Codex alimentarius

PYC

Član
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
11.506
[FONT=&quot]Copy paste sa nekog hrvatskog sajta
[/FONT]

[FONT=&quot]
[/FONT]

[FONT=&quot]Codex Alimentarius[/FONT]
[FONT=&quot]…Zamislite svijet bez vitamina i minerala. Svijet, u kojem je proizvodnja i prodaja prirodnih lijekova kažnjivo djelo. Trgovine, pune genetski modificiranih proizvoda bez oznake GMO. Krave, koje moraju biti tretirane sa genetski modificiranim hormonima rasta sa dodatkom antibiotika. Hranu, koja da bi dospjela na police trgovina, mora biti podvrgnuta zračenju.[/FONT][FONT=&quot]

Mislite, da je to scenarij još jednog sci-fi filma? Griješite!
Ovo je – moguća bliska budućnost![/FONT]

[FONT=&quot]Što je Codex Alimentarius?[/FONT]
[FONT=&quot]Codex Alimentarius je organizacija, osnovana prije 40-ak godina od strane Svjetske Zdravstvene Organizacije (WHO) i Organizacije za Hranu i Poljoprivredu (FAO) pod pokroviteljstvom UN. Codex je bio osnovan sa dobrom svrhom zaštite potrošača i kontrole sigurnosti hrane.

Pod svojim krilom Codex ima više od 20 državnih komisija, koje rade na tome, da definiraju standarde i smjernice, koje na međunarodnom nivou kontroliraju proizvodnju i sigurnosti hrane. Još jedan njezin cilj je rješavanje problema povezanih sa genetski modificiranom hranom i biotehnologijom.

Na žalost, s vremenom organizacija je pala pod utjecaj velikih farmaceutskih i poljoprivrednih korporacija i proizvođača genetski modificirane hrane. Umjesto toga, da štiti interese potrošača, danas Codex Alimentarius predstavlja interese ogromnih korporacija, poput Monsanto.

Codex Alimentrius nije zdravstvena komisija, nego komisija za trgovinu. Prioritet Codexa je ostvarenje interesa multimilijunskih tvrtki za proizvodnju hrane i lijekova, a ne dobrobit i zdravlje potrošača.

Codex Alimentarius je usko povezan sa Svjetskom Trgovačkom Organizacijom (WTO). WTO koristi kriterije, razrađene Codexom, da bi postavila pravila i standarde međunarodne trgovine.[/FONT]

[FONT=&quot]Koja pravila nameće Codex Alimentarius?[/FONT]
[FONT=&quot]Pravila, koja nameće Codex razrađena su sa ciljem da osiguraju zaradu ogromnih korporacija, koje proizvode hranu, i za tvrtke, koje se bave genetskim inženjeringom. Ova pravila predstavljaju ogromnu opasnost za zdravlje svake osobe na ovom planetu.

To, što oni predlažu je apsurdno. Prirodni dodaci prehrani, alternativni lijekovi, vitamini i minerali će postati nezakoniti, dok će se otrovne kemikalije koristiti kao dodatci prehrani i aditivi. Većina hrane će biti podvrgnuta zračenju, a na genetski modificirane proizvode neće se smjeti staviti oznaka GMO.[/FONT]

[FONT=&quot]Kriteriji koje nameće Codex:[/FONT]
[FONT=&quot]Genetski modificirana hrana:[/FONT]

  • [FONT=&quot]uvođenje genetski modificiranih proizvoda na globalnoj razini[/FONT]
  • [FONT=&quot]GMO kampanja se vodi od strane SAD-a i Kanade, a Europa će morati popustiti pod njihovim pritiskom[/FONT]
  • [FONT=&quot]bit će dozvoljeno da se sjeme „Terminator“ prodaje na međunarodnoj razini[/FONT]
  • [FONT=&quot]stižu novi genetski modificirani životinjski proizvodi[/FONT]
  • [FONT=&quot]genetski modificirani proizvodi više ne moraju imati oznaku GMO na etiketi[/FONT]
[FONT=&quot]
Ekološki uzgoj:[/FONT]


  • [FONT=&quot]smanjenje standarda eko uzgoja[/FONT]
  • [FONT=&quot]podrška ogromnim poljoprivrednim korporacijama sa „isplativijom“ proizvodnjom[/FONT]
  • [FONT=&quot]uvođenje različitih sintetičkih aditiva i metoda[/FONT]
  • [FONT=&quot]procesiranja u eko-proizvodnju [/FONT]
  • [FONT=&quot]prema zakonu eko-uzgajivači od sada smiju podvrgnuti svoje proizvode zračenju[/FONT]
  • [FONT=&quot]na etiketi eko-proizvoda ne moraju biti navedeni sastojci ne-organskog podrijetla[/FONT]
[FONT=&quot]
Aditivi:[/FONT]


  • [FONT=&quot]više od 300 različitih aditiva (većinom sintetičkih) su odobreni kao „sigurni“. Među njima su aspartam, BHA, BHT, potassium bromat, tartrazine itd.[/FONT]
  • [FONT=&quot]ne uzima se u obzir potencijalan rizik dugoročnog korištenja namirnica sa tim aditivima[/FONT]
[FONT=&quot]
Postotak pesticida u hrani:[/FONT]


