Charles Dickens

Učlanjen(a)
10.07.2010
Poruka
2.773
Charles_Dickens_3.jpg



Čarls Dikens (Charles Dickens) (7. februar 1812. - 9. jun 1870.) je najznačajniji engleski romanopisac XIX vijeka. Njegova djela pripadaju ranoj fazi realizma. Dok je bio djete njegova porodica je često mjenjala mjesto boravka u potrazi za poslom. Na kratko se školovao u privatnoj školi. Nakon što mu je otac uhapšen zbog nevraćanja dugova, Čarls 10 sati dnevno radi u fabrici.
Kad je odrastao počeo je da radi kao novinar. Napisao je više obimnih romana. O tome koliko je njegov rad bio popularan u njegovo vrijeme govori to da se sva njegova dela, od prvog objvljivanja, stalno nadoštampavaju.
Novela Oliver Tvist je najpoznatije Dikensovo djelo. Iako govori o jako ozbiljnoj temi, Oliver Tvist je pun sarkazma i crnog humora. Dikens je za svoje najbolje djelo smatrao Dejvida Koperfilda, roman koji sadrži dosta autobiografskih elemenata. Zagonetnost i tajanstvenost fabula njegovih romana tragovi su prethodne stilske formacije romantizma.

Izvor:Wikipedija
Charles_Dickens_-_Project_Gutenberg_eText_13103.jpg

Charles Dickens rodjen je 7. februara 1812. u Portsmutu, Engleska, odrastao u Kentu i Londonu. Odrastao je u imucnijoj porodici, i neko vreme je pohadjao privatnu skolu, sve dok mu otac iznenada nije zavrsio u zatvoru za duznike. Dvanaestogodisnji Dikins tada pocinje da radi u fabrici lepka, u kojoj je lepio nalepnice na tegle lepka za sest silinga nedeljno. Tim novcem placao je sebi stan u Kemdenu i pomagao porodicu. Sokantni uslovi rada u fabrici, siromastvo i ocajanje ostavili su dubok utisak na Dikinsa i postali velike teme koje se provace kroz sve njegove romane. Nakon nekoliko meseci, Carlsov otac izlazi iz zatvora a decak se vraca u skolu. Sa 15 godina pocinje da radi kao advokatski pripravnik, a u 17toj postaje sudski zapisnicar. U 27oj godinu upoznaje i zaljubljuje se u Mariju Bidnel, ali njeni roditelji ne odobravaju tu vezu. Dikins je iskoristio Mariju za lik Dore u romanu ‘David Koperfild’. Dikins potom pocinje da radi kao novinar, i tom profesijom se bavio skoro ceo zivot. Godine 1836. zeni se Katarinom Hogart, sa kojom je imao desetoro dece. Na pocetku braka kod njih dolazi da zivi Katarinina neudata sestra Meri, koja ubrzo umire, a njen lik Dikins je iskoristio za Malu Nel iz romana ‘Mala prodavnica cuda’. Godine1857 upoznaje Elen Ternan koja postaje njegova tajna ljubavnica, i sa kojom odrzava vezu sve do kraja zivota. Protivno Dikinsonovoj zelji, sahranjen je u crkvi Westminster Abbey, u delu namenjenom slavnim piscima i pesnicima.
Vecinu svojih romana Dikins je objavljivao u nastavcima. Posto je razmak izmedju objavljenih poglavlja bio po mesec ili dva, Dikins je za to vreme imao vremena da posmatra reakcije svojih citalaca, sto je i odredjivalo sam tok romana. U svojim delima on kritikuje tadasnje drustvo, siromastvo i pravosudni sistem, eksploataciju i represiju nad siromasnima. Smatra se jednim od najvecih engleskih pisaca i poznat je po svom nacinu pripovedanja i nezaboravnim likovima.

