LEGEND
- Učlanjen(a)
- 14.12.2009
- Poruka
- 29.042
Evro je suviše bitan da bi propao
Izvor: Blic, Press
Beograd -- Priča o propasti evra nije utemeljena jer je ta valuta skup projekat koji bi najviše štete doneo Nemačkoj i Francuskoj, poručuju naši privrednici i ekonomisti.
Veća je mogućnost da padne vrednost evra u odnosu na druge valute, a to bi mogao da bude udar samo na građane koji imaju kredite u švajcarcima.
Guverner Šoškić poručuje da nema razloga za menjanje evra, ali da, ako se na to i odluče, kupuju dinare.
Predsednik Saveta guvernera NBS Boško Živković kaže da je "propast evra najmanje realna. Nestanak bi značio uvođenje nacionalnih valuta i prebacivanje cele finansijske imovine u nove monete. Propast bi značila i vraćanje Evrope na vreme velikih valutnih rizika koji bi smanjili razmenu između evropskih zemalja".
[TABLE="class: antrfile right, align: right"]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: textvesti"]Ako ne bude evra, eto nama marke
U slučaju da evro ipak nestane, Srbija bi se verovatno okrenula "staroj poznanici". Bajec, naime, smatra da bi se Srbija "vezala za najjaču evropsku valutu, nemačku marku. Mi smo i ranije, pre pojave evra, bili vezani za marku, pa je najlogičnije da se na nju i vratimo". Branislav Grujić kaže da "može eventualno da dođe do organizovanog nestajanja evra i u toj varijanti će se najverovatnije primenjivati alternativne valute. Srbija bi se verovatno u tom slučaju vratila na nemačku marku".[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
On dodaje i da građane ne treba da brine eventualni pad vrednosti evra. "Centralne banke koje stoje iza evra i dolara trenutno su u valutnom ratu. Teže da smanje vrednosti svojih valuta, ali to za nas nije toliko značajno. Naša imovina je uglavnom u evrima i dinarima", kaže Živković.
Srpski ekonomisti i privrednici smatraju da je opstanak evra, istina uz dramatične promene u funkcionisanju evrozone, realniji scenario od propasti zajedničke evropske valute.
Ekonomski savetnik premijera Srbije Jurij Bajec smatra da će "evro opstati jer je to u interesu EU, a pogotovo najjačih zemalja. Ne treba zaboraviti da je EU nastala kao politički projekat koji je trebalo posle Drugog svetskog rata da poveže Francusku i Nemačku upravo na ekonomskim osnovama".
Sa tim se slaže i ekonomista Goran Nikolić. "Nemačka je svesna koliko je za nju značajan evro. Ako se dozvoli Evropskoj centralnoj banci da u većoj meri upumpa novac u evrozonu, sve će se brzo srediti", objašnjava on.
A vlasnik kompanije PSP Farman Branislav Grujić kaže da stanje jeste loše, ali da zaista ne veruje da će evropska valuta da nestane. "Šta god se pričalo, veoma su male šanse da stvarno dođe do propasti evra", dodaje.
I bankari smatraju da je priča o propasti evra malo utemeljena. Vladimir Marković, član IO Findomestik banke, kaže da je "evro ekonomski, ali i politički projekat".
[TABLE="class: antrfile right, align: right"]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: textvesti"]Štedni ulozi potpuno sigurni
Ukoliko evro ipak propadne, bankari kažu da bi tu valutu samo prebacili u drugu monetu, mada se ne može sa sigurnošću reći i po kom paritetu. Sekretar Udruženja banaka Veroljub Dugalić poručuje da su štedni ulozi potpuno sigurni. "U slučaju da evro ne opstane, bila bi obavljena konverzija poput zamene maraka u evro", kaže Dugalić.[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
"Ne vidim ekonomski razlog za ukidanje, a nije ni politički momenat. Malo je verovatno i da neke zemlje izađu iz evrosistema, ali je moguće da vrednost evra padne u odnosu na franak. Tada bi građani koji imaju kredite u švajcarcima za rate morali da izdvajaju više dinara, dok bi oni koji štede u švajcarskoj valuti za ovu štednju mogli dobiti više evra", kaže Marković i dodaje da on štednju u evrima ne bi prebacivao u drugu valutu.
Miroslav Rebić, član IO Sosijete ženeral banke, ocenjuje da građani neće osetiti ni ako evro padne u odnosu na dolar jer oni plaćaju ili u evrima ili u dinarima.