  • [FONT=&quot]dopuštaju se visoke razine više od 3,275 vrsta pesticida u hrani, uključujući i te, za koje se zna da su kancerogeni ili poremećuju rad endokrinog sistema, na primjer, 2,4-D, atrazine, methyl bromide [/FONT]
  • [FONT=&quot]ne uzima se u obzir rizik za zdravlje uslijed dugoročnog korištenja namirnica sa pesticidima[/FONT]
[FONT=&quot]Hrana i dodaci prehrani[/FONT]

  • [FONT=&quot]minimalna dnevna doza vitamina i minerala je spuštena za 75%[/FONT]
  • [FONT=&quot]postavljena je oštra granica između hrane i lijekova. Nutrijenti će od sada spadati u kategoriju lijekova[/FONT]
  • [FONT=&quot]dodaci prehrani će morati prolaziti klinička ispitivanja, što je preskupo za većinu proizvođača. Ovo daje zeleno svijetlo velikim korporacijama i uništava male proizvođače.[/FONT]
  • [FONT=&quot]spuštanje minimalne dnevne doze nutrijenata će imati ozbiljan negativan utjecaj na zdravlje čovječanstva[/FONT]
[FONT=&quot]Codex Alimentrarius - što možemo učiniti?[/FONT]

[FONT=&quot]Činjenice:[/FONT]


  • [FONT=&quot]Britanija je prihvatila Codex Alimentarius bez obzira na protest više od milijun ljudi.[/FONT]
  • [FONT=&quot]Češka je jedina članica Europske Unije, koja se još uvijek odupire Codexu.[/FONT]
  • [FONT=&quot]Sve države, koje ulaze u Svjetsku Trgovačku Organizaciju, na kraju će biti prisiljene da pristanu na smjernice Codex Alimentarius. [/FONT]
[FONT=&quot]
[/FONT]
[FONT=&quot]Neki upozoravaju, da je krajnji cilj Codexa… [/FONT]

  • [FONT=&quot]tretiranje svih životinja sa antibioticima i hormonima[/FONT]
  • [FONT=&quot]100% genetski modificirani usjevi[/FONT]
  • [FONT=&quot]hrana, podvrgnuta zračenju[/FONT]
  • [FONT=&quot]izbacivanje sa tržišta eko-proizvoda i prirodnih lijekova[/FONT]


[FONT=&quot]Da li moramo prihvatiti pravila, koja nameće Codex?[/FONT]

[FONT=&quot]
WTO određuje smjernice svjetske trgovine, a države-članice moraju poštivati ta pravila.

Države-članice WTO-a praktički ne mogu odbiti smjernice Codexa, jer u protivnom slučaju će biti podvrgnute teškim sankcijama i ogromnim kaznama.

Primjer jednog takvog konflikta je Europska Unija, koja je zabranila uvoz mesa krava, uzgojenih uz pomoć umjetnih hormona rasta iz SAD-a i Kanade.

Zbog nepoštivanja pravila WTO-a Europska Unija sada mora godišnje isplaćivati 116 milijuna dolara SAD-u i 11 milijuna dolara Kanadi. Takva situacija se nastavlja već duže od 10 godina, bez ikakvih naznaka rješenja.

[FONT=&quot]Dakle države, koje nemaju duboki džep, morat će se složiti sa pravilima, koje nameće WTO i Codex.[/FONT][/FONT]

[FONT=&quot] Što možemo učiniti?[/FONT]



[FONT=&quot] Više o Codexu saznajte na[/FONT][FONT=&quot]
CODEX[/FONT]


[FONT=&quot]Korporacija Monsanto[/FONT]
[FONT=&quot]
Povijest suradnje Monsanta i najviših američkih političkih i financijskih krugova traje gotovo od samog osnutka kompanije, 1901. godine. Tijekom rata u Vijetnamu Monsanto je američku vojsku opskrbljivao takozvanim Agent Orange, herbicidom koji je uništavao svu vegetaciju. [/FONT]

[FONT=&quot]
Monsanto je i najveći američki proizvođač PCB-a tj transformatorskog ulja za koje je znanstveno dokazano iznimno kancerogeno i toksično djelovanje. Radi se o ulju koje se koristi u transformatorima kao izolator. [/FONT]

