- Učlanjen(a)
- 07.02.2010
- Poruka
- 14.864
Džepovi sve plići, kafane sve punije
Izvor:
Nezavisne.com
Izvor:
Nezavisne.com
BANJALUKA - Promet u ugostiteljskim objektima u RS porastao je za više od duplo u poređenju sa 2001. godinom, a potrošnja pojedinih alkoholnih pića u kafanama veća je i do četiri puta.Pokazuju to podaci Republičkog zavoda za statistiku RS, prema kojim je u kafićima, restoranima, motelima i sličnim objektima prije 11 godina potrošeno više od 48 miliona, a 2010. godine čak 104 miliona KM.
Od alkoholnih pića najviši rast potrošnje zabilježili su ljubitelji vina, koji su 2010. godine, konzumirajući "piće bogova", napravili ceh "težak" 3,6 miliona maraka, a sedam godina ranije potrošili su tek 875.000 KM.
Ekonomisti tvrde da ugostitelji imaju dovoljno razloga da trljaju ruke, što, kažu stručnjaci, dokazuje i činjenica da većina njih gotovo svake godine renovira svoje objekte.
"Pazar je bio dosta veliki, pogotovo prethodnih dana, dok su trajali praznici. Dešavalo se da gosti uđu u kafić, te ustanove da nema mjesta, pa izađu. Otkud im pare, ne znam ni sam, ali, u kafani se zaista mnogo troši", priča konobar u jednom kafe-baru koji se nalazi u centru Banjaluke.
Da vlasnici kafana nemaju razloga za brigu, potvrdio je i Dragovan Petrović, sekretar Udruženja potrošača RS, koji kaže da su, primjera radi, u Banjaluci smještene gotovo sve institucije, u kojim radnici imaju visoka primanja, pa samim tim mogu i da troše.
"Sa druge strane, u kafićima su uglavnom mladi, jer su takvi objekti postali mesto druženja. Nekada, prije 30 godina, mladi su išli na igranke, a sada komuniciraju u kafanama. Zapravo, mijenjaju se običaji, navike, odnosno, došao nam je zapadni sistem i brže nego što se to očekivalo. Ugostitelji imaju stalno pune objekte, te mogu da zarade", objašnjava Petrović.
I psiholog Aleksandar Milić navodi da, uprkos krizi, građani previše vremena provode u ugostiteljskim objektima.
"Nažalost, ljudi i za vrijeme sopstvenog radnog vremena borave u kafanama, a da o onima koji nisu zaposleni i ne govorimo. Potrošnja u ugostiteljskim objektima je zaista velika. Oni koji nam 'sa strane' dođu u goste, kada pogledaju naše kafiće, pomisle da je u pitanju nekakva svečanost. Dobro je što se ljudi druže, ali se na ovaj način troši i novac i vrijeme, što je u nekim drugim krajevima nezamislivo", pojašnjava Milić.
U Republičkom zavodu za statistiku RS potvrđeno nam je da sve više novca trošimo na alkoholna i bezalkoholna pića, kao i na tople napitke. Osim toga, paralelno raste broj građana koji se u restoranima i sličnim objektima hrane.
Posljednjih desetak godina, prema zvaničnoj statistici, potrošnja kafe, čaja i sličnih napitaka porasla je za četiri puta, a žestokih pića za duplo. Pivopije, takođe, ne štede, pa su, primjera radi, 2010. napravile gotovo 2,5 puta veći ceh nego 2003. godine.
Od alkoholnih pića najviši rast potrošnje zabilježili su ljubitelji vina, koji su 2010. godine, konzumirajući "piće bogova", napravili ceh "težak" 3,6 miliona maraka, a sedam godina ranije potrošili su tek 875.000 KM.
Ekonomisti tvrde da ugostitelji imaju dovoljno razloga da trljaju ruke, što, kažu stručnjaci, dokazuje i činjenica da većina njih gotovo svake godine renovira svoje objekte.
"Pazar je bio dosta veliki, pogotovo prethodnih dana, dok su trajali praznici. Dešavalo se da gosti uđu u kafić, te ustanove da nema mjesta, pa izađu. Otkud im pare, ne znam ni sam, ali, u kafani se zaista mnogo troši", priča konobar u jednom kafe-baru koji se nalazi u centru Banjaluke.
Da vlasnici kafana nemaju razloga za brigu, potvrdio je i Dragovan Petrović, sekretar Udruženja potrošača RS, koji kaže da su, primjera radi, u Banjaluci smještene gotovo sve institucije, u kojim radnici imaju visoka primanja, pa samim tim mogu i da troše.
"Sa druge strane, u kafićima su uglavnom mladi, jer su takvi objekti postali mesto druženja. Nekada, prije 30 godina, mladi su išli na igranke, a sada komuniciraju u kafanama. Zapravo, mijenjaju se običaji, navike, odnosno, došao nam je zapadni sistem i brže nego što se to očekivalo. Ugostitelji imaju stalno pune objekte, te mogu da zarade", objašnjava Petrović.
I psiholog Aleksandar Milić navodi da, uprkos krizi, građani previše vremena provode u ugostiteljskim objektima.
"Nažalost, ljudi i za vrijeme sopstvenog radnog vremena borave u kafanama, a da o onima koji nisu zaposleni i ne govorimo. Potrošnja u ugostiteljskim objektima je zaista velika. Oni koji nam 'sa strane' dođu u goste, kada pogledaju naše kafiće, pomisle da je u pitanju nekakva svečanost. Dobro je što se ljudi druže, ali se na ovaj način troši i novac i vrijeme, što je u nekim drugim krajevima nezamislivo", pojašnjava Milić.
U Republičkom zavodu za statistiku RS potvrđeno nam je da sve više novca trošimo na alkoholna i bezalkoholna pića, kao i na tople napitke. Osim toga, paralelno raste broj građana koji se u restoranima i sličnim objektima hrane.
Posljednjih desetak godina, prema zvaničnoj statistici, potrošnja kafe, čaja i sličnih napitaka porasla je za četiri puta, a žestokih pića za duplo. Pivopije, takođe, ne štede, pa su, primjera radi, 2010. napravile gotovo 2,5 puta veći ceh nego 2003. godine.