Crnogorski jezik ?

[Angelus]

"I ako nestane, Crna Gora će svoju poslednju reč reći na srpskom.
Najverodostojnije ispitivanje bi bilo na osnovu odgovora na pitanja :
- Koliko ste imali godina kad ste prvi put progovorili crnogorskim jezikom ?
- Da li ste pre toga govorili nekim drugim jezikom ili ste progovorili prvi put ?
Crnogorski je jedini strani jezik koji se predaje na srpskom jeziku. Uz to, crnogorski jezik je
jedini strani jezik koji se srpski govori, čita i piše.
Do našeg vremena nije se znalo da se može govoriti jedan jezik i biti poliglota. "

Matija Bećković, akademik

 

[Jurivaka]

Teško da je Bećković u pravu. Teško iz razloga što se sve radi da se napravi što veća vještačka razlika između srpskog jezika i jezika kojim govore Crnogorci. Osnova toga jezika jeste srpski jezik, to je neupitno, ali crnogorski političari i prosvjetne institucije Crne Gore, rade na tome svim silama da naprave što veću razliku između srpskog jezika i jezika kojim oni govore. U tom cilju, izmislili su i azbuku, odnosno abecedu (2009.god.) od 32 slova, što nema ni jedan južnoslovenski narod.
Zanimljivo je da je tu težnju Crnogoraca - da se dinstanciraju i u jezičkom smislu od Srba, uočio još u 19. vijeku srpski književnik Ljubomir Nenadović, koji je , posle posjete Crnoj Gori 1856. napisao i ovo:

„U svim školama, jezik je – crnogorski, u mnogome različan je od onoga priznatog, lijepog jezika na kome je Biblija prevedena. Govorio sam jednom prilikom na Cetinju da bi trebalo, radi književnog jedinstva, da uvedu onaj jezik kojim se danas piše u Beogradu i Novom Sadu. Taj je jezik, na kojem se dosada najviše pisalo i radilo, ostati će zauvijek kao srpski književni jezik. Ako Crnogorci produže svoje škole kao do sada, onda, poslije sto godina, između ta dva jezika biti će veća razlika nego što je između portugalskog i španjolskog. Ja ne kažem koji je jezik ljepši, samo napominjem da bi, za ljubav književnoga jedinstva, trebalo manjina pristupiti većini, i da svi koji jedno srpsko ime na sebi nose počnu i jednim jezikom pisati. No na Cetinju nisu nimalo skloni tome.“

 

[Старац Фочо]

źale - zjale
śednica - sjednica
onda novokomponovani montenegrinski ima prostora i da rec injekcija postane ињекција, ja im predlazem da to izgleda ovako "ińekcija", da sve to vuce na poljski (mislim na jezik, ne na klozet)
takodje se da primetiti da im sve vise stanovnika govori reci poput bakljava, sljedbenik, zljato... tako da sve to ima puno prostora za dodavanje novih slova, sto vuce na "ruski"...
i ispade na kraju da su crnogorci ortodoksni slaveni, mozda se zalazu da sve slavenske zemlje stanu pod jednu zastavu, sto su pokazali 2006., a novokomponovani jezik je samo slag na tortu, sve to narodu nikako ne ide u korist, "i sve se cini da ukrajina i nije toliko daleko"...

...živi, živi duh slavenski
živjet će vjekov'ma...

 

[besherat]

Ja sam oduvijek govorila sa ova " nova " dva slova, a i mnogi koji su se deklarisali kao srbi govore tako i dan današnji. Problem je sve vrijeme bilo, da pravila iz govornog jezika nismo mogli upotrijebiti u pisanom obliku, te što se mene lično tiče, uvođenje dva slova koja iskazuju te glasove, su potpuno prirodna pojava i ne vidim tu ništa sporno. Crnogorski jezik obiluje lokalizmima, koji su u upotrebi u govornom jeziku širih narodnih masa, pa u tom smislu možemo reći da se crnogorski jezik uveliko razlikuje od srpskog. U južnim krajevima Crne Gore ima dosta uticaja italijanskog jezika tzv. latinštine i teško ga može razumijeti neko koji se prvi put susrijeće s njim. S druge strane, na śeveru možemo primjetiti jak uticaj Novog Pazara, pa svakodnevno slušam deformisani crnogorsko-srpski jezik u gradu u kojem živim. Ista je situacija i sa područjem Pljevalja, u čijem se govoru primjećuje jak uticaj bosanskog naglaska. Politika na jednu stranu, a govor koji je ustanovljen vjekovima je ono o čemu ja ođe pišem.

 

[Jurivaka]

Postoji razlika između govornog i kniževnog jezika, a ovdje je prvenstveno riječ o književnom jeziku. Nije moguće, niti se to radi, obuhvariti i normirati sve vrste govornog izraza na nekom lokalitetu istog govornog jezika. I sama si rekla koliko lokalizama ima u Crnoj Gori. NIje moguće sve te lokalizme obuhvatiti jedinstvenim normama. To ni sada nije urađeno u Crnoj Gori. Dakle, riječ je o normiranom književnom jeziku i o razlikama koje postoje u tim normama.

 

[besherat]

Sada ne mogu da se śetim nekog primjera koji bi bio dokaz da se neki oblik iz govornog jezika ustalio i postao književni, ali recimo, kod nas je izvršena promjena u jeziku ( na zakonskim osnovama ), koja govori o tome da su književno priznati i standardni i nestandardni jezik, što podrazumijeva upotrebu lokalizama o kojoj sam govorila.

 

[Jurivaka]

Sada ne mogu da se śetim nekog primjera koji bi bio dokaz da se neki oblik iz govornog jezika ustalio i postao književni, ali recimo, kod nas je izvršena promjena u jeziku ( na zakonskim osnovama ), koja govori o tome da su književno priznati i standardni i nestandardni jezik, što podrazumijeva upotrebu lokalizama o kojoj sam govorila.

Ako sam dobro razumio, donijet je zakon kojim se izjednačavaju književni i govorni jezik. Onda više nema standardnog književnog jezika u Crnoj Gori?

 

[besherat]

To sam čitala kod đece u udžbenicima maternjeg jezika.

Tj. da su književno priznata oba oblika jedne riječi npr. djevojka i đevojka i takve riječi imaju poseban naziv koji sam momentalno zaboravila, ali ću pokušati da ga nađem. Dubleti.