[FONT=&quot]Monsanto je svoj pohod protiv čovječanstva nastavio na genetički modificiranom hormonu rasta rbgH tj. komercijalnom proizvodu POSILAC, koji se daje kravama za brži rast i bolju produktivnost mlijeka. [/FONT]
[FONT=&quot]Monsanto je do grla umiješan i u kontroverze povezane s pesticidom DDT i aditivom za hranu Aspartam. Prije nego što je Aspartam proglašen umjetnim sladilom i kao takav pušten na tržište, Pentagon ga je svrstao na listu perspektivnih kandidata za biokemijsko oružje tj. trovanje neprijatelja.[/FONT]
[FONT=&quot]Evo i popisa za što je Monsanto sve ”zadužio” civilizaciju: Saccharin, Astroturf, agent orange, dioxin, sulphuric acid, polychlorinated biphenyls (PCBs), plastics and synthetic fabrics, research on uranium for the Manhattan Project that led to the construction of nuclear bombs, styrene monomer, an endless line of pesticides and herbicides (Roundup), rBGH (recombinant bovine growth hormone that makes cows ill), genetically engineered crops (corn, potatoes, tomatoes, soy beans, cotton).[/FONT]
[FONT=&quot]No, pored svega toga, Monsanto je danas vodeći globalni proizvođač i distributer genetski modificiranog, patentiranog, sadnog materijala (sjemena) i ostalih sredstava u poljoprivredi.[/FONT]
[FONT=&quot]Do sada je na površinu isplivalo nekoliko velikih afera povezanih sa sigurnošću Monsantovog genetski modificiranog sjemena, ali sve su one uz milijunske iznose gurane pod tepih i proglašavane neznanstvenim protuameričkim napadima. [/FONT]
[FONT=&quot]1. Monsantova Terminator tehnologija ili tzv.’’sjemenke samoubojice”[/FONT][FONT=&quot] pravi je napad na bioraznolikost, održivi razvoj i poljoprivrednu ekonomiju – sjeme je nakon prve godine uzgoja sterilno i farmeri ne mogu koristiti standardnu metodu odabira najboljeg sjemena za sljedeću sjetvu, već su primorani ponovno kupiti sjeme od korporacije. U Brazilu je povedena kampanja za zabranu takvog sjemena i uspjeli su! [/FONT]
[FONT=&quot]2. Roundup ready kontroverza – Monsantov sistem navlačenja na ovisnost o njima. [/FONT][FONT=&quot]Jednom kada poljoprivrednik počne sijati zemlju i zatruje ju herbicidom Roundup, nema više povratka na klasično sjeme iz jednostavnog razloga što klasično sjeme nema umjetno implantiranu otpornost na herbicid! [/FONT]
[FONT=&quot]3. Poleni s GMO usjeva šire se u okoliš i kontaminiraju ostale biljke i klasične poljoprivredne usjeve. [/FONT][FONT=&quot]Monsantov bezobrazluk odlazi toliko daleko da tuži poljoprivrednike čija su klasična polja oprašena polenom sa susjednog genetičko modificiranog usjeva. Više o slučaju kanadskog poljoprivrednika Percy Schmeisera protiv Monsanta pročitajte ovdje: Monsanto vs Schmeiser[/FONT]

[FONT=&quot]Tehnologija "Terminator"[/FONT]

[FONT=&quot]
Monsanto je tvrtka povezana s mnoštvom skandala i među ostalim genetski modificiranom hranom.

Jedan od najpoznatijih slučajeva je ''terminator - sjeme'' protiv kojeg su se pobunili seljaci u Indiji i izvojevali veliku pobjedu.

Naime, Monsanto je želio uvesti u široku distribuciju svoje tzv. terminator sjeme koje bi se samouništavalo nakon prvog uroda - i na taj način bi sprječavalo seljake da imaju svoje sjeme odnosno uvijek bi nanovo morali kupovati od ove kompanije.[/FONT]

[FONT=&quot]
Genetski modificirano sjeme ubilo je više
indijaca nego Drugi svjetski rat[/FONT]
[FONT=&quot]„Najviše nevjerice i prosvjeda uzrokovala najava uvođenja tzv. "terminator tehnologije" ili kako su ju same korporacije nazvale i patentirale kao "sistem zaštite tehnologije" ili još poetičnije "kontrolom izražavanja gena biljaka" (Control of Plant Gene Expression). Ideja je da biljka ima ugrađen gen koji samouništava sjeme biljke, čini ga sterilnim, terminira ga pa se tako ne može sačuvati za sljedeću sezonu, što je praksa stara 12000 godina.

Time će seljaci i farmeri biti prisiljeni svake godine kupovati novo sjeme te tako postati ovisni o korporacijama. Ne treba ni spominjati da je ovaj pokušaj posebno razbjesnio seljake i farmere u siromašnim zemljama gdje se 80 posto korištenoga sjemena čuva za narednu sezonu.

Sjetva za 1,4 milijarde ljudi na svijetu ovisi o sačuvanom sjemenu od prethodne sezone. Protivljenje je najavljeno i tzv. "izdajničkoj" ("traitor") tehnologiji, gdje biljka može proizvesti vitalno sjeme, ali kao pomoću kakvog prekidača može ugasiti (ili izdati) neke druge važne osobine biljke poput fertilnosti, otpornosti prema suši ili imunološkog sustava na primjer.

