Šta je novo?
SerbianForum

Dobrodošli na SerbianForum.org, mjesto na kojem možete pronaći apsolutno sve, mjesto druženja i odlične zabave!

Edin Karamazov

  • Začetnik teme crvendac_011
  • Datum pokretanja
crvendac_011

crvendac_011

Always a lady
MODERATOR
Edin Karamazov



Edin Karamazov (rođen 1965. godine u Zenici) je bosanskohercegovački muzički umjetnik. Štićenik Sergiu Celibidachea, počeo je svoju muzičku karijeru kao klasični gitarista prije nego što je počeo da svira baroknu lutnju, koju je studirao kod Smitha Hopkinsona na muzičkoj akademiji Schola Cantorum Basiliensis u Baselu, Švicarska. Djeluje skupa sa ansamblima kao što su Hesperion, L'Arpeggiata, Hilliard Ensemble, Mala Punica, Orpheus Chamber Orchestra kao i sa umjetnicima kao Andreas Scholl, Maria-Cristina Kiehr, Arianna Savall i Sting. Edin Karamazov svira nekoliko žičanih instrumenata iz različitih kultura i epoha i ostaje posvećen u istraživanju korištenja lutnje u modernoj muzici u vezi savremene improvizacije. Osim svoje samostalne karijere on uživa prateći pjevače različitih stilova i kulturnih naslijeđa.

Biografija

Karamazov je ostvario svoj prvi solo nastup kao lutenist 1998. godine, zamjenjujući u zadnjoj minuti legendarnog Juliana Breama. Od tada je postao jedan od najuzbudljivijih i harizmatičnih svirača lutnje današnjice. Njegovi uzbudljivi virtuozni nastupi na lutnji i gitari, sa repertoarom koji se kreće od klasika iz 16. vijeka do moderne muzike su pobrala odlične kritike i bez presedana kritike u Evropi i Americi. Kao solista nastupao je i snimao sa vodećim međunarodnim ranim muzičkim ansamblima i umjetnicima poput Hilliard Ensemble, Hesperion XX, Andreas Scholl, kao i sa britanskim rok muzičarem Stingom. Karamazov je savršen tumač i izvrstan tehničar na brojnim ranim i savremenim gudačkim instrumentima. Izuzetan je koncertni umjetnik pojavljujući se u brojnim važnim konertnim dvoranama, uključujući Amsterdam Concertgebouw, londonski Wigmore Hall, Berlinskoj filharmoniji, i Konzerthaus u Beču, između ostalih. Nastavljajući tradiciju iz svojih ranih dana on i dalje uživa u improvizovanim muzičkim nastupima na ulici.

Muzičko stvaralaštvo

Njegovo muzičko stvaralaštvo uključuje dva CD-a za izdavačku kuću Decca, "Musicall Banquet" - zbirka pjesama na lutnji sa Andreasom Schollom i "Wayfaring Stranger" - narodne pjesme sa Andreasom Schollom. Njegov izuzetno uspješan album Songs from the Labyrinth sa Stingom u izdanju Deutsche Grammophon, ne samo da ga je učinio veoma poznatim daleko izvan granica svijeta tzv. rane muzike, nego je i pokrenuo novu " renesansu" u sviranju lutnje za 21. vijek. Na CD su snimljene skoro sve pjesme od engleskog kompozitora Johna Dowlanda i jedna pjesma također od engleskog kompozitora Roberta Johnsona.

Njegovi najnoviji snimci za Decca su objavljeni uz velikoj priznanje: "The Lute is Song" sadrži solo radove od Johanna Sebastiana Bacha, Leo Brouwera, Giovannija Zambonija iCarla Domeniconija. Tu su i arije od Georga Friedricha Händela sa Andreasom Schollom, djela Henry Purcella sa Renée Fleming, te narodna makedonska pjesma s makedonskom pjevačicom i tekstopiscem Kaliopi Bukle, kao i pjesma od Stinga odsvirana zajedno sa istoimenim muzičarem.