Pad evra u odnosu na dinar mogao bi da donese dobro građanima koji imaju dinarsku štednju ili kredite vezane za evro, ali to je, kako se ocenjuje, malo verovatno.
"To što dinar sada slabi prema evru, koji takođe slabi prema dolaru, pokazuje da postoji napetost na tržištu. U suštini bi trebalo da dinar jača ako evro slabi. Sada ima dosta priliva novca u zemlju, pa se očekuje jačanje dinara", kaže Goran Nikolić.
Istovremeno, Grujić naglašava da "evropska kriza i kurs dinara ne bi trebalo da budu međusobno zavisni. Ima mnogo špekulacija, ali u Srbiji kurs ne zavisi od krize u evrozoni, već od unutrašnjih problema".
[TABLE="class: antrfile right, align: right"]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: textvesti"]"Iza svega što se dešava krije se otpor Evropljana da smanje nivo standarda na koji su navikli. Svaka kriza je realni poremećaj i pokazuje da su zemlje živele bolje od svojih mogućnosti. Političarima je teško da kažu da će sada morati da žive lošije. Verujem da nije sporna stabilizacija Evrope, ali pitanje je na kom nivou", kaže Goran Nikolić.[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Kada je budućnost u pitanju Jurij Bajec kaže da će se u Evropi se možda malo jače definisati neka vrsta ekonomskog centra.
"Nemačka, Francuska i ostale privrede razvijene Evrope i dalje su veoma moćne, konkurentne i tehnološki moderne i to je nešto što ostaje kao kvalitet bez obzira na to šta će se dalje dešavati", navodi on.
Bajec dodaje da će oporavak evropske privrede u celini biti težak dok se ne obezbede dovoljna finansijska sredstva za pokriće javnih dugova i potrošnje, ali one najmoćnije zemlje ostvariće brži oporavak i napredak.
Branislav Grujić dodaje da "Evropa sigurno više neće biti takav motor razvoja, već je to prebačeno na azijske zemlje, Brazil, Rusiju, Indiju, Kinu... Čini mi se da Evropa više neće imati tako ekspanzivan razvoj kao što je imala. Ipak, ne treba je ni potceniti. Verovatno će novostvorena vrednost nastajati u Aziji, a trošiće se u staroj dobroj Evropi".
Izvor: Blic, Press
Beograd -- Priča o propasti evra nije utemeljena jer je ta valuta skup projekat koji bi najviše štete doneo Nemačkoj i Francuskoj, poručuju naši privrednici i ekonomisti.
Veća je mogućnost da padne vrednost evra u odnosu na druge valute, a to bi mogao da bude udar samo na građane koji imaju kredite u švajcarcima.
Guverner Šoškić poručuje da nema razloga za menjanje evra, ali da, ako se na to i odluče, kupuju dinare.
Predsednik Saveta guvernera NBS Boško Živković kaže da je "propast evra najmanje realna. Nestanak bi značio uvođenje nacionalnih valuta i prebacivanje cele finansijske imovine u nove monete. Propast bi značila i vraćanje Evrope na vreme velikih valutnih rizika koji bi smanjili razmenu između evropskih zemalja".
[TABLE="class: antrfile right, align: right"]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: textvesti"]Ako ne bude evra, eto nama marke
U slučaju da evro ipak nestane, Srbija bi se verovatno okrenula "staroj poznanici". Bajec, naime, smatra da bi se Srbija "vezala za najjaču evropsku valutu, nemačku marku. Mi smo i ranije, pre pojave evra, bili vezani za marku, pa je najlogičnije da se na nju i vratimo". Branislav Grujić kaže da "može eventualno da dođe do organizovanog nestajanja evra i u toj varijanti će se najverovatnije primenjivati alternativne valute. Srbija bi se verovatno u tom slučaju vratila na nemačku marku".[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
On dodaje i da građane ne treba da brine eventualni pad vrednosti evra. "Centralne banke koje stoje iza evra i dolara trenutno su u valutnom ratu. Teže da smanje vrednosti svojih valuta, ali to za nas nije toliko značajno. Naša imovina je uglavnom u evrima i dinarima", kaže Živković.
Srpski ekonomisti i privrednici smatraju da je opstanak evra, istina uz dramatične promene u funkcionisanju evrozone, realniji scenario od propasti zajedničke evropske valute.