Tada se biljka "spašava" ili ponovo uključuje kemikalijama od iste korporacije koja je to sjeme i prodala (Jošt, 2003). [/FONT]

[FONT=&quot]Glasnogovornik USDA Willard Phelps istaknuo je kako je terminator "tehnologija dizajnirana da poveća vrijednost sjemena u vlasništvu američkih sjemenarskih korporacija i da otvori nova tržišta u zemljama drugoga i trećega svijeta". Najveća je ironija pokušaj da se "terminator tehnologija" predstavi kao ekološki održivo rješenje, budući da će GM sjeme tako sterilno postati neopasno za kontaminaciju okoliša.“[/FONT]
 
Član
Učlanjen(a)
19.10.2009
Poruka
73
Hvala, mislim vrlo zanimljivo. Nase vlade ce sigurno vrlo smerno reagovati i sprovesti poltronski sve sto im nova svetska vlada bude nalozila.

Narode ko ima parce zemlje, cuvajte ga trebace vam uskoro.
Ovo nije nikakva TEORIJA zavere nego surova realnost.
 
Master Of The Universe
Član
Učlanjen(a)
28.10.2009
Poruka
911
 
Poslednja izmena od urednika:
Član
Učlanjen(a)
27.03.2009
Poruka
530
Отворено писмо јавном тужиоцу за организовани криминал
децембар 31, 2010


Аутор: Еколошки Покрет Новог Сада

У Републици Србији је забрањен узгој и промет у комерцијалне сврхе генетски модификованих организама. Упркос томе MK Group је 16. маја 2007. године склопио уговор са корпорацијом Monsanto којим је постао званични дистрибутер хибридног семена кукуруза, сунцокрета и уљане репице. Ову вест о склапању уговора супротног законима Србије пренела су сва средства јавног информисања, а може се и данас скинути са интернета.

Корпорација Monsanto је највећи произвођач генетски модификованих организама у свету и поред таквог семена производи и хербициде који трајно загађују земљиште и противзаконито му мењају намену. Ових дана наведена корпорација је расписала јавни конкурс за запошљавање представника продаје њихових производа „на нивоу сељака“, по Србији, иако закон то изричито забрањује.

Више од 800 најугледнијих научника из 84 земље упутило је јавно упозорење свим владама земаља света, па и нашој, о геноцидним последицама употребе генетски модификованих организама по здравље људи, биодиверзитет и цео еколошки систем.

Влада Републике Србије о овом упозорењу није заузела свој став нити упозорила јавност, посебно пољопривреднике о геноцидним последицама узгоја овог семена (ГМО) и катастрофалним последицама по пољопривреду. Под изговором хармонизације са европским законима, на мала врата се припрема измена и допуна Закона о генетички модификованим организмима којима се задаје смртни ударац нашој пољопривреди, српском народу и држави Србији.

Ово питање представља питање од националне безбедности највишег ранга, јер се становништво Србије тиме предаје међународној корпорацији као робље са потпуном зависношћу и угрожених живота и здравља.

У Европској унији је скупљено више од милион и по потписа против легализације ГМО, а седам савезних држава САД захтева да се наведеној корпорацији суди због криминалне активности.

Пошто је у Србији још увек на снази Закон о генетички модификованим организмима који изричито забрањује описано деловање представника, као и саме корпорације, постоји основана сумња да су наведене радње настале деловањем организованог криминала који се повезао са Владом Србије, царином, надлежним министарством, инспекцијом, правосуђем…

На основу тога, од Вас тражимо да против одговорних покренете законске кораке које Вам функција налаже, посебно пре него се реализује јавни конкурс за незакониту делатност у Србији.

Директор
Никола Алексић, с.р.
-----------------------------
 
Poslednja izmena od urednika:
Master Of The Universe
Član
Učlanjen(a)
28.10.2009
Poruka
911
I ovome će naša "vrla" vlast pribeći u cilju "harmonizacije" sa evropskim zakonima.

Zabrana prirodnih lijekova u EU - 4. mjeseca do farmaceutske diktature

4dportal%209%2011.jpg


Globalni trud da se izvan zakona stave trave,vitamini i prirodni dodaci je već u tijeku, i već za 4 mjeseca će se kriminalizirati I zabraniti stotine prirodnih proizvoda u Velikoj Britaniji i diljem Europske Unije. Sve je to dio direktive koja je u EU akte uvedena još 2004.godine, a koja podiže praktički nesavladive prepreke protiv proizvođača prirodnih lijekova, zahtijevajući da ti lijekovi budu licencirani prije prodaje. Zahtjevi licenciranja su, pogađate, tako uređeni da gotovo nijedna biljka ne može ispuniti njihove zahtjeve za licencu.


Za licenciranje samo jedne kulture biljaka u EU potrebno je izdvojiti 125,000 do 180,000 USD , a pošto biljka ne može biti patentirana, vjerujem da ne postoji tvrtka koja bi mogla toliko izdvojiti za licenciranje, a kamoli pojedinci koji se bave proizvodnjom prirodnih lijekova. Ali nravno,to je bila i namjera vladara svijeta i direktora farmaceutskih kompanija, koji se desetljećima bore protiv konkurencije prirodne medicine.

