Dokumentarac opominje žene: Abortus nije kontracepcija

Član
Učlanjen(a)
16.08.2009
Poruka
932
Dokumentarac opominje žene: Abortus nije kontracepcija



Film o abortusima „Killig girls“, norveškog autora Davida Kinselle, koji je nedavno prikazan na Festivalu dokumentarnog i kratkometražnog filma u Beogradu, nikoga nije ostavio ravnodušnim. Publika je s pomešanim emocijama ispratila potresnu priču o devojkama u Rusiji, koje se podvrgavaju rizičnim prekidima trudnoće u odmaklom stadijumu. Na ovakav potez, kako su svedočile pred kamerom, odlučile su se zbog teške materijalne situacije, ali i zbog nedovoljne informisanosti.



Autor bez zadrške zadire u ovu bolnu tematiku i na brutalno realan način pokazuje koliko je abortus traumatično iskustvo, pogotovo za tinejdžerke.
− Reakcije posle prikazivanja filma „Killig girls“ uvek su iste – kaže režiser David Kinsella. – Prvo tišina, a onda mi žene, ali i muškarci, prilaze pod jakim utiskom koji je film ostavio na njih. Posle prikazivanja filma u Rusiji, prišla mi je tinejdžerka i zahvalila mi se na filmu s ovako važnom tematikom. Njena majka je imala 15 abortusa, pre nego što je rodila nju.
Neke od devojaka, priča režiser, ne mogu da odgledaju film do kraja i izlaze uplakane iz bioskopa. Njegova namera i jeste bila, kako kaže, da skrene pažnju na ovaj sveprisutan problem, koji je u velikom broju zemalja još uvek tabu tema.
– Seksualno obrazovanje za sve tinejdžere ključno je u prevenciji abortusa – ističe Kinsella, koji je ideju za pomenuto ostvarenje dobio u razgovoru sa piscem i naratorom filma Anom Sirotom. Ona je tokom redovne posete svom ginekologu u Sankt Peterburgu, slučajno otkrila specijalno odeljenje za tinejdžerke koje su prešle 18. nedelju neželjene trudnoće.


6673_shutterstock_46032472_if.jpg


Žene u Srbiji često koriste abortus kao kontraceptivni metod u planiranju porodice, što je poražavajuća činjenica u vreme kada postoje efikasni načini za zaštitu od neželjene trudnoće

PORAŽAVAJUĆE STATISTIKE O ABORTUSIMA

Nakon beogradske projekcije filma „Killig girls“ održana je i debata u organizaciji Udruženja za reproduktivno zdravlje, na kojoj su iznete poražavajuće statistike o stopi abortusa u Srbiji. Prema zvaničnim podacima, kod nas se godišnje uradi oko 25.000 prekida trudnoće, ali je, prema onim nezvaničnim, taj broj daleko veći. Procene su da ih je oko 120.000, pa čak i do 150.000 hiljada na godišnjem nivou, a po broju prekida neželjenih trudnoća u periodu adolescencije među prvima smo u Evropi. Najveći broj abortusa obavlja se kod žena u braku, kao i kod onih koje su rađale i imaju prethodna iskustva sa namernim prekidima trudnoće, kako kaže doc. dr Ana Mitrović Jovanović, predsednica Udruženja za reproduktivno zdravlje i načelnica preoperativnog odeljenja GAK „Narodni front“.
− To je verovatno i razlog zašto žene koriste abortus kao kontraceptivni metod u planiranju porodice. Imale su jedan ili više prethodnih abortusa, koji su protekli bez komplikacija i zato ne vide razlog da porazgovaraju o nekom sigurnom i bezbednom metodu kontracepcije – iznosi neverovatne podatke, s obzirom na to da živimo u 21. veku, dr Mitrović Jovanović, koja navodi i to da se pacijentkinjama posle urađenog abortusa predlaže i savetuje kontrola u Savetovalištu za kontracepciju, gde pored kontrolnog pregleda dobijaju savet kako da se abortus ne ponovi. − Nažalost, pacijentkinje se najčešće ne pojave na toj kontroli. Dođu tek kad ponovo imaju isti problem − neželjenu trudnoću.
Sa druge strane, od devojaka koje su postale seksualno aktivne u periodu adolescencije, kod svake šeste će se dogoditi jedna ili više neplaniranih trudnoća pre 20. godine života, upozorava dr Katarina Sedlecki, načelnica Republičkog centra za planiranje porodice pri Institutu za zdravstvenu zaštitu majke i deteta.
− Približno se polovina tih trudnoća namerno prekida, a druga polovina se nastavlja i završava rađanjem deteta – kaže dr Sedlecki, koja dodaje da kontracepciju koristi mali broj adolescentkinja. − Pri prvom seksualnom odnosu to je 31%, odnosno značajno manje nego u drugim zemljama Evrope, gde je taj broj 60-90%. Istraživanje koje je Ministarstvo zdravlja objavilo 2007. godine pokazuje da svega 6% devojaka uzrasta 15-19 godina, koje su u stabilnoj partnerskoj vezi a ne žele decu, koristi neki od efikasnih metoda kontracepcije.



