Do kuće na vodi za 1.200 evra

Učlanjen(a)
07.02.2010
Poruka
14.864
Do kuće na vodi za 1.200 evra











Izvor:
Blic.rs







Beograđani koji žele da se opuste na sopstvenom splavu na Savi ili Dunavu za to zadovoljstvo moraju da izdvoje oko 1.200 evra. Sam splav se može kupiti već za 100.000 dinara, ali tome treba dodati troškove godišnjeg održavanja od oko 28.000 dinara za prosečan splav površine 30 kvadrata.


267087_splavovi-foto-masanori-josida_f.jpg



Prvi korak do postavljanja splava je registracija u “Kapetaniji”, gde se mora proći i obavezan tehnički pregled, a potom dobijanje rešenja za naplatu naknade za zauzimanje vodene površine od “Beogradvoda”.

Lokalna komunalna taksa po kvadratu iznosi 450, a naknada “Beogradvodama” za korišćenje akvatorije je 300 dinara za metar kvadratni, korišćenje veza se plaća 7.000 dinara godišnje.


Registracija splava u Kapetaniji košta 3.300, a tehnički pregled je 1.500 dinara.

Međutim, iako se na na našim rekama može naći više hiljda nelegalnih splavova, slobodnih lokacija nema, a mesto se jedino može naći ako neko proda svoj splav.

Milan Milićević je vlasnik splava na Adi Ciganliji već osam godina. Na vodi provodi po osam meseci godišnje, dokle god to vremenski uslovi dozvoljavaju.


- Troškove za održavanje splava od 30 kvadrata godišnje plaćam nešto manje od 300 evra, a uživanje je neprocenjivo - kaže Milićević.


Mirjan Antonić, koji se bavi pravljenjem splavova kaže da ih ljudi najčešće sami prave, a ređe kupuju gotove, jer je tako jeftnijie, pa je to razlog zbog kog su oni manje bezbedni, nisu atestirani, a tokom zime često pucaju kad se zaledi reka.

- Splavovi se najčešće prave od burića za naftu od 220 litara koji se mogu naći na otpadu, najčešće se u red stavlja tri puta tri ili dva reda po dva bureta. Vezuju se metalnom konstrukcijom, a gornji deo splava se pravi od drveta. Tako napravljeni splavovi koštaju oko 1.000 evra, a naravno ima i skupljih, većih, čiji se nacrti preuzimaju iz inostranih kataloga - kaže Antonić.

U JVP “Beogradvode” kažu da su vlasnici u obavezi da im prijave postavljanje splava.

- Utvrdićemo da li je splav postavljen van zone zabrane, u smislu ugrožavanja nasipa za odbranu od poplava, bunara i drugih objekata, odnosno u kojoj zoni, koliku površinu zauzima i na osnovu toga se izdaju rešenja kojima se utvrđuje godišnja naknada za zauzeće akvatorije i lokalna komunalna taksa - kažu u “Beogradvodama”.

Na Adi Ciganliji godišnja cena za korišćenje veza za privez i postavljanje splav kućice je 7.000 dinara, ali su kapaciteti popunjeni.





 
Natrag
Top