Ono što se već sad događa i kao realnost nameće u Europskoj uniji, u budućnosti bi moglo vrlo lako postati globalnom praksom te bi se bavljenje prirodnom medicinom bez spomenutih licenci okarakteriziralo kao kazneno djelo. Bilo kako bilo, u slijedećih nekoliko mjeseci trgovine zdrave hrane u EU će morati povući “ilegalne” prirodne i biljne proizvode sa svojih polica, pa će tako tako ljudi koji su ovisili o prirodnim lijekovima, morati početi koristiti zamjenske farmaceutske lijekove.

I to je bit svega; korumpirane i s farmaceutskim gigantima umrežene vlade europskih država, točno znaju kako će nestankom prirodnih lijekova sa polica ljudi odmah pohitati doktorima. Prodajom tih lijekova stvara se profit koji spomenute političare i održava na vlasti, a obični ljudi polako dobijaju osjećaj “vrtnje u začaranom krugu”. Takav zakon može također natjerati ljude da prirodne lijekove traže iz izvora u kojima nema kvalitativnih kontrola.

Dr. Robert Verkerk, osnivač “Alijanse za prirodnu medicine” tako izjavljuje: "Tisuće ljudi diljem EU ovisi o prirodnim lijekovima. Oni ne uzimaju te proizvode jer su bolesni- oni uzimaju te proizvode da ostanu zdravi. Ako se te proizvode povuče s tržišta, ljudi će onda tražiti druge izvore, kao npr.internet, gdje je veliki rizik da im se ponudi slabija kvaliteta proizvoda ili proizvod koji uopće neće djelovati".

Zaista, teorija da postoji globalna zavjera koja želi ljude prisiliti da uzimaju farmaceutske lijekove i da koriste samo konvencionalnu medicinu (zapadni način liječenja) - čini se sve više surovom realnošću. Vlade širom svijeta očito ne žele da imate pravo na slobodu vašeg zdravlja , jer "slobodan izbor" ukazuje da će se milijuni ljudi odreći trovanja lijekovima konvencionalne medicine, a što globalnom “establishmentu” nikako nije u interesu.

AUTOR: Mike Adams
urednik časopisa “NaturalNews.com”
PRIJEVOD S ENGLESKOG: Udruga “Volim Hrvatsku”

 
Poslednja izmena od urednika:
Član
Učlanjen(a)
31.01.2011
Poruka
6
--------------------------------------------------------------------------

Ne želimo pustinju u Srbiji!

( Autor: Irene Barret )

04%20irene%20baret.JPG



Srbi su ponosni na domaću kuhinju i hranu, međutim, kada odete na pijacu, šanse su sve manje da kupite onaj „pravi“ paradajz koji miriše na paradajz, „pravi“ crni luk okruglih glavica (sve je više onog koji smo nekada zvali „holandski“, a danas mu i sami seljaci zaboravili da nije oduvek bio tu, pa ga zovu „naški“ – „pogačar“), jagode koje mirišu na jagode i imaju ukus jagoda....A o hlebu i da ne govorimo – mnogi bi se složili da više i ne liči na hleb naš nasušni. Čak i vrste koje se prodaju po višim cenama, kao „integralni“, „crni“ i sl. – većim delom su postale integralne i crne zahvaljujući raznoraznim dodacima i farbama, a ne zato što su mešene od brašna dobijenog od celog crna pšenice... To je naša svakodnevnica – nove, hibridne vrste i hrana koja malo ima veze sa onim čime smo se vekovima hranili na ovim prostorima. Međutim, preti nam još jedna opasnost – da počnemo da konzumiramo genetski modifikovane organizmime (GMO). Navodno, u cilju prilagođavanja zakonima EU, na vrata nam je zakucala i mogućnost prihvatanja mutanata na njivama, u baštama, na pašnjacima...
Ipak, ova solucija ne dopada se svima, i sve je više onih koji dižu svoj glas. Među prvima, oglasio se Ekološki pokret Novog Sada, koji je podržao inicijativu građana Srbije za potpisivanje peticije protiv GMO, a koju je iz dijaspore napisala naša sagovornica Irene Barret. Do sada je sakupljeno 5000 potpisa, a to je – tek početak.
Irene je decenijama živela u inostranstvu (Kalifornija i Kanada), gde je stekla zvanje savetnika za prirodnu medicinu. Vratila se u Srbiju (kako kaže, to je bio „zov duše“) i nastavila studije medicine. Ima kćerku Aleksandru i baka je malog Andreja, iako niko po njenom izgledu i vitalnosti ne bi rekao – da je baka. Tajna je, najverovatnije, u zdravom načinu života i veganskoj ishrani, koja podrazumeva isključivo presno voće, povrće i izdanke žitarica, no o ovome – drugim prilikom. Kako objašnjava, Irene je u Kanadi i SAD mnogo lakše dolazila do organske hrane...
-Ovde je to teže: postoji potražnja, ali ne i ponuda.
Od pet miliona hektara obradive zemlje, veoma mala površina– svega oko 3.000 hektara, koristi se za sertifikovano organsku proizvodnju. Mislim da je razlog u tome što proizvođači nemaju dovoljno podrške, bez obzira što Srbija ima velike potencijale, jer postoje velike površine prirodnog zemljista koje nije tretirano hemijskim sredstvima.
U razgovoru sa proizvođačima čula sam, na primer, da imaju teškoća da nabave organsko seme. Zatim, ne postoje gotova prirodna zaštitna sredstva. Takođe, nema ni organizovane prerade, da bi organska hrana mogla da se plasira. Nažalost, najveći deo organske proizvodnje u Srbiji namenjen je izvozu, a bilo bi lepo kada bi organska hrana bila dostupna i stanovnicima Srbije, po ceni pristupačnoj običnom čoveku. Samim tim, poboljšalo bi se i i stanje zdravlja nacije.
Budućnost je u negovanju biopoljoprivrede, posebno malih gazdinstava, i u osnivanju porodičnih farmi. Ako bi se, na primer, poljoprivrednici udružili u zemljoradničke zadruge, imali bi više podrške, a sertifikovani organski proizvođači mogli bi da razmenjuju semenje.
Jedan od razloga što kod nas ne postoji više zvanično organske hrane jeste što su sertifikati za organsku proizvodnju prilično skupi. Ima proizvođača koji se bave organskom proizvodnjom ali, jednostavno – nemaju sertifikat. Inače, postoji podatak da bi da bi samo u prve tri godine organske proizvodnje Srbija zaradila sedam milijardi evra, a sada je bar polovina stanovništva na ivici egzistencije.