Abortus uzrokuje i psihološke traume
Namerni prekid trudnoće često predstavlja i emocionalno traumatično iskustvo, kako kaže dr Katarina Sedlecki.
− Kada je reč o adolescentkinjama, usled nihove psihosocijalne nezrelosti, ovakav događaj može da rezultuje depresijom, suicidalnim idejama i da dovede do razvoja antisocijalne strukture ličnosti. Istraživanja sprovedena u Srbiji pokazuju da za svaku desetu adolescentkinju, približno, indukovani abortus predstavlja težak emocionalni stres i neposredni uzrok depresije − kaže načelnica Republičkog centra za planiranje porodice.

POSLEDICE ABORTUSA

Najpopularnija metoda zaštite, među adolescentima, je kondom, koji je ujedno neophodan u sprečavanju širenja polno prenosivih infekcija. Međutim, da bi on bio delotvoran, mora da se koristi pri svakom seksualnom odnosu, što mladi retko čine. Isto tako, treba znati da kondom nije dovoljna zaštita, pa ga treba kombinovati sa nekim drugim efikasnim metodom kontracepcije. To su najčešće kontraceptivna pilula, ili bar pilula „jutro posle“, u situacijama mehaničkog oštećenja ili spadanja kondoma. O važnosti kontracepcije govori i činjenica da namerni prekid trudnoće višestruko može ugroziti psihofizičko zdravlje adolescentkinja, kako objašnjava dr Sedlecki.
− Zbog nezavršenog biološkog razvoja, kod adolescentkinja su, u odnosu na osobe starijeg životnog doba, češće komplikacije, kao što su povrede unutrašnjih polnih organa, krvarenja, anemije i infekcije. Nastala zapaljenja polnih organa mogu da poprime hronični tok i da rezultuju hroničnim bolovima u maloj karlici, nemogućnošću začeća ili poteškoćama u ostvarivanju optimalnog toka i ishoda narednih trudnoća. Abortus značajno povećava rizik za nastanak spontanih pobačaja i prevremenih porođaja u narednim trudnoćama – kaže Katarina Sedlecki.
Sterilitet predstavlja posebno ozbiljnu komplikaciju namernog prekida trudnoće. Učestalost sekundarnog steriliteta posle namernog prekida trudnoće, kod žena koje prethodno nisu rađale, prema rezultatima ispitivanja sprovedenim u Srbiji, iznosi do 14,4%.
Uloga kontinuirane medicinske edukacije, ali i edukacije u školama o tome kako očuvati reproduktivno i opšte zdravlje, veoma je važna u smanjenju stope abortusa. Udruženje za reproduktivno zdravlje sprovodi brojne akcije, koje će, kako se nadaju, uticati na informisanost žena i njihovih partnera o savremenim metodama zaštite od neželjene trudnoće.
− Razne tribine, javni nastupi, internet sajt 21dan.com, stručni skupovi internacionalnog karaktera sa temom zaštite i unapređenja reproduktivnog zdravlja i upotrebe savremene kontracepcije, najčešći su vid našeg rada – kaže dr Ana Mitrović Jovanović. – Podrazumevaju se i važnost Savetovališta za mlade, Savetovališta za kontracepciju, predavanja u školama i na fakultetima. Buduće analize će pokazati da li je sve to dalo rezultate o promeni stavova i svesti o abortusu.