Izvor:krstarica




 
Učlanjen(a)
10.07.2010
Poruka
2.773
“ Gola istina je,
kada sam voleo Estelu ljubavlju coveka,
voleo sam je prosto zato sto je za mene bila neodoljiva.
Jednom zauvek, znao sam svoju zalost,
cesto i cesto, iako ne uvek,
da sam je voleo nasuprot razumu,
nasuprot obecanju,
nasuprot miru,
nasuprot nadi,
nasuprot sreci,
nasuprot svim mogucim obeshrabrenjima.
Jednom zauvek,
nisam je voleo nista manje zato sto sam sve ovo znao,
I to me nije nista vise obuzdavalo,
nego da sam predano verovao da je ona ljudsko savrsenstvo. “


Velika ocekivanja
Charles Dickens
 
LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Nova kovanica u čast Čarlsa Dikensa

Nova kovanica u čast Čarlsa Dikensa


Tanjug |

Britanska kovnica je u čast 200-godišnjice rođenja Čarlsa Dikensa izdala novu kovanicu sa portretom slavnog pisca koji je sačinjen tako što su u njega upisani naslovi najpoznatijih dela


Kovanica u čast 200-godišnjice rođenja Čarlsa Dikensa

LONDON - Britanska kovnica je u čašt 200-godišnjice rođenja Čarlsa Dikensa izdala novu kovanicu sa portretom slavnog pisca koji je sačinjen tako što su u njega upisani naslovi najpoznatijih dela, prenosi AP.
Novčić, u apoenu od dve funte (3,20 dolara), namenjen kolekcionarima, moći će da se nabavi počev od ove nedelje putem vebsajta kovnice po ceni od 8,50 funti (13 dolara).

Novčići sa Dikensovim likom biće pušteni u opticaj početkom iduće godine u znak obeležavanja dva veka piščevog rođenja - 7. februar 1812. Na kovanici je utisnut Dikensov portret, delo britanskog umetnika Metjua Denta, koji je stvorio siluetu Dikensovom portreta tako što ju je ispunio rečima iz naslova knjiga "Dejvid Koperfild" i "Božićna pesma".

Portret je inspirisan bistom izloženom u muzeju Čarlsa Dikensa u Londonu.
Po ivici novčića ispisana je parola "Nešto će već da iskrsne" (Something will turn up) koju je imao običaj da ponavlja večito optimistični Vilkins Mikober, lik iz romana "Dejvid Koperfild"
 
Član
Učlanjen(a)
06.08.2010
Poruka
169
``Molim vas gospodine, ja bih jos malo!`` To je jedan od najpotresnijih vapaja u knjizevnosti.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Čarls Dikens: Dva veka od rođenja

[h=1]Čarls Dikens: Dva veka od rođenja
[/h] Izvor: Tanjug

U utorak 7. februara biće obeležena dvestogodišnjica od rođenja Čarlsa Dikensa (1812-1870), jednog od najznačajnijih britanskih romanopisaca XIX veka i kritičara društvenih nepravdi viktorijanske ere.


15841914604f2f9d481cb3f870722831_orig.jpg

Foto: wikipedia.org, Jeremiah Gurney
Čarls Dikens je rođen u Lendportu, kod Portsmuta 7. februara 1812. godine. Bio je drugo od osmoro dece Džona Dikensa, službenika u Ministarstvu mornarice.

Prekretnica u Dikensovom životu bio je trenutak kad je kao dvanaestogodišnjak bio prinuđen da prekine školovanje i radi u fabrici obuće pošto je njegov otac dospeo u dužnički zatvor. To je na njega ostavilo duboki trag. Tu se upoznao sa siromaštvom i postao najvatreniji glasnogovornik sirotinje svoga vremena.

Dikens je nastavio školovanje kada mu je otac pušten iz zatvora. Po završetku obrazovanja, zaposlio se u jednoj advokatskoj kancelariji, da bi potom radio u sudu, a kasnije kao novinar.

Godine 1833. počeo je da piše kratke priče i eseje za časopise. Njegova prva knjiga, zbirka priča pod naslovom "Bozove crtice" objavljena je 1836. Iste godine oženio se Ketrinom Hogart, ćerkom urednika Ivning kronikla s kojom je imao desetoro dece.

Nakon uspeha "Pikvikovog kluba", Dikens se posvetio pisanju, stvarajući sve složenija dela. Među njegovim najpoznatijim delima su "Oliver Tvist", "Nikolas Niklbi", "Božićna priča", "Velika očekivanja" i "Dejvid Koperfild", roman koji sadrži dosta autobiografskih elemenata.

Godine 1842. posetio je Sjedinjene Američke Države i Kanadu, što je dovelo do njegovih kontroverznih "Američkih beležaka".

Umro je 9. juna 1870. godine. Sahranjen je u Pesničkom kutku Vestminsterske opatije, a natpis na njegovoj grobnici glasi: "Saosećao je sa siromašnima, napaćenima i potlačenima".