Šta neku hranu određuje kao organsku?
-Po zvaničnoj definiciji Organizacije za poljoprivredu pri UN i Svetske zdravstvene organizacije, organska proizvodnja je sistem upravljanja proizvodnjom koji promoviše ozdravljenje ekosistema, sjedinjujući biodiverzitet i biloške cikluse. Organska hrana se gaji bez upotrebe sintetičkih i hemijskih sredstava, na zemljištu koje najmanje tri godine nije tretirano veštačkim sredstvima.

Da li „organsko“ podrazumeva da nije hibridno ili da nije genetski modifikovano?
-U svakom slučaju, ne sme biti genetski modifikovano. U nedostatku autohtonog semena i onog sertifikovano organskog, dozvoljeno je hibridno, ali samo ukoliko se uzgaja po zahtevima organske proizvodnje. Nedavno je u Selenči (Vojvodina) otvoren centar za organsku proizvodnju, pa ćemo u budućnosti imati sertifikovano organskog semena.
Ipak, poželjno je da seme ne bude hibridno, jer je važno poštovati biodiverzitet. I hibridna i genetski modifikovana proizvodnja forsiraju monokulture. Važno je da razumemo da zakone prirode treba poštovati: kada se koriste hemijska sredstva, uništavamo zemlju. Zato se u organskim baštama, takozvanim biobaštama ne koriste nikakva hemijska sredstva – ni pesticidi ni herbicidi. Postoje prirodni načini da se zemljište obogati i prirodni načini da se biljka zaštiti.

Postoje biljke koje prirodno štite jedne druge?
-Tako je, postoje biljke – prijatelji. Na primer, neven štiti šargarepu i luk, a može da se sadi i uz krompir. Isparenje korena nevena suzbija belog crva i odbija leptire štetočine. Kadifica sprečava leptira kupusara da položi jaja.... A luk i šargarepa su prirodni prijatelji: luk odbija muvu koja šteti šargarepi, a paradajz brani kupus od kupusnog moljca.
Protiv bolesti – najbolji su preparati napravljeni od biljaka – onaj od belog luka šiti paradajz od plamenjače, dok tečnost dobijena potapanjem lišća paradajza – suzbija kupusnu muvu.... Jedna divna biobašta nalazi se u telu Torak u opštini Žitište, a vodi je Mariana Lelea. Ova bašta je ostvareni plan profesorke Branke Lazić iz Novog Sada, a ovde se odgaja više od 80 vrsta autohtonih biljaka.

Kako stoje stvari sa domaćim, autohtonim semenom?
-Koliko mi je poznato, ne postoji prodajno mesto za stare autohtone vrste semena u Srbiji. Postoje instituti koji imaju banke semena, ali – ne bave se prodajom.

Zašto su autohtone vrste bolje od hibridnih?
-Voće i povreće izraslo iz autohtonog, starog semena sa ovog prostora, biološki je vrednije, zdravije, iako ne daje prinose kao hibridno. Na našim prostorima, zbog dobrih uslova za život, postoji, recimo oko 3.000 različitih vrsta samoniklih autohtonih lekovitih biljaka. A autohtone, originalne vrste povrća i voća sa ovih prostora su ugrožene i zato ih treba čuvati kao blago!

