzikom budućnosti” koju su stvarali Rihard Vagner i Ektor Berlioz.

Od 1863, kad se zaredio i živeo u jednom samostanu u Rimu, posvetio se oživljavanju crkvene muzike za koju je želeo da bude „mesto susreta dva sveta - konačnog i beskrajnog”. Poslednju deceniju života proveo je držeći master klas u Budimpešti, Rimu i Vajmaru. Prelazio je, za to vreme, neverovatnu kilometražu, ali nije se smirivao sve dok jula 1881. nije pao sa stepenica u hotelu u Vajmaru.

Posle toga počeo je često da oboleva. Preminuo je od upale pluća u Bajrojtu 31. jula 1886, u 75. godini, na festivalu posvećenom Vagneru koji je vodila Listova kćer i Vagnerova udovica Kozima.Veliki poznavalac muzike ser Džordž Grouv upoznao je Lista 1868. „On je sasvim jednostavan i srdačan, svestran, ostvaren svetski čovek, bez pakosti ili uobraženosti... Nije visok, ali u tom malom telu koncentrisana je odvažnost ravna snazi 30 bataljona”.


Veliki ljubavnik imao troje dece, ali se nikada nije ženio

185730_01-kumari-dagu_hf.jpg

Mari de Flavinji de Agu


Uprkos tome što je bio omiljen među damama, List se nikada nije ženio, a njegov život je skoro 50 godina bio ispunjen nesrećnim ljubavima.
Prva se zbila 1828. u Parizu kad se zaljubio u svoju 17-godišnju učenicu, Karolin de Sen-Krik, kćer ministra trgovine u vladi Šarla X. Njen otac nije odobravao tu vezu i List je teško oboleo od tuge, toliko da je u jednim novinama unapred objavljen njegov nekrolog. Druga velika ljubav u njegovom životu bila je spisateljica Mari de Flavinji de Agu, žena francuskog pukovnika koju je 1834. sa kompozitorom upoznala Šopenova ljubavnica Žorž Sand.
Mari je ubrzo napustila supruga i deset godina živela sa Francom u vanbračnoj vezi u kojoj mu je rodila troje dece. Najdublji trag u Listovom životu ostavila je još jedna udata žena, princeza Karolina fon Zajn-Vitgenštajn, supruga ruskog plemića. Ona je 40 godina bila životna saputnica kompozitora iako od Vatikana nije dobila dozvolu da se uda za Lista ni kad je zvanično postala udovica. U stilu Žorž Sand, Karolina je pušila jake cigare i imala ekscentričnu i naredbodavnu narav. Kada je shvatio da ga Karolina vremenom čini sve nesrećnijima, List ju je ostavio. U poznim godinama našao je spokoj sa mladom učenicom Linom Šmalhauzen, devojkom punom života koja ga je sa velikom posvećenošću negovala.


Poigravanje Bahom

Jedna epizoda iz 1844. možda će objasniti zašto muzički „čistunci” nisu voleli Lista. Na jednom koncertu neki ljubitelj klasike ga je prekorio jer je Bahov Preludijum i fugu u a-molu svirao kičasto. List mu je pokazao tri načina sviranja tog komada. Prvi je bio jednostavan i uzdržan, „kako ga je verovatno i sam autor zamislio”, objasnio je Franc. Drugu verziju odsvirao je „uz neznatno živahnije pokrete i u modernijem stilu”. Onda je zapalio cigaru i kazao: „A sad evo verzije koju bih svirao za publiku - da je zapanjim, kao kakav šarlatan.” I odsvirao je komad, kako nam ushićeno pomenuti ljubitelj prenosi, sa svim „naprednim, neverovatnim i čudesnim” odlikama jednog virtuoza.
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Pisaći sto Franca Lista :)

FejFSrK.jpg


Sličica preuzeta sa FB strane Classic FM
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Izgubljena opera Franca Lista uskoro će da "oživi"

Jedan stručnjak brižljivo je radio dve godine na restauraciji retke opere Franca Lista koju je opisao kao "jedinstveno delo u istoriji muzike" a za koju se dugo verovalo da je izgubljena. Publici će je premijerno predstaviti u junu.

1fa19a.jpg

Franc List 1858.

Mađarski kompozitor Franc List (1811-1886) bio je vrlo plodan i izuzetno popularan u svoje vreme, ali je najpoznatiji bio po klavirskim kompozicijama i za života je premijerno izveo samo jednu operu, jednočinku "Don Sanče" koju je komponovao kad je imao 13 godina.

Drugo opersko delo, "Sardanapale" na italijanskom jeziku, zasnovano na tragediji "Sardanapal" Lorda Bajrona, o zbacivanju miroljubivog ali hedonističkog asirskog kralja, List je ostavio nedovršeno i njegova sudbina dugo je bila nepoznata.

Dejvid Tripet, stariji naučnik na Univerzitetu Kembridž, otkrio je partiture u jednoj arhivi u Vajmaru, dugogodišnjoj bazi Lista u Nemačkoj i dve godine je radio na njihovoj restauraciji.


"Nikada nećemo znati zašto je List napustio svoj rad na ovoj operi. Pretprosvaljam da bi bio iznenađen da zna da je ona opet isplivala u javnost u 21. veku. Mada, voleo bih da mislim da bi se nasmejao na tu ideju", napisao je Tripet u izjavi.

List je operu počeo da piše 1849. i u njoj je spojio svoj karakteristični glas sa onim svoga savremenika i prijatelja Riharda Vagnera.

- Muzika koja je preživela oduzima dah: jedinstvena kombinacija italijanskog lirizma i harmonijske inovacije - kaže Tripet.

On dodaje da je rukopis isprva bio jedva čitljiv, jer ga je List pisao u skraćenicama samo njemu razumljivim. Ali Tripet je uspeo da oživi delo jer je bilo jasno da je kompozitor "već imao svu muziku u svojoj glavi pre nego što ju je stavio na papir".

On planira da "Sardanapala" premijerno izvede u junu na Bi-Bi-Sijevom takmičenju Pevač godine u Kardifu za nove operske nade.


(Artdaily.com/Blic Online)
 
Natrag
Top