Sa više od 300 filmskih i televizijskih adaptacija snimljenih po motivima njegovih dela, Dikens se može smatrati najomiljenijim piscem sveta kinematografije. Ove godine će u njegovu čast britanski i američki filmski institut prirediti retrospektivu.

Među najboljim adaptacijama smatraju se MGM-ov filmovi "Dejvid Koperfild" i "Priča o dva grada" koji su snimljeni 1935.

Klasicima se, takođe, smatraju ekranizacije romana "Velika očekivanja" (1946) i "Oliver Tvist" (1948) britanskog reditelja Dejvida Lina, a među najnovijim ostvarenjima je i film "Oliver Tvist" (2005) Romana Polanskog.

Dok su u Britaniji još prošle godine počele pripreme za veliki jubilej u vidu tribina, festivala kratkih filmova na temu Dikensa, retrospektive filmova snimljenih po njegovim romanima i serije "Velika očekivanja", ove godine, u pripremi su dva filma po romanima Dikensa - "Velika očekivanja" sa Rejfom Fajnsom i Helenom Bonam Karter, "Tvist" sa za sada nepoznatom glumačkom podelom, kao i serija "Misterija Edvina Druda".


 
Poslednja izmena od urednika:
LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
O čemu bi Dikens danas pisao?

[h=1]O čemu bi Dikens danas pisao?
[/h] Izvor: Tanjug

Pre dva veka, 7. februara, rodio se veliki engleski pisac Čarls Dikens (1812-1870) i tim povodom je u Centru za kulturnu dekontaminaciju organizovana diskusija na temu "O čemu bi Dikens danas pisao?" koju su organizovali Britanski savet i Ambasada Velike Britanije.

8614144214f3239c23cef1910088998_orig.jpg

Foto: Tanjug
Zamenik ambasadora Velike Britanije Dejvid Mek Farlen je pozdravljajući skup podsetio da se tribina održava u okviru Nedelje Velike Britanije u Beogradu, koja je počela juče na dan kada su pre 175 godina uspostavljeni zvanični bilateralni odnosi između Srbije i Ujedinjenog Kraljevstva.

Program je, istakao je Mek Farlen, deo međunarodne proslave 200. rođendana najvećeg engleskog pisca viktorijanske epohe i jednog od svetskih klasika.

Na pitanje "O čemu bi Dikens danas pisao" Mek Farlen je odgovorio da on lično nema odgovor, ali će ga veoma zanimati kakve su odgovore pripremili ucesnici debate.

Moderator urednik Prvog programa Radio Beograda Ðorđe Vlajić je objasnio da cilj razgovora "da se podsetimo društveno-ekonomske angažovanosti u Dikensovim delima od ''Olivera Tvista'' do ''Velikih isčekivanja'' i da se pokuša naći analogija sa sadašnjim trenutkom i aktulenim socijalnim, ekonomskim i političkim izazovima pred kojima se nalazimo na lokalnom i globalnom planu".

U razgovoru koji je usledio učestvovali su šef katedre za anglistiku Filološkog fakulteta u Beogradu dr Zoran Paunović, književnik i dramaturg Ivan Jovanović, ekonomista i analitičar u Narodnoj banci Srbije Miroslav Zdravković, dramski pisac Tanja Šlivar i koordinatorka Centra za integraciju mladih i projekta Svratište za decu ulice Milica Ðorđević.

10686860424f3239c296fa6660233012_orig.jpg

Foto: Tanjug
Kao znalac anglosaksonske književnosti, Paunović je dao kroki Dikensovog mesta u njoj i neke razloge zašto je, ne samo bio najveći u svoje vreme, već je ostao "živ" do danas.

Za Paunovića je presudna, za neke bitne odlike Dikensove proze, što je u ranoj mladosti bio primoran da, za izvesno vreme, prekine školovanje i radi pod nehumanim uslovima kakvi su vladali u engleskim radionicama na početku 19 veka.

"Kada je docnije pisao o deci koja su surovo eksploatisana kao u ''Oliveru Tvistu'' Dikens je bio iskren jer je to i sam iskusio i zato su mu čitaoci verovali i tada i sada", ocenio je on.

Paunović je zaključio da je Dikens nudio čitaocima borbu za pravdu, uzbuđenje i duboke emocije što se traži i danas i zato njegova dela imaju vanvremensku dimenziju.

