LEGEND
- Učlanjen(a)
- 14.12.2009
- Poruka
- 29.042
[h=1]EU sve dužnija, Grčka 347 mlrd. EUR
[/h] Izvor: Beta, Tanjug
Brisel -- Državni dug Grčke, Portugala i Irske nastavio je da raste u trećem kvartalu prošle godine, a opao je u Italiji i zoni evra kao celini.
(European Union)Dug Grčke, daleko najveći u evrozoni, iznosi 347,2 milijarde evra (457 milijardi dolara).
Grčki dug sa 159,1 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) navodi na zaključak da nove mere štednje tek treba da poboljšaju finansijsku situaciju te zemlje.
Sličan veliki rast je zabeležen u Portugaliji, gde je dug povećan na 110,1 odsto BDP, sa 91,2 odsto godinu dana ranije. Irski dug je na kraju septembra dostigao 104,9 odsto BDP, prema 88,4 odsto godinu dana ranije.
Uprkos pogoršanju situacije u najslabijim državama članicama, ukupan dug u zoni evra pao je na 87,4 odsto BDP-a, pre svega zahvaljujući rastu najvećih ekonomija, kakve su nemačka i francuska.
Za celu 27-očlanu Evropsku uniju, koja uključuje zemlje van evrozone, kao što je Britanija, dug je u trećem kvartalu 2011. porastao na 82,2 odsto BDP, sa 81,7 odsto u prethodnom tromesečju.
Investitori će pozitivno dočekati činjenicu da podaci Eurostata pokazuju da se državni dug stabilizovao u Italiji i Španiji, zemljama koje su smatrane za naredne potencijalno kritične zone monetarne unije.
Italija je uspela da dug snizi sa 121,2 na 119,6 odsto. Ipak, sa 1,88 biliona evra, dug te zemlje i dalje je masivan. Španski dug ostao je stabilan, sa 66 odsto BDP-a u drugom i trećem kvartalu, što je ipak znatno više od 58,7 odsto godinu dana ranije.
Podaci iz trećeg kvartala ulivaju izvesnu nadu da bi zona evra mogla da ograniči krizu na tri relativno male zemlje kojima je novčana pomoć već upućena.
U trećem kvartalu, kreditne stope znatno su porasle u zemljama kakve su Italija, Španija i Francuska - njihov rast je počeo u avgustu u atmosferi zabrinutosti investitora zbog sposobnosti tih zemalja da otplate dugove i budućnosti same zone evra.
Ipak, najveća pretnja stabilizaciji dužničkih opterećenja je nestabilna ekonomija monetarne unije koja je po mnogim ekonomistima poslednjih meseci dospela u recesiju.
[/h] Izvor: Beta, Tanjug
Brisel -- Državni dug Grčke, Portugala i Irske nastavio je da raste u trećem kvartalu prošle godine, a opao je u Italiji i zoni evra kao celini.
(European Union)
Grčki dug sa 159,1 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) navodi na zaključak da nove mere štednje tek treba da poboljšaju finansijsku situaciju te zemlje.
Sličan veliki rast je zabeležen u Portugaliji, gde je dug povećan na 110,1 odsto BDP, sa 91,2 odsto godinu dana ranije. Irski dug je na kraju septembra dostigao 104,9 odsto BDP, prema 88,4 odsto godinu dana ranije.
Uprkos pogoršanju situacije u najslabijim državama članicama, ukupan dug u zoni evra pao je na 87,4 odsto BDP-a, pre svega zahvaljujući rastu najvećih ekonomija, kakve su nemačka i francuska.
Za celu 27-očlanu Evropsku uniju, koja uključuje zemlje van evrozone, kao što je Britanija, dug je u trećem kvartalu 2011. porastao na 82,2 odsto BDP, sa 81,7 odsto u prethodnom tromesečju.
Investitori će pozitivno dočekati činjenicu da podaci Eurostata pokazuju da se državni dug stabilizovao u Italiji i Španiji, zemljama koje su smatrane za naredne potencijalno kritične zone monetarne unije.
Podaci iz trećeg kvartala ulivaju izvesnu nadu da bi zona evra mogla da ograniči krizu na tri relativno male zemlje kojima je novčana pomoć već upućena.
U trećem kvartalu, kreditne stope znatno su porasle u zemljama kakve su Italija, Španija i Francuska - njihov rast je počeo u avgustu u atmosferi zabrinutosti investitora zbog sposobnosti tih zemalja da otplate dugove i budućnosti same zone evra.
Ipak, najveća pretnja stabilizaciji dužničkih opterećenja je nestabilna ekonomija monetarne unije koja je po mnogim ekonomistima poslednjih meseci dospela u recesiju.