Šta je novo?

Evo što osim 'švicaraca' uništava zadužene Hrvate!

PYC

Član
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
11.512
fallback_840x30.gif

Banke udaraju bez milosti

Evo što osim 'švicaraca' uništava zadužene Hrvate!





Danas.hr 07.01.2011.

0342007.48.jpg

Vijesti o povećanju tečaja švicarskog franka redaju se iz tjedna u tjedan zbog čega građanima koji su zaduženi u toj valuti pada mrak na oči. No, da cijela situacija bude još i gora dodatno su se pobrinule i banke u Hrvatskoj.

Svaka nova informacija o rastu tečaja švicarskog franka, uz koji je valutno vezano čak 40 posto stambenih kredita u Hrvatskoj, dužnike baca u očaj. Uz konstantno jačanje švicarske valute, posljednjih je godina znatno povećana i kamata, pa su rate kredita nekim korisnicima narasle i 50 posto.


  • (Ne)sretna Nova
  • 'Švicarac' ide iznad 6, rata raste za 660 kuna!
U travnju 2006. godine Zagrebačka je banka imala kamatu na kredite u švicarskim francima 4,9 posto, PBZ 4,35 posto, Hypo 3,88 posto, Volksbanka 3,49 posto, Erste banka 4,99 posto, RBA 4,95, a Splitska 4,99 posto. Na akcijama su iznosile između tri i četiri posto. Na početku prošle godine u RBA kamate su iznosile od 5,20 do 6,95 posto, nakon čega su ih u kolovozu spustili na pet posto.

U Splitskoj banci danas za isti kredit kamata iznosi 5,99 posto, a najveća je bila 6,4 posto, u Erste banci lani su porasle u rasponu od 5,20 do 6,90 posto, a danas su u rasponu od pet do 6,65 posto.


''Činjenica je da je rizik zemlje u međuvremenu pao, a kamatne stope nisu ili su se spustile mizerno. Razlog je što banke primjenjuju solidarnu ekonomiju i nema prave konkurencije. Inače bi netko ponudio dugoročne kunske kredite ili srezao naknade koje su puno veće nego u EU'', istaknula je za
VečernjakMaruška Vizek s Ekonomskog instituta u Zagrebu.

Banke u Hrvatskoj kao 'bubreg u loju'


Napominje i da stanovništvo nije sklono nevraćanju kredita pa je bankama mnogo važnije što rade s poduzećima kod kojih su pojedinačni iznosi kredita daleko veći. Njima omogućuju odgode, reprograme i prilagođavaju kamate.

Na nedostatak konkurencije osvrće se i makroekonomist
Ljubo Jurčić koji ne odobrava oligopolističku poziciju banaka u Hrvatskoj. Kaže da maksimalno iskorištavaju situaciju koju im je omogućila politika.

''Ako je kredit u euru ili franku, to je svrha zaštite, a kamate bi trebale biti približno iste, jer predstavljaju cijenu novca uvećanu za rizik. Naše banke imaju velike profite, jer pored visokih kamata i valutne klauzule, imaju i velike marže'', zaključio je Jurčić za
Večernji list.




 
Top