Primetivši da je samo na prvi pogled Dikensovo vreme, po nekim elementima, slično onome što se danas zbiva kod nas, kao što je prvobitna akumulacija kapitala, Jovanović je istakao da se čitaoci kojima se obraćao Dikens bitno razlikuju od savremenih.

21288406324f3239c2c6612916179473_orig.jpg

Tanja Šljivar (Foto: Tanjug)
Za njega je bitno što se Dikens, pišući društveno-ekonomski angažovanu prozu, obogatio, a sale u kojima ju je čitao bile su rasprodate, dok bi danas u Srbiji neko ko bi pisao poput njega bio ižviždan, ako bi uopšte našao izdavača.

Slikajući crnu sliku aktuelne domaće književne produkcije u kojoj "prolaze" eskapističke, sladunjave ljubavne priče i pseudoistorijski hvalospevi mitskim junacima, Jovanović je zaključio da knjige koje bi se bavile stvarnim problemima društva ne bi našle čitaoce, jer ni oni koji su čitali Dikensa "nestanuju više ovde".

Sličan stav je imala i Tanja Šljivar, koja smatra da savremenu omladinu ne zanimaju problemi radničke klase i beksućnika, već im je razlog za revolt zabrana prodaje alkohola u kasnim večernjim satima. Ona je svesna da je njena generacija veoma sebična i nema sluha za nevolje onih koji žive u bedi, ali ne vidi kako bi se to moglo izmeniti.

8414498534f3239c310bac024540650_orig.jpg

Konjički pukovnik Vilijam Ingliš (Foto: Tanjug)
Milica Ðorđević je govorila o deci koja dolaze u Svratište i konstatovala da u Beogradu živi na ulicama najmanje 2.000 dece koja nemaju gde da sklone glavu.

Za nju je porazno što nemamo sistem institucija koje bi vodile brigu o njima i sve se svodi na pojedinačno angažovanje.

Među gostima na večeranjem skupu bio je vojni ataše Britanske amabasade, konjički pukovnik Vilijam Ingliš, koji je rekao da se Dikens rodio u Kentu gde on živi danas.

"Za mene je Dikens najveći pisac engleskog jezika, jer dočarava samu suštinu života i uliva ljudima nadu da se mogu podići sa društvenog dna, uprkos svim teškoćama", rekao je pukovnik Ingliš.



 
LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Čarls Dikens - šampion sujeverja

Čarls Dikens - šampion sujeverja

Izvor: Tanjug


Koliko je jedan od najpoznatijih britanskih književnika Čarls Dikens bio sujeveran, pokazuje i prvo izdanje njegovog romana "Dejvid Koperfild" koje će se krajem juna naći na aukciji, prenosi londonski "Telegraf".

17226606774f97fbc4a186f655760416_orig.jpg

Ako je verovati pričama, ukoliko dobijete nož za poklon, veza između vas i davaoca poklona biće uskoro raskinuta. Da biste to izbegli, potrebno je dati novčić ili drugi poklon zauzvrat.

Da bi poništio loše znake, Dikens je potpisao svoju ličnu kopiju "Dejvida Koperfilda" i poslao ju je vlasniku kompanije za proizvodnju alata "Vilijam Bruks i sinovi", jer mu je proizvođač iz Šefilda poklonio escajg.

Do razmene poklona došlo je kada je Vilijam Bruks pročitao roman 1850. godine i primetio da glavnog junaka ismevaju nazivajući ga "Bruksom od Šefilda". Kada je o tome pisao Dikensu, pisac je rekao da je reč o slučajnosti.

"Nisam znao da zaista postoji postoji takva firma, a zašto sam dodao Šefild od svih drugih gradova u Engleskoj, ne znam. Jednostavno mi je pao na pamet", napisao je Dikens.

Bruks proizvođač je onda 1851. godine poklonio Dikensu escajg i zauzvrat dobio potpisan primerak romana koji se od tada nalazi u porodici.

Zbog popularnosti, Dikensovi romani štampani su u velikom broju primeraka tako da danas prva izdanja vrede oko 1.000 funti. Ovaj primerak mogao bi da bude prodat za 50.000 funti jer ima potpis autora kao i njegovo pismo Bruksu.

"Dejvid Koperfild" najličniji je roman Čarlsa Dikensa i u mnogim stvarima inspirisan je nejgovim životom.

 
Natrag
Top