Ekonomski savetnik premijera Srbije Jurij Bajec smatra da će "evro opstati jer je to u interesu EU, a pogotovo najjačih zemalja. Ne treba zaboraviti da je EU nastala kao politički projekat koji je trebalo posle Drugog svetskog rata da poveže Francusku i Nemačku upravo na ekonomskim osnovama".
Sa tim se slaže i ekonomista Goran Nikolić. "Nemačka je svesna koliko je za nju značajan evro. Ako se dozvoli Evropskoj centralnoj banci da u većoj meri upumpa novac u evrozonu, sve će se brzo srediti", objašnjava on.
A vlasnik kompanije PSP Farman Branislav Grujić kaže da stanje jeste loše, ali da zaista ne veruje da će evropska valuta da nestane. "Šta god se pričalo, veoma su male šanse da stvarno dođe do propasti evra", dodaje.
I bankari smatraju da je priča o propasti evra malo utemeljena. Vladimir Marković, član IO Findomestik banke, kaže da je "evro ekonomski, ali i politički projekat".
[TABLE="class: antrfile right, align: right"]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: textvesti"]Štedni ulozi potpuno sigurni
Ukoliko evro ipak propadne, bankari kažu da bi tu valutu samo prebacili u drugu monetu, mada se ne može sa sigurnošću reći i po kom paritetu. Sekretar Udruženja banaka Veroljub Dugalić poručuje da su štedni ulozi potpuno sigurni. "U slučaju da evro ne opstane, bila bi obavljena konverzija poput zamene maraka u evro", kaže Dugalić.[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
"Ne vidim ekonomski razlog za ukidanje, a nije ni politički momenat. Malo je verovatno i da neke zemlje izađu iz evrosistema, ali je moguće da vrednost evra padne u odnosu na franak. Tada bi građani koji imaju kredite u švajcarcima za rate morali da izdvajaju više dinara, dok bi oni koji štede u švajcarskoj valuti za ovu štednju mogli dobiti više evra", kaže Marković i dodaje da on štednju u evrima ne bi prebacivao u drugu valutu.
Miroslav Rebić, član IO Sosijete ženeral banke, ocenjuje da građani neće osetiti ni ako evro padne u odnosu na dolar jer oni plaćaju ili u evrima ili u dinarima.
Pad evra u odnosu na dinar mogao bi da donese dobro građanima koji imaju dinarsku štednju ili kredite vezane za evro, ali to je, kako se ocenjuje, malo verovatno.
"To što dinar sada slabi prema evru, koji takođe slabi prema dolaru, pokazuje da postoji napetost na tržištu. U suštini bi trebalo da dinar jača ako evro slabi. Sada ima dosta priliva novca u zemlju, pa se očekuje jačanje dinara", kaže Goran Nikolić.
Istovremeno, Grujić naglašava da "evropska kriza i kurs dinara ne bi trebalo da budu međusobno zavisni. Ima mnogo špekulacija, ali u Srbiji kurs ne zavisi od krize u evrozoni, već od unutrašnjih problema".
[TABLE="class: antrfile right, align: right"]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: textvesti"]"Iza svega što se dešava krije se otpor Evropljana da smanje nivo standarda na koji su navikli. Svaka kriza je realni poremećaj i pokazuje da su zemlje živele bolje od svojih mogućnosti. Političarima je teško da kažu da će sada morati da žive lošije. Verujem da nije sporna stabilizacija Evrope, ali pitanje je na kom nivou", kaže Goran Nikolić.[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Kada je budućnost u pitanju Jurij Bajec kaže da će se u Evropi se možda malo jače definisati neka vrsta ekonomskog centra.
"Nemačka, Francuska i ostale privrede razvijene Evrope i dalje su veoma moćne, konkurentne i tehnološki moderne i to je nešto što ostaje kao kvalitet bez obzira na to šta će se dalje dešavati", navodi on.
Bajec dodaje da će oporavak evropske privrede u celini biti težak dok se ne obezbede dovoljna finansijska sredstva za pokriće javnih dugova i potrošnje, ali one najmoćnije zemlje ostvariće brži oporavak i napredak.
Branislav Grujić dodaje da "Evropa sigurno više neće biti takav motor razvoja, već je to prebačeno na azijske zemlje, Brazil, Rusiju, Indiju, Kinu... Čini mi se da Evropa više neće imati tako ekspanzivan razvoj kao što je imala. Ipak, ne treba je ni potceniti. Verovatno će novostvorena vrednost nastajati u Aziji, a trošiće se u staroj dobroj Evropi".