Pogledajte trejler dokumentarnog filma „Killig girls“ Davida Kinselle.


[YOUTUBE]9jTVZdDdhuU&feature[/YOUTUBE]


Izvor : zena.blic

 
Poslednja izmena od urednika:
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.982
Абортус није средство контрацепције

Абортус није средство контрацепције


О пилулама влада убеђење да нису довољно ефикасне, да штете општем здрављу, доводе до гојазности, стерилитета, маљавости, док за кондоме многи верују да су неефикасни, смањују ужитак или да пуцају


spektar09b01-kontracepcija.jpg


Да ли ћу се угојити уколико користим контрацептивну пилулу? Да ли пилуле решавају проблем акни? Да ли ћу постати длакава – типична су питања која гинеколозима постављају девојке пре него што одлуче да ли ће користити овај савремени вид контрацепције. На такве и сличне недоумице анонимно постављене на сајту „21 дан” лекари су јуче јавно одговарали, поводом светског дана контрацепције који се обележава данас под слоганом „Контрацепција: твој живот, твоја одговорност”.

Истраживање у којем је у 25 земаља учествовало више од пет хиљада испитаника оба пола, али које није обухватило Србију, показује да је чак 45 одсто сексуално активних младих људи имало незаштићен однос са новим партнером, што је за четвртину више него у сличној анкети прошле године.
Док се спрема за састанак на којем може доћи до секса, чак 44 одсто анкетираних више води рачуна о личној хигијени, укључујући туширање, депилацију или парфем, него о контрацепцији. Примера ради, у Русији жене брину о заштити готово једнако као о изазовном доњем рубљу. Број непланираних трудноћа јавља се као глобални проблем што потврђује податак да је трећина од 205 милиона трудноћа годишње у свету нежељена. Међу разлозима због којих нису користили ниједан вид заштите, млади су у поменутом испитивању наводили да су се напили и заборавили, да им у том тренутку није била доступна или да се плаше њене употребе.
Уместо савремене контрацепције – пилула, кондома или „спирале”, лекари тврде да се у Србији и даље прибегава традиционалним методама као што су плодни и неплодни дани или прекинути однос. Као разлоге за то гинеколози истичу предрасуде, низак ниво информисаности и опште културе, али и патријархална начела. О пилулама владају убеђења да нису довољно ефикасне, да штете општем здрављу, могу да доведу до гојазности, стерилитета, маљавости, док за кондоме многи верују, такође, да су неефикасни, смањују ужитак или да пуцају. И даље су и у свету и код нас заступљена мишљења да су прекинути однос и односи за време месечног циклуса ефикасан вид заштите.
Да би разбила те предрасуде, др Катарина Седлецки, генерални секретар Европског удружења за контрацепцију и репродуктивно здравље и начелница Републичког центра за планирање породице, наводи да пилуле нису само средство заштите већ и лек који чува плодност, регулише менструални циклус, доприноси краћим и мање болним циклусима, ублажава проблем масне коже и косе. С друге стране, додаје она, постоји ризик од настанка венске тромбозе, али је он много мањи у поређењу са оним који носи непланирана трудноћа.
Др Седлецки наводи да су процене да свака 12. жена у Србији у току године оде на абортус уместо да је користила контрацепцију!?
„Оно што Србију разликује од западноевропских земаља јесте то што је тамо абортус искуство младих жена, а код нас све жене прекидају трудноћу на овај начин независно од старости, степена образовања и репродуктивног стадијума. Нажалост, код нас је то начин контроле рађања и планирања породице”, објашњава она и као решење предлаже бољу информисаност становништва о могућностима планирања трудноће, већу лепезу савремених контрацептивних средстава на тржишту, већу пажњу здравствених служби, као и максималну либерализацију абортуса.

А. Маринковић


објављено: 26/09/2010
Извор: Политика



 
Član
Učlanjen(a)
08.04.2010
Poruka
28
Na youtubu postoji priča o Gianni Jessen koja je preživjela abortus pa me zanima vaše mišljenje(video ima prijevod).
 
Natrag
Top