Šta je novo?

Fantastičan biljni svijet

  • Začetnik teme SvensonT
  • Datum pokretanja
SvensonT

SvensonT

Član
Učlanjen(a)
08.11.2009
Poruka
167
Old Tjikko

old tjikko.jpg

Najstarije drvo na svijetu. Ova smreka koja se raste u planinskom gorju u Švedskoj stara je 9550 godina. Starost drveta utvrđena je metodom karbonske analize korjenovog sistema ispod drveta, ne dendrokronologijom ili brojanjem prstenova. Deblo samo po sebi je staro nekoliko stoljeća ali drvo u cijelini je preživjelo mnogo više zahvaljujući procesu raslojavanja (kad grana dođe u kontakt sa tlom, pusti novi korijen) ili vegetativnog razmnožavanja (kada deblo odumre a korijenov sistem je jož živ, može da izraste novo deblo). Ovako stare biljke pružaju dobar uvid u klimatske promjene koje su nastajale u proteklom razdoblju.


izvor:wikipedia
 
Poslednja izmena:
SvensonT

SvensonT

Član
Učlanjen(a)
08.11.2009
Poruka
167
Rafflesia arnoldii

Rafflesia arnoldii.jpg



Endemska biljka koja raste samo na području kišnih šuma Sumatre. Ima največi pojedinačni cvijet u biljnom svijetu koji naraste 1m u promjeru i ima specifičan ''miris'' trulog mesa. Živi kao parazit na drugoj biljci. Nema listova, stabljike ni korijenovog sistema. Kao ni gljive nema klorofil i vidljiva je samo u razdoblju reprodukcije. Svojim mirisom privlači kukce poput muha koji moraju sletjeti na mušku i žensku biljku kako bi oprašivanje bilo uspiješno. Pupoljku trebaju mjeseci da se razvije ali sam cvijet kad se otvori traje samo nekoliko dana. Koliko još ima ovih biljaka nije poznato ali se pretpostavlja kako im je broj u opadanju kako nestaje i stanište u kojem rastu.

izvor: wikipedia
 
Poslednja izmena od urednika:
ikaciven

ikaciven

Član
Učlanjen(a)
25.09.2010
Poruka
178


Najmanji cvet na svetu
Wolffia arrhiza Ove biljke su slobodno plutajuce, zelene ili zuto-zelene boje, bez korena, duzine 1-5 mm
 
SvensonT

SvensonT

Član
Učlanjen(a)
08.11.2009
Poruka
167
Mimosa Pudica (sramežljiva mimoza)

mimosa pundica.jpg


Osim što se zatvaraju u tami i otvaraju na svjetlu, listovi reagiraju zatvaranjem i na dodir i zagrijavanje. Nije točno poznato iz kojeg razloga je biljka razvila ovaj mehanizam. Nakon nekoliko minuta listovi se otvaraju.
 
Poslednja izmena od urednika:
SvensonT

SvensonT

Član
Učlanjen(a)
08.11.2009
Poruka
167
Uskrsnujuća paprat (Polypodium polypodioides)

1.jpg

Uskrsnujuća paprat izgleda kao normalna paprat sa nevjerovatnom sposobnošću preživljavanja suše. Tijekom sušnog razdoblja biljka se skovrča u loptu, postane smeđa i ćini se da je odumrla.Kada ponovno dođe u kontakt s vodom, odmota se i ''vrati'' u život. Procjenjuje se da na taj naćin može preživjeti 100 godina bez vode.
 
SvensonT

SvensonT

Član
Učlanjen(a)
08.11.2009
Poruka
167
Biljke mesožderke

1.jpg


Biljke mesožderke ili karnivorne biljke (eng. Carnivorous plants) su biljke opremljene organima za hvatanje i probavu malenih životinja, mesožderne biljke; ukoliko je ulov kukac, što je najčešće, nazivaju se i insektivorne biljke, tj. kukcožderke. Ove biljke ne mogu proizvesti tvari neophodne za život procesom fotosinteze. Kako uobičajeno rastu na područjima posebno siromašnima nitratima, taj problem rješavaju iskorištavajući nitrate iz životinjskih bjelančevina. U tu svrhu uslijedila je modifikacija listova kojima na aktivan ili pasivan način love svoj plijen. Neke od ovih biljaka žive kao epifite – rastu i žive na drugim biljkama ili životinjama ali ne kao paraziti već sami proizvode svoju hranu, te su primorane nedostatak minerala i dušika nadoknaditi hvatanjem i rastvaranjem insekta i drugih sitnih životinja, koje koriste kao izvor tvari i energije. Da bi pojedine biljne vrste bile svrstane u skupinu karnivornih biljaka moraju zadovoljiti slijedeće kriterije:

* 1. Moraju biti sposobne privući plijen (npr. mirisom, bojom, nektarom)

* 2. Moraju razviti posebne prilagodbe za hvatanje životinja (npr. zamka u obliku vrča s glatkim i skliskim stjenkama, zamka u obliku školjke koja se može zatvoriti, zamka u obliku ljepljive trake)
* 3. Moraju posjedovati posebne prilagodbe kako bi razgradili uhvaćene životinje (npr. probavne enzime, simbiotske gljive, bakterije)

Ono po čemu su jedinstvene su njihovi mehanizmi koji im omogućuju da privuku insekta, uhvate ga, ubiju, razlože i apsorbiraju kao proteinsku hranu. Atraktivna boja cvijeta privuče insekta koji se nađe uhvaćen u klopci. Njihova životna staništa su tresetišta, močvare i karbonatne stijene. Obilne kiše i malo hranjivih sastojaka su razlog zašto su ove biljke adaptirane na ishranu insektima. Proteini dobiveni ovim putem osiguravaju životni ciklus mesožderki.


Najčešća su dva tipa klopka:


1. Aktivna klopka, koja se pomjera da bi uhvatila plijen , one su kudikamo zanimljivije; naime njihovi listovi su tako preobraženi da aktivnim pokretanjem uhvate i onesposobe plijen koji zatim razgrade uz pomoć probavnih sokova.

2. Pasivna klopka se ne pomjera već mami insekta u biljku gdje zatim biva uhvaćen, obično imaju dio lista preobražen u strukturu nalik na vrč ili lijevak u kojem se nalaze probavni sokovi. Životinja jednostavno upadne u takvu strukturu, utopi se i biva probavljena.

Biljke mesožderke imaju životni ciklus kao i ostale biljke cvjetnice. Mogu se razmnožavati seksualnim ili aseksualnim(bespolnim) putem. Neke vrste se razmnožavaju vegetativnim putem - formirajući pupoljke koji rastu i postaju identični roditelju.

wikipedia
 
Poslednja izmena od urednika:
Top