Izvor: Vikipedija

 
crvendac_011

crvendac_011

Always a lady
MODERATOR
Edin Karamazov: Seksi je živeti bez mobilnog

Imam mejl adresu i to mi je dovoljno da se nađem sa prijateljima, sviram u Beogradu, Australiji, na Kubi - kaže gitarista koji će večeras (20) nastupiti na Kolarcu sa Stefanom Milenkovićem.



- Svaki koncert, pa tako i ovaj, „kraj je sveta“ - kaže ovaj harizmatični, duhoviti muzičar svetskog renomea i dodaje potom da kad kaže kraj sveta misli na „emocije, kontrolu, neposrednost, znanje, spontanost, ljubav, uzbuđenje... A Beograd, hmm...“

A Beograd?

- Bane će da mi donese dve nove varalice za smuđa, Vlada donosi štap za belu ribu kojeg je dosad popravio, od Karaje kupujem med… Kao što vidite, Beograd je moj voljeni grad. A Kolarac je moj voljeni dom. Kao i svaka pozornica na kojoj sviram… Nama beskućnicima treba iluzija o toplini doma.

Sviraćete dela Pjacole, Šuberta, Bogdanovića…?

- Šubert, Pjacola, Bogdanović i Šankar nisu obični ljudi. To su ljudi posebnog dara, ogromnog talenta, pa je meni, kao najobičnijem čoveku koji peca smuđa, iskustvo oživljavanja njihove muzike najveći fetiš.

Slovite za najharizmatičnijeg lautistu današnjice, a to iz vaše vizure znači…?

- Bio bih ponosan, srećan da moja vizura nema dodir sa pisanom reči. Prestao sam da čitam knjige, a pogotovo ne čitam ono što pišu novinari, kritičari... Najveći Sotonin uspeh je što je nas ljude naučio pisati i čitati. Zato i jesmo dogurali ovako „daleko“. Umesto da osluškujemo vetar, prirodu, nebo, i da smo dosegli viši oblik svesti, mi i dalje čitamo vremensku prognozu jer smo nesposobni da to osetimo. A harizmu ima onaj koji zna kakvo će vreme biti sutra. Onaj koji razume vetar… Ja to ne znam jer sam očigledno previše čitao, ali trudim se da to popravim.

Vaše viđenje društvenih prilika, konteksta u kome živimo?

- Eto, ja na primer nemam mobilni telefon, nisam na društvenim mrežama, skrećem pogled sa agresivnih, zločinačkih reklama, nemam TV. Imam mejl i to mi je dovoljno da se nađem sa prijateljima, da sviram u Beogradu, Australiji, na Kubi… Da odem na Kamačatku na pecanje, da se vidim sa Banetom (to je onaj što donosi varalice za smuđa). Čak se i žene odjednom lepe za mene jer nemam Fejsbuk. Moj status na Fejsbuku bi bio: „Osećam se moćno i seksi bez telefona sa svim mogućim aplikacijama“.

I...?

- I kako ljudima objasniti da mogu sve bez telefona i voajerizma po Fejsbuku? Kada će shvatiti da društvene mreže nisu „connecting people“ nego odvajanje. Većini je to nemoguće objasniti jer su zatrovani, ali zabrana bi rešila sve. Da, zabrana. Ne govorim o zabrani ljudskih prava, jer društvene mreže nisu ljudska prava ni potreba. Zato postoji država: da ponekad nešto i zabrani (smeh).

Druženje sa Stingom

Radili ste sa Stingom. Sećanja, utisci…?

- Sting, Stefan, Andreas, Rene, Monika, Boris… pa mi se čujemo svakodnevno. To je moja muzička porodica i mi svakodnevno smišljamo nešto novo i još smo premladi da bismo imali vremena da razmišljamo o bilo kakvim utiscima. Teško i marljivo radimo dalje, i baš taj predani rad nas drži u životu.

Izvor: Blic Online
 
Top