Šta mislite o eventualnoj legalizaciji GMO u Srbiji?
-Kod nas je još na snazi zakon koji zabranjuje uzgajanje i promet u komercijalne svrhe genetski modifikovanih organizama, ali još postoji mogućnost da ćemo, u skladu sa zahtevima Evropske unije, i pod uticajem američkog lobija – taj zakon promeniti. Nadam se da se tako nešto ipak neće desiti. Naime, genetski modifikovani organizmi su entiteti koji ne postoje u prirodi: nastali su u laboratoriji, neprirodnim spajanjem dve različite vrste. Navešću samo neke zastrašujuće primere: spojen je genetski materijal krava i pauka, da bi se dobilo mleko od kojeg se stvaraju izuzetno čvrste niti - pa se od njih prave policijski panciri. Ili, na primer - svinji dodaju ljudske gene – da bi brže rasla. Genetski modifikovani organizmi su strana materija za naše telo, naše telo to ne prepoznaje, pa se javljaju toksične reakcije. Takvi entiteti nisu stabilni, pa se genetski materijal odvaja iz takvog organizma i može da se ugradi u naše telo, pa i mi sami postajemo - genetski modifikovani.

Da li se ove promene mogu sprečiti termičkom obradom hrane?
-Ne! Bakterije iz te hrane, koje su i same genetski modifikovane, izazivaju mutaciju naših bakterija, koje žive u simbiozi sa nama, pa onda, na primer, te bakterije počnu da proizvode pesticide. O čemu se radi? Recimo, u soju se genetskom modifikacijom ugrađuju bakterije koje proizvode pesticide, pa se kaže – evo, spasili smo životnu sredinu, ne moramo da koristimo toliko puno pesticida, jer će ih sama soja proizvoditi. A šta se dešava kada mi to pojedemo? Mutacijom naših bakterija stvaraju se bakterije koje sada u nama proizvode otrovne materije, pa mi sami postajemo fabrika pesticida, što, naravno, nije dobro za naše zdravlje.
Takođe, svaki genetski modifikovani usev tretira se „roundup“ herbicidom, koji uništava sve osim tog useva - korov, ali i sve druge biljke. A, zapravo, priroda se vremenom prilagodi, pa ne samo da korov ne uništi, već se stvaraju „super korovi“, rezistentni na tu hemikaliju. Onda je potrebno korisiti još veće doze „roundup“ herbicida, tako da se time, zapravo, ništa ne postiže.

Da se vratimo na štetnost po zdravlje....
-Sterilnost, smanjenje mozga, Alchajmerova bolest, karcinom, dijebetes, alergijske reakcije i toksične reakcije – to je sve dokazano na oglednim životinjama. Utvrđeno je da genetski modifikovana hrana ne šteti samo životinji koja je jede, već i njenom potomstvu. Ovakva hrana pokreće genetski rulet, jer se ne može predvideti kada će se i u kojoj generaciji, ako potomstva uopšte i bude, bolesti pojaviti. Pouzdano se zna da će se bolesti uzrokovane ishranom genetski modifikovanom hranom javiti, ali nemoguće je otkriti u kojem se tačno genetski nestabilnom novokomponovanom entitetu nalazi krivac za bolest, niti se takva bolest može izlečiti. Postoji duga lista od 65 naučno dokazanih rizika po zdravlje o kojima se može pročitati na sajtu Instituta za odgovornu tehnologiju (Institute for Responsible Technology -). Inače, ne postoji nijedna dugoročna studija, koja bi sa sigurnošću dokazala da genetski modifikovana hrana nije štetna.

Čime se uopšte opravdava tendencija uvođenja GMO?
-Često argumentom da će se tako nahraniti gladni. Međutim, ako se takvo seme posadi regionima gde vlada glad, recimo – porašće biljke koje uspevaju na suši, ili na zemljištu sa previše aluminijuma, ali –izazvaće bolesti. I kako bi se onda, na taj način, zbrinula gladna populacija i siromašni? Tako što je problem rešen time što ih – nema više.... Takođe, nije tačno da genetski modifikovani usevi donose bogatiju žetvu, više roda i veću zaradu. To može da se desi prve godine, ali, nakon toga, zemljište potpuno osiromaši. To su dva najveća razloga koja kao trojanski konj služe za uvođenje tog semena: nahraniće gladne i poljoprivredni proizvođači će mnogo zaraditi, što apsolutno nije tačno. Kada korporacija proda seme, proizvođač mora da potpiše ugovor da neće tužiti korporaciju za gubitke ili za bilo kakve neželjene posledice uzgajanja. Prilikom svake nove setve mora se kupovati novo seme, jer je seme sterilno. A i da nije sterilno – ne sme da se čuva, jer je privatno vlasništvo korporacije, patent. Život nije kreiran da bi bio industrijsko vlasništvo niti patent.
Da li imate podatke o GMO u Srbiji?
-Po nekim podacima GM soja je na našim njivama prvi put otkrivena još 1998. godine. Godine 2001. Ivana Dulić Marković dozvolila je uvoz GMO sačme. Posle toga, 2001, poljoprivredna inspekcija je u okolini Čeneja kod Novog Sada otkrila sedam hektara „mutiranog“ useva. Radi se o takozvanoj ,,roundup’’ soji, otpornoj na totalni herbicid „roundup“. Kako je tada utvrđeno, seme ove GMO soje bilo je kupljeno na novosadskoj Najlon pijaci i na pijaci u Sremskoj Mitrovici, a prodavalo se pod lažnim imenom, kao domaća sorta “ravnica“.
Inače, GMO soja se svake godine pronađe na našim njivama. Tokom 2006. u zemlju je ilegalno ušlo oko 11 tona genetski modifikovane soje. Zahvaljujući inspekciji, ta soja je oduzeta pre početka setve. Ali, i pored strogih kontrola, 2005, u Mačvi je otkrivena genetski modifikovana soja na 370 hektara kod 270 proizvođača, i na području Surčina - na 55 hektara.
Mera je bila da se ta soja pod strogom kontrolom preuzme i preradi u sojinu sačmu, kako se seme i sledeće godine ne bi našlo u setvi. Tada je od seljaka preuzeto ukupno 7.800 tona GM soje, a od toga je oko 2.500 tona bilo na području Vojvodine. U 2008, parcele sa modifikovanom sojom otkrivene su u Mačvi, na oko 40 hektara, u opštinama Šabac i Bogatić i u Sremskom okrugu na oko 30 hektara. U 2006. godini u termoelektrani “Nikola Tesla A” u Obrenovcu uništeno je oko 8.400 kilograma GM soje koju je zaplenila inspekcija u Mačvi i Sremu. Ta soja je čuvana za novu setvu i, da je ona obavljena, sa 82 hektara dobilo bi se novih 300.000 kilograma soje.

Koliko su naši ljudi obavešteni o manama GMO?
-Neki građani su svesni sta se dešava i oduševljava me njihov entuzijazam i ljubav prema svom narodu i ovim prostorima. Mnogi, nažalost, nisu obavešteni ili su u zabludi, zato sto im nije bila dostupna istinita informacija.
Na primer, evo šta se nama dešavalo kada smo organizovali potpisivanje peticije na ulici: delili smo letke koji su sa malo reči rekli ono osnovno. Dešavalo se ljudi uzmu papir, prođu desetak metara, pročitaju i vrate se da potpišu. To je zato što do tada nisu znali o čemu se radi. Sve u svemu, velika većina vratila bi se da potpiše.

Gde ste sve bili sa svojom kampanjom?
-Za sada, u Subotici, Novom Sadu i Beogradu, a planiramo i druga mesta. Savesni građani Srbije su zabrinuti za svoje potomstvo i za budućnost ovog naroda, jer se radi i o sterilitetu, a mi i inače imamo belu kugu. Tačno je da sam ja iz Kanade napisala tekst peticije, a to je bilo samo seme koje sam posadila u plodnu zemlju.

Kome ljudi mogu da se obrate ako žele da se pridruže?
-Mogu se pridružiti Facebook grupi Stop „GMO in Serbia, Stop GMO u Srbiji“. Tu se nalaze korisne informacije, pripremljen tekst peticije, tabela za potpise, kao i formular koji se predaje 48 sati pre javnog okupljanja MUP-u, ako neko želi da organizuje potpisivanje na javnom mestu. A mogu se obratiti i Ekološkom pokretu Novog Sada.
Planiramo da se oglašavamo u medijima, da organizujemo tribine i panel diskusije, kako bi istina o GMO došla do svih i da bismo dali na znanje nadležnima šta građani misle, pa tako i ostvarimo svoja Ustavom zagarantovana prava. Ne osećamo da je akciji kraj i nećemo dozvoliti da zakon koji bi dozvolio GMO bude „proguran“.
Želimo da ostavimo budućim generacijama u amanet zdravu plodnu zemlju, a ne pustinju, u šta se može pretvoriti zbog štetnih uticaja hemijskih sredstava i “roundup” herbicida. Želimo da očuvamo ekološki sistem, šume, livade, vode ove divne zemlje i da naša deca žive u zdravom okruženju.

( Novinar: Spomenka Milić )
 
Poslednja izmena:
Član
Učlanjen(a)
10.09.2009
Poruka
58
Ubojice čovječanstva - Što je Codex Alimentarius? 1/6

[YOUTUBE]JwWxHL5pbik[/YOUTUBE]
















Ubojice čovječanstva - Što je Codex Alimentarius? 2/6

[YOUTUBE]WQkbBb6KReY[/YOUTUBE]















Ubojice čovječanstva - Što je Codex Alimentarius? 3/6

[YOUTUBE]JX525xh-qI8[/YOUTUBE]























Ubojice čovječanstva - Što je Codex Alimentarius? 4/6

[YOUTUBE]5BYbmcEvY9c[/YOUTUBE]







Ubojice čovječanstva - Što je Codex Alimentarius? 5/6

[YOUTUBE]VLXPck98KF8[/YOUTUBE]







Ubojice čovječanstva - Što je Codex Alimentarius? 6/6

[YOUTUBE]oolh60Q1PW4[/YOUTUBE]













 
Poslednja izmena:
Član
Učlanjen(a)
10.09.2009
Poruka
58
Marijan Jošt - Opasnosti od Codex Alimentariusa i GMO-a - (Eko zona, HTV 19.02.2011)

Što o Codexu alimentariusu, kontroli i poskupljenju hrane te GMO-u misli prof. dr. Marijan Jošt.


[YOUTUBE]OymtVWootLI[/YOUTUBE]
 